Glavni sadržaj
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj
Novinski članak17. svibnja 2018.Predstavništvo u Hrvatskoj

Kako Komisija štiti građane od onečišćenja zraka?

Kvaliteta zraka: Komisija poduzima mjere kako bi zaštitila građane od onečišćenja zraka

Kvaliteta zraka

Komisija se zalaže za potrebu Europljana da udišu čist zrak.

Nacionalnim, regionalnim i lokalnim subjektima Komisija daje praktičnu pomoć pri poboljšanju kvalitete zraka u Europi te intenzivnije provodi mjere protiv sedam država članica koje krše dogovorena pravila EU-a o graničnim vrijednostima za onečišćenje zraka i pravila o homologaciji za automobile.

U danas donesenoj Komunikaciji „Europa koja štiti: čisti zrak za sve” Komisija iznosi mjere dostupne državama članicama za pomoć pri suzbijanju onečišćenja zraka. Nadalje, Komisija naglašava potrebu za intenzivnijom suradnjom s državama članicama u obliku novog „dijaloga o čistom zraku” s relevantnim tijelima, kao i uz pomoć sredstava EU-a za potporu mjerama za poboljšanje kvalitete zraka.

Usto, Komisija je danas uputila predmete protiv Francuske, Njemačke, Mađarske, Italije, Rumunjske i Ujedinjene Kraljevine Sudu Europske unije zbog nepoštovanja dogovorenih graničnih vrijednosti za kvalitetu zraka te zbog nepoduzimanja odgovarajućih mjera kako bi se što više skratila razdoblja u kojima su te vrijednosti prekoračene. Komisija je poslala i dodatne službene opomene Njemačkoj, Italiji, Luksemburgu i Ujedinjenoj Kraljevini jer su zanemarile pravila EU-a o homologaciji vozila.

Mjere za borbu protiv onečišćenja zraka

Mjere koje Komisija danas predlaže temelje se na tri glavna stupa: standardi kvalitete zraka, nacionalni ciljevi smanjenja emisija te standardi emisija za ključne izvore onečišćenja, primjerice u rasponu od emisija vozila i brodova do energetike i industrije.

Kako bi se riješio problem emisija onečišćujućih tvari iz prometa, Komisija će dodatno pojačati rad s nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima na zajedničkom integriranom pristupu u pogledu propisa o pristupu vozila gradovima, u okviru plana EU-a za gradove.

Uz to, Komisija predvodi široku reformu kako bi osigurala mjerenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz vozila u stvarnim uvjetima vožnje (vidjeti Najčešća pitanja).

Intenzivnija provedba

Šest država članica upućeno Sudu

Komisija poduzima mjere za rješavanje znatnih i učestalih prekoračenja graničnih vrijednosti za dvije ključne onečišćujuće tvari s učinkom na zdravlje: dušikova dioksida, koji uglavnom nastaje u cestovnom prometu i industriji, te lebdećih čestica, koje su uglavnom dio emisija iz industrije, grijanja u kućanstvu, prometa i poljoprivrede.

Komisija je odlučila uputiti predmete protiv Francuske, Njemačke i Ujedinjene Kraljevine Sudu Europske unije zbog nepoštovanja graničnih vrijednosti za dušikov dioksid (NO2) te zbog nepoduzimanja odgovarajućih mjera kako bi se što više skratila razdoblja u kojima su te vrijednosti prekoračene. Sudu Europske unije upućeni su predmeti protiv Mađarske, Italije i Rumunjske zbog trajno visokih razina lebdećih čestica (PM10). Ograničenja utvrđena zakonodavstvom EU-a o kvaliteti zraka (Direktiva 2008/50/EZ) trebala su se već poštovati 2010., odnosno 2005.

Ovo je sljedeći korak nakon ministarskog sastanka na vrhu o kvaliteti zraka, koji je povjerenik Vella sazvao 30. siječnja 2018. kao konačno nastojanje za pronalazak rješenja ozbiljnog problema onečišćenja zraka u devet država članica. Tih šest država članica nije predstavilo vjerodostojne, djelotvorne i pravodobne mjere za smanjenje onečišćenja unutar dogovorenih ograničenja i u što kraćem roku, kao što je propisano pravom EU-a. Komisija je stoga odlučila pokrenuti pravni postupak.

Kad je riječ o Češkoj, Slovačkoj i Španjolskoj, čini se da će se mjerama koje se uvode ili koje se planiraju uvesti, kao što je priopćeno Komisiji nakon ministarskog sastanka na vrhu o kvaliteti zraka, moći primjereno suzbiti utvrđeni nedostaci ako se te mjere pravilno provedu. Komisija će stoga nastaviti pomno pratiti provedbu tih mjera te njihovu djelotvornost u pogledu poboljšanja situacije u najkraćem mogućem roku.

Daljnji koraci u postupcima zbog povrede prava protiv četiri države članice

Komisija poduzima daljnje korake u postupcima zbog povrede prava protiv četiri države članice jer su zanemarile pravila EU-a o homologaciji vozila. Komisija je danas odlučila uputiti dodatne službene opomene Njemačkoj, Italiji, Luksemburgu i Ujedinjenoj Kraljevini.

Zakonodavstvom EU-a o homologaciji od država članica traži se uspostava djelotvornih, proporcionalnih i odvraćajućih sustava sankcija kako bi se proizvođači automobila odvratili od kršenja zakona. Ako je zakon prekršen, primjerice ako se upotrebljavaju poremećajni uređaji kako bi se smanjila djelotvornost sustava za kontrolu emisija, potrebno je naložiti korektivne mjere – primjerice opoziv vozila – i primijeniti sankcije (članci 30. i 46. Direktive 2007/46 i članak 13. Uredbe 715/2007).

Komisija je pokrenula postupke zbog povrede prava protiv Njemačke, Luksemburga i Ujedinjene Kraljevine u prosincu 2016. koji se odnose na Volkswagen Group i poslala dopunske službene opomene u srpnju 2017.u kojima je zatražila dodatna pojašnjenja.

Komisija danas šalje dodatne službene opomene kako bi zatražila dodatne informacije o nacionalnim istragama i pravnim postupcima povezanima s tim povredama. K tome, nakon otkrivanja novih slučajeva nepravilnosti povezanih s upravljanjem motorom u nekoliko dizelskih vozila (Porsche Cayenne, Volkswagen Touareg i nekoliko vozila Audi A6 i A7), Komisija traži od Njemačke i Luksemburga kao nadležnih tijela za homologaciju da navedu koje su korektivne mjere i sankcije predvidjeli. Komisija traži pojašnjenje i od Ujedinjene Kraljevine o planiranom nacionalnom zakonodavstvu.

Komisija je u svibnju 2017. pokrenula postupak zbog povrede prava protiv Italije jer nije ispunila obveze na temelju zakonodavstva EU-a o homologaciji vozila kada je riječ o automobilima poduzeća Fiat Chrysler. U međuvremenu, Italija je poduzela korektivne mjere – zatražila je od grupe Fiat Chrysler Automobiles da provede obvezni opoziv vozila u EU-u. Komisija danas u okviru trajne razmjene traži dodatne informacije o konkretnim poduzetim korektivnim mjerama i primijenjenim sankcijama.

Dodatna službena opomena službeni je zahtjev za informacije. Države članice imaju rok od dva mjeseca za odgovor na argumente koje je iznijela Komisija. U protivnom Komisija može uputiti obrazloženo mišljenje.

Kontekst

Kvaliteta zraka u Europskoj uniji općenito se poboljšala tijekom proteklih desetljeća, često zahvaljujući zajedničkim nastojanjima EU-a i nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela. No kvaliteta života mnogih građana EU-a i dalje je neprihvatljivo narušena. Onečišćenje zraka izravno uzrokuje kronične i teške bolesti kao što su astma, kardiovaskularni problemi i rak pluća.

Današnja upućivanja odnose se na prekoračenje standarda kvalitete zraka:

Dušikov dioksid (NO2):

  • Njemačka – u 26 područja kvalitete zraka, uključujući Berlin, München, Hamburg i Köln; godišnje koncentracije 2016. iznosile su čak 82 µg/m3 u odnosu na graničnu vrijednost od 40 µg/m3 (u Stuttgartu);
  • Francuska – u 12 područja kvalitete zraka, među ostalim Pariz, Marseille i Lyon; godišnje koncentracije 2016. iznosile su čak 96 µg/m3 (u Parizu);
  • Ujedinjena Kraljevina – u 16 područja kvalitete zraka, među ostalim London, Birmingham, Leeds i Glasgow; godišnje koncentracije 2016. iznosile su čak 102 µg/m3 (u Londonu).

Ukupno se vodi 13 postupaka zbog povrede prava protiv država članica (Austrija, Belgija, Češka, Njemačka, Danska, Francuska, Španjolska, Mađarska, Italija, Luksemburg, Poljska, Portugal i Ujedinjena Kraljevina).

Predmeti protiv Njemačke, Francuske i Ujedinjene Kraljevine prvi su predmeti upućeni Sudu; u sva tri predmeta u veljači 2017. poslana su obrazložena mišljenja.

Lebdeće čestice (PM10):

  • Italija – u 28 područja kvalitete zraka, uključujući u regijama Lombardiji, Pijemontu, Laziju i Venetu, dnevne se granične vrijednosti stalno prekoračuju; u 2016. prekoračene su tijekom najviše 89 dana;
  • Mađarska – u tri područja kvalitete zraka, Budimpešti, Pečuhu i dolini Sajó, dnevne se granične vrijednosti stalno prekoračuju; u 2016. prekoračene su tijekom najviše 76 dana;
  • Rumunjska – u aglomeraciji Bukurešt dnevne se granične vrijednosti stalno prekoračuju otkako se pravo EU-a počelo primjenjivati na Rumunjsku, a 2016. tijekom 38 dana.

Ukupno se vodi 16 postupaka zbog povrede prava protiv država članica (Belgija, Bugarska, Češka, Njemačka, Grčka, Španjolska, Francuska, Mađarska, Italija, Latvija, Portugal, Poljska, Rumunjska, Švedska, Slovačka i Slovenija). Sud Europske unije presudio je 5. travnja 2017. da je Bugarska prekršila pravo EU-a, a 22. veljače 2018. donio je takvu presudu i u predmetu protiv Poljske.

Današnja odluka donesena je nakon slanja obrazloženog mišljenja Italiji u travnju 2017., dodatnog obrazloženog mišljenja Rumunjskoj u rujnu 2014. te dodatnog obrazloženog mišljenja Mađarskoj u ožujku 2014.

U svim slučajevima u kojima su prekoračene granične vrijednosti utvrđene pravom EU-a o kvaliteti zraka (Direktiva 2008/50/EZ), države članice moraju donijeti planove za kvalitetu zraka kojima se moraju utvrditi odgovarajuće mjere kako bi se razdoblje prekoračenja skratilo što je više moguće. U skladu s načelom supsidijarnosti, u pravu EU-a predviđeno je da države članice mogu odabrati način usklađivanja s graničnim vrijednostima.

Pojedinosti

Datum objave
17. svibnja 2018.
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj