Komisija je danas održala orijentacijsku raspravu o budućnosti europske obrane

Jača Europa u području sigurnosti i obrane prioritet je Junckerove Komisije od preuzimanja mandata. Predsjednik Juncker u svojem je govoru o stanju Unije 2016. najavio stvaranje Europskog fonda za obranu. Europa si više ne može priuštiti oslanjanje na tuđu vojnu snagu. (…) Kako bi europska obrana bila snažna, europskoj obrambenoj industriji potrebne su inovacije. S obzirom na pogoršanje sigurnosne situacije u susjedstvu Europe i snažne gospodarske argumente za veću suradnju u području potrošnje na obranu među državama članicama EU-a, Komisija smatra da je sada pravi trenutak za poduzimanje mjera u cilju uspostave sigurnosne i obrambene unije.

Visoka predstavnica i potpredsjednica Federica Mogherini izjavila je: Sigurnost i obrana prioriteti su Europske unije jer su to i prioriteti svih naših građana. Od prošle godine radimo na tome da naša europska obrana bude sve učinkovitija u pružanju sigurnosti unutar i izvan naših granica, ulažemo više sredstava, jačamo suradnju među državama članicama i nastavljamo blisku suradnju s NATO-om. Svijet oko nas brzo se mijenja i svaki dan se moramo nositi s novim izazovima. Kao Europska unija preuzeli smo odgovornost za suočavanje s tim izazovima.

Potpredsjednik Komisije nadležan za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost Jyrki Katainen dodao je: Za jačanje europske sigurnosti i obrane potrebno je učinkovitije upotrijebiti sredstva za obranu koja su na raspolaganju. Odluke o ulaganjima u obrambene kapacitete i dalje su u rukama država članica, a proračun EU-a ne može nadomjestiti proračune država članica za obranu. Međutim postoje izrazito veliki gospodarski i industrijski argumenti za veću suradnju, na primjer u istraživanjima i javnoj nabavi u području obrane. S obzirom na to da je pritisak na nacionalne proračune i dalje visok, potrošnja na obranu morala bi biti učinkovitija, a obrambeni kapaciteti trebali bi se bolje iskoristiti.

Današnja orijentacijska rasprava bit će smjernica za rad Komisije u narednim tjednima. Uoči Europske konferencije na visokoj razini o obrani i sigurnosti, koja će se održati 7. lipnja u Pragu, Komisija će pokrenuti Europski fond za obranu, najavljen u studenome 2016. u okviru Europskog akcijskog plana u području obrane. Usporedno s time Komisija će predstaviti dugoročniji dokument za razmatranje kojim će se utvrditi scenariji za budućnost u području europske obrane. To čini dio rasprave o budućnosti EU-a s 27 država članica koja je pokrenuta 1. ožujka Komisijinom Bijelom knjigom o budućnosti Europe.

Postoje snažni argumenti za veću suradnju u području sigurnosti i obrane u EU-u. Prijetnje s kojima se EU suočava ne zadržavaju se unutar nacionalnih granica. Njihov se opseg povećava. Najbolje ćemo se s njima suočiti zajedničkim djelovanjem.

Za jaku europsku obranu potrebna je jaka europska obrambena industrija. Budući da države članice počinju povećavati svoje proračune za obranu, EU im može pomoći da učinkovitije koriste ta sredstva. Procjenjuje se da se zbog nedostatka suradnje država članica u području obrane i sigurnosti godišnje gubi 25 – 100 milijardi EUR. S 80 % javne nabave i više od 90 % istraživanja i tehnologije upravlja se na nacionalnoj razini. Čak 30 % godišnjih rashoda povezanih s obranom moglo bi se uštedjeti udruživanjem javne nabave (vidi informativni članak o argumentima za veću suradnju EU-a u području sigurnosti i obrane).

Kontekst

Predsjednik Europske komisije Juncker u svojim je političkim smjernicama u lipnju 2014. naveo: Kad je riječ o pitanjima sigurnosti i obrane, vjerujem da moramo raditi na snažnijoj Europi. Da, Europa je prvenstveno „meka sila”, ali čak ni najsnažnije meke sile ne mogu dugoročno opstati bez određenih integriranih obrambenih kapaciteta.

Predsjednik Juncker najavio je stvaranje Europskog fonda za obranu u svojem govoru o stanju Unije 2016., a na sastanku na vrhu u Bratislavi u rujnu 2016. čelnici 27 država članica zaključili su: EU našim ljudima mora jamčiti ne samo mir i demokraciju, već i sigurnost. U nesigurnom geopolitičkom okruženju usuglasili su se o potrebi za jačanjem suradnje u EU-u u području vanjske sigurnosti i obrane. Europsko Vijeće trebalo je u prosincu 2016. odlučiti o konkretnoj provedbi plana sigurnosti i obrane te o tome kako bolje iskoristiti mogućnosti dostupne u Ugovorima, posebno u pogledu kapaciteta.

Europska komisija 30. studenoga 2016. predstavila je Europski akcijski plan u području obrane, u kojem se navode načini na koje se s pomoću Europskog fonda za obranu i drugih mjera može pomoći državama članicama da učinkovitije upotrijebe sredstva u okviru zajedničkih sposobnosti obrane, poboljšati sigurnosti građana Europe i poticati stvaranje konkurentne i inovativne industrijske baze. Tijekom sastanaka Europskog vijeća u prosincu 2016. i ožujku 2017. inicijativu su pozdravili čelnici EU-a, a Komisija je ovlaštena da iznese prijedloge prije ljeta 2017.

Europski akcijski plan u području obrane dio je većeg paketa za obranu koji je u Bratislavi dogovorilo 27 država članica EU-a. Njime se dopunjuju druga dva segmenta, Plan provedbe Globalne strategije u pogledu sigurnosti i obrane, u kojem se određuje nova razina nastojanja za Uniju i utvrđuju mjere za njihovo ostvarenje, i provedba zajedničke izjave EU-a i NATO-a, koju su potpisali predsjednik Europskog vijeća, predsjednik Komisije i glavni tajnik NATO-a. Zajednički skup od 42 prijedloga provodi se u okviru sedam područja utvrđenih Varšavskom deklaracijom. U to su uključene hibridne prijetnje, što je povezano i sa zajedničkim okvirom za suzbijanje hibridnih prijetnji iz travnja 2016., koji se pak temelji na europskom programu sigurnosti koji je Komisija donijela u travnju 2015. Napredak u tim dvama segmentima postiže se brzim tempom. Već prošli tjedan ministri obrane EU-a donijeli su skup zaključaka na kojima će se temeljiti daljnje djelovanje u razdoblju prije Europskog vijeća u lipnju.

Rimska deklaracija, koju su 25. ožujka 2017. donijeli čelnici EU-a, obvezuje na djelovanje u cilju izgradnje EU27 koji će doprinositi stvaranju konkurentne i integrirane obrambene industrije te jačati svoju zajedničku sigurnost i obranu u suradnji i komplementarnosti s NATO-om.

U Bijeloj knjizi o budućnosti Europe, koja je predstavljena 1. ožujka 2017., izneseni su glavni izazovi i mogućnosti za Europu u narednom desetljeću. Bijelom knjigom označen je početak procesa odlučivanja 27 država članica EU-a o budućnosti njihove Unije. Kako bi potaknuli tu raspravu, Europska komisija, zajedno s Europskim parlamentom i zainteresiranim državama članicama, bit će domaćin niza rasprava o budućnosti Europe u gradovima i regijama diljem Europe. Bijela knjiga dopunjena je nizom dokumenata za razmatranje o sljedećim područjima:

• socijalna dimenzija Europe (26. travnja 2017.)
• iskorištavanje globalizacije (10. svibnja 2017.)
• produbljenje ekonomske i monetarne unije na temelju Izvješća petorice predsjednika iz lipnja 2015. (predviđeno za 31. svibnja 2017.)
• budućnost europske obrane (predviđeno za 7. lipnja 2017.) i
• budućnost financija EU-a (predviđeno za kraj lipnja 2017.).