U studiji se predviđa da bi se povećanjem sredstava uloženih u softver otvorenog koda od 10 % godišnje generiralo dodatnih 0,4 % do 0,6 % BDP-a, kao i osnovalo više od 600 dodatnih poduzeća u području IKT-a u EU-u. Studije slučaja pokazuju da bi javni sektor nabavom softvera otvorenog koda umjesto vlasničkog softvera mogao smanjiti ukupne troškove, izbjeći ovisnost o pružatelju usluga i time povećati digitalnu autonomiju.
U studiji se daje niz konkretnih preporuka za javnu politiku usmjerenu na postizanje digitalno autonomnog javnog sektora, istraživanja i inovacija koje omogućuju europski rast te digitalizirane i konkurentne industrije. Rezultati studije dugoročno bi se mogli upotrijebiti za jačanje dimenzije otvorenog koda u razvoju budućih politika u području softvera i hardvera za industriju EU-a.
Više informacija o studiji dostupno je ovdje. Osim toga, Komisija od listopada 2020. ima vlastitu novu Strategiju za softver otvorenog koda za razdoblje 2020.–2023, kojom se dodatno potiče transformativni, inovativni i suradnički potencijal otvorenog u cilju postizanja ciljeva sveobuhvatne digitalne strategije Komisije i doprinosa programu Digitalna Europa.
Strategija Komisije stavlja poseban naglasak na razmjenu i ponovnu uporabu softverskih rješenja, znanja i stručnosti te na povećanje upotrebe otvorenog koda u informacijskim tehnologijama i drugim strateškim područjima.
Pojedinosti
- Datum objave
- 6. rujna 2021.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj