Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Informativni članak21 travanj 2022Predstavništvo u Hrvatskoj

Kohezijska politika EU-a: Više od 332 milijuna eura za poboljšanje željezničkog prijevoza u Latviji i Litvi i zaštitu od poplava karlovačko-sisačkog područja

U Hrvatskoj, gdje je karlovačko-sisačko područje zahvatilo 10 poplava u razdoblju od 2014. do 2018., projektom će se znatno smanjiti financijska šteta uzrokovana poplavama za gospodarstvo, nekretnine i infrastrukturu.

Kohezijska politika EU-a: Više od 332 milijuna eura za poboljšanje željezničkog prijevoza u Latviji i Litvi i zaštitu od poplava karlovačko-sisačkog područja

Komisija je odobrila ulaganja u iznosu većem od 114 milijuna eura iz Kohezijskog fonda za kupnju novih električnih vlakova u regijama Riga i Pieriga u Latviji, više od 158 milijuna eura iz Kohezijskog fonda za elektrifikaciju željezničke dionice između Kaišiadorysa i Klaipėda u Litvi te više od 60 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj za poboljšanje zaštite od poplava karlovačko-sisačkog područja u Hrvatskoj.

Povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira izjavila je: Drago mi je što su odobrena ta tri velika ulaganja u ekološki prihvatljiv javni prijevoz u Latviji i Litvi i sustav protiv poplava u Hrvatskoj. Tim će se ulaganjima u okviru kohezijske politike znatno poboljšati kvaliteta života latvijskih, litavskih i hrvatskih građana.

Novim električnim vlakovima zamijenit će dio zastarjelih latvijskih željezničkih vozila, povećat će se popularnost željeznica, a godišnji broj putovanja javnim prijevozom u zemlji ekološki prihvatljivim sredstvima trebao bi doseći najmanje 2,7 milijuna u 2023. Isto tako, elektrifikacijom željezničke dionice u Litvi smanjit će se onečišćenje okoliša prelaskom s fosilnih goriva na obnovljivu energiju u željezničkom prometu.

Dionica je dio pruge duljine 423,9 km koja povezuje grad Klaipėda i granicu Litve i Bjelarusa. Samo je 8 % željezničke mreže Litve elektrificirano, a trenutačno se na dionici Klaipėda-Kaišiadorys koriste samo pogonska vozila na dizel čije emisije čine 3 % svih stakleničkih plinova koje ispušta litavski prometni sektor.

Elektrifikacija željezničkih pruga ključna je odredba razvojnih smjernica mreže TENT-T za povećanje učinkovitosti željezničkog sustava EU-a. Naposljetku, ulaganje u Hrvatsku usmjerit će se na izgradnju ili obnovu četiriju ustava (Šišljavić, Brodarci i dvije na kanalu Kupa – Korana) s izgradnjom i jačanjem nasipa ukupne duljine 131,8 km.

U Hrvatskoj, gdje je karlovačko-sisačko područje zahvatilo 10 poplava u razdoblju od 2014. do 2018., projektom će se znatno smanjiti financijska šteta uzrokovana poplavama za gospodarstvo, nekretnine i infrastrukturu. Više informacija o ulaganjima koja financira EU dostupno je na platformi otvorenih podataka i na novoj internetskoj stranici Kohesio.

Pojedinosti

Datum objave
21 travanj 2022
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj