Jesenski paket europskog semestra: Poticanje uključivog i održivog rasta

Komisija utvrđuje ekonomske i socijalne prioritete EU-a za 2019., predstavlja mišljenja o nacrtima proračunskih planova i u slučaju Italije potvrđuje postojanje posebno ozbiljne neusklađenosti s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu. Grčka je prvi put uključena u europski semestar.

Današnji paket temelji se na jesenskoj ekonomskoj prognozi 2018. i počiva na prioritetima iz govora predsjednika Junckera o stanju Unije 2018.

Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, zadužen i za financijsku stabilnost, financijske usluge te uniju tržišta kapitala izjavio je: Europa je u dobrom gospodarskom razdoblju, no sve veći rizici upućuju na to da to neće trajati zauvijek. Državama članicama EU-a potrebna su dobro usmjerena ulaganja i obnovljeni reformski napori kako bi ojačale svoje temelje rasta i povećale produktivnost. Kad je riječ o proračunskoj politici, vrijeme je za smanjenje razina javnog duga i obnovu fiskalnih rezervi. Time ćemo osigurati dovoljno manevarskog prostora koji će nam trebati kad dođe do sljedeće recesije. Sada je vrijeme i da se ostvari napredak u produbljivanju europske ekonomske i monetarne unije.

Marianne Thyssen, povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage, izjavila je: Gospodarski oporavak zadnjih je godina bio popraćen intenzivnim otvaranjem radnih mjesta, a nezaposlenost je dosegla rekordne razine. Istovremeno, sve je više sudionika na tržištu rada. Stopa aktivnosti dosegla je rekordno visoku razinu i čak je premašila stopu SAD-a. Sada postoje uvjeti da više uložimo u naše društvo i naše građane kako bi taj oporavak postao stalan i plodonosan za sve dionike, uključujući buduće generacije.

Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, izjavio je: Gospodarstvo EU-a i dalje intenzivno raste. Današnji Komisijin savjet o politikama odnosi se na održavanje tog rasta i jačanje njegove otpornosti jer u sve nesigurnijem globalnom kontekstu ništa ne možemo uzeti zdravo za gotovo. Kako bi europodručje održalo rast, potrebne su ne samo zdrave javne financije nego i konkurentna gospodarstva i uključiva društva.

Prošlogodišnje iznimno povoljno globalno stanje i niske kamatne stope potaknule su rast, zapošljavanje, smanjenje duga i ulaganje u EU i europodručje. Za sve se države članice zahvaljujući snazi domaće potrošnje i ulaganjima predviđa daljnji rast, ali sporijim tempom. Ne dođe li do većih šokova, Europa bi trebala moći održati iznadprosječni gospodarski rast, snažno povećanje radnih mjesta i pad nezaposlenosti. Javne financije država članica europodručja znatno su se poboljšale, a ukupni javni deficit europodručja sada je manji od 1 %. Međutim, u nekoliko država članica dug je i dalje visok. S obzirom na to da gospodarstvo i dalje raste, vrijeme za uspostavu fiskalnih rezervi potrebnih za suočavanje sa sljedećom recesijom i ublažavanje mogućih učinaka na zapošljavanje i društvo.

Godišnji pregled rasta za 2019.

U Godišnjem pregledu rasta, u kojem su utvrđeni opći ekonomski i socijalni prioriteti za sljedeću godinu, EU i države članice poziva se da poduzmu odlučno i usklađeno političko djelovanje u cilju postizanja uključivog i održivog rasta. Napori u području politika na nacionalnoj razini trebali bi se usmjeriti na pružanje visokokvalitetnih ulaganja i na reforme kojima se povećava rast produktivnosti, uključivost i institucijski kapacitet, uz istodobno osiguravanje makrofinancijske stabilnosti i zdravih javnih financija. Prioriteti na razini EU-a jesu produbljivanje jedinstvenog tržišta, dovršetak strukture ekonomske i monetarne unije (EMU) i unapređivanje načela utvrđenih u europskom stupu socijalnih prava.

Izvješće o mehanizmu upozoravanja za 2019.

U Izvješću o mehanizmu upozoravanja (IMU), koje služi kao sredstvo za analizu namijenjeno otkrivanju makroekonomskih neravnoteža, utvrđeno je da će 13 država članica biti predmet detaljnog preispitivanja u 2019. U okviru tih preispitivanja procijenit će se postoje li stvarno makroekonomske neravnoteže. Države članice za koje je utvrđeno postojanje neravnoteža u prethodnom ciklusu postupka zbog makroekonomskih neravnoteža (MIP) automatski će biti obuhvaćene detaljnim preispitivanjem u 2019. To su Bugarska, Hrvatska, Cipar, Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Nizozemska, Portugal, Španjolska i Švedska. Grčka i Rumunjska isto će tako biti predmet detaljnog preispitivanja.

Nacrt zajedničkog izvješća o zapošljavanju za 2019.

Iz Nacrta zajedničkog izvješća o zapošljavanju, u kojem se analiziraju zaposlenost i socijalna situacija u Europi, vidljivo je stalno otvaranje radnih mjesta, smanjenje nezaposlenosti i poboljšanje socijalne situacije u cijelom EU-u. Izvješće sadržava i nalaze pregleda socijalnih pokazatelja, u kojem se analiziraju rezultati država članica u svjetlu načela europskog stupa socijalnih prava.

U EU-u je u drugom tromjesečju 2018. bilo 239 milijuna zaposlenih, riječ je o najvećem broju zaposlenih ikad zabilježenom. Od početka mandata Junckerove Komisije otvoreno je oko 12 milijuna radnih mjesta. Udio osoba kojima prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost znatno se smanjio 2017., pri čemu je u usporedbi s prethodnom godinom više od pet milijuna ljudi izašlo iz siromaštva ili socijalne isključenosti. Ukupan broj osoba kojima prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost spustio se ispod razina prije krize.

Međutim, gospodarski oporavak tek treba doprijeti do svih skupina društva. Stopa zaposlenosti starijih radnika znatno se povećala tijekom zadnjeg desetljeća, no zapošljivost mladih, niskokvalificiranih radnika i osoba migrantskog podrijetla u brojnim je državama članicama i dalje teška. Sudjelovanje žena na tržištu rada i dalje brzo raste, ali to još nije dovelo do znatnog smanjenja razlika u plaćama i mirovinama između spolova.

Dohodak kućanstava raste, ali je u nekim državama članicama još uvijek ispod razina prije krize. Rast realnih plaća povećao se 2018., no i dalje je ispod rasta produktivnosti i manji od onoga što bi se moglo očekivati s obzirom na pozitivno kretanje tržišta rada i pozitivne ekonomske rezultate. Općenito, nejednakost i siromaštvo i dalje su izvor zabrinutosti.

Preporuka Vijeća o ekonomskoj politici europodručja

Preporuka o ekonomskoj politici europodručja, u kojoj se utvrđuju konkretne mjere koje su ključne za funkcioniranje europodručja, pojednostavnjena je kako bi se veći naglasak stavio na ključne izazove. Preporukom se poziva na izradu politika kojima se u europodručju podupire uključiv i održiv rast te poboljšavaju otpornost, rebalansiranje i konvergencija. Njome se preporučuje da se prednost da reformama kojima se povećava produktivnost i potencijal rasta, produbljuje jedinstveno tržište, poboljšava poslovno okruženje, promiču ulaganja i poboljšava tržište rada.

Komisija preporučuje poboljšanje kvalitete i sastava javnih financija te obnavljanje fiskalnih rezervi kako bi se osiguralo dovoljno manevarskog prostora u razdoblju sljedeće recesije. Države članice s deficitom na tekućem računu trebale bi nastojati povećati produktivnost i smanjiti vanjski dug. Države članice sa suficitom tekućeg računa trebale bi ojačati uvjete kojima se podupiru ulaganja i rast plaća.

Komisija preporučuje rasterećivanje rada od poreza i jačanje obrazovnih sustava, ulaganja u vještine te učinkovitost i primjerenost aktivnih politika tržišta rada i sustavâ socijalne zaštite, što je u skladu s načelima europskog stupa socijalnih prava.

Komisija poziva i na brz napredak u dovršenju europske ekonomske i monetarne unije u skladu s prijedlozima Komisije, uključujući Program potpore reformama i europsku funkciju stabilizacije ulaganja u okviru prijedloga višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027.

U preporuci se poziva i na daljnji rad na bankarskoj uniji pokretanjem zaštitnog mehanizma za jedinstveni fond za sanaciju i uspostavom europskog sustava osiguranja depozita. K tome, trebalo bi provoditi i financijsku integraciju i to jačanjem europske regulatorne i nadzorne strukture. Trebalo bi ustrajati u nastojanju smanjenja loših kredita i spriječiti njihovo nakupljanje u budućnosti. Donošenje do kraja 2018. paketa bankarskih mjera iz studenoga 2016. i dalje je ključno za dovršetak bankarske unije. Integriranijim financijskim sektorom, odnosno dovršenom bankarskom unijom i istinskom unijom tržišta kapitala, pridonijet će se jačanju međunarodne uloge eura razmjerno svjetskom značaju europodručja.

Mišljenja o nacrtima proračunskih planova država članica europodručja

Komisija je isto tako donijela mišljenja o tome jesu li nacrti proračunskih planova država članica europodručja za 2019. u skladu s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.

Preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu

U slučaju Italije, Komisija nakon što je ocijenila revidirani nacrt proračunskog plana podnesenog 13. studenoga, potvrđuje postojanje posebno ozbiljne neusklađenosti s Preporukom koje je Vijeće 13. srpnja 2018. uputilo Italiji. Komisija je već 23. listopada 2018. donijela mišljenje u kojem se utvrđuje posebno ozbiljna neusklađenost u početnom nacrtu proračunskog plana koji je Italija podnijela 16. listopada 2018.

Nacrti proračunskih planova deset država članica (Njemačka, Irska, Grčka, Cipar, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Austrija i Finska) smatraju se usklađenima s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu u 2019.

Nacrt proračunskih planova triju država članica (Estonija, Latvija i Slovačka) smatraju se uglavnom usklađenima s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu u 2019. Za te države članice planovi bi mogli rezultirati određenim odstupanjem od srednjoročnog proračunskog cilja države članice ili od kretanja prilagodbe prema ostvarenju tog cilja.

Nacrti proračunskih planova četiriju država članica (Belgija, Francuska, Portugal i Slovenija) predstavljaju rizik od neusklađenosti s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu u 2019. Nacrti proračunskih planova tih država članica mogli bi rezultirati značajnim odstupanjem od kretanja prilagodbe prema ostvarenju njihovih srednjoročnih proračunskih ciljeva.

Korektivni dio Pakta o stabilnosti i rastu (postupak u slučaju prekomjernog deficita)

Predviđa se da će ukupni deficit Španjolske sljedeće godine pasti ispod 3 % i da bi ta država članica trebala izići iz postupka u slučaju prekomjernog deficita, što znači da će se na Španjolsku od sljedeće godine primjenjivati preventivni dio Pakta. U tom je kontekstu za nacrt proračunskog plana koji je dostavila Španjolska utvrđeno da postoji rizik od neusklađenosti s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu u 2019. To se temelji na projekciji iz jesenske ekonomske prognoze 2018. o značajnom odstupanju od potrebnog kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja i neusklađenosti s prijelaznim referentnim mjerilom za smanjenje duga u 2019.

Mjere u okviru Pakta o stabilnosti i rastu

Komisija je poduzela i niz mjera u okviru Pakta o stabilnosti i rastu.

U vezi s Italijom Komisija je provela novu procjenu njezine prima facie
neusklađenosti s kriterijem duga. Javni dug Italije koji je iznosio 131,2 % BDP-a u 2017., što odgovara iznosu
od 37 000 EUR po stanovniku, premašuje referentnu vrijednost iz Ugovora od 60 % BDP-a. Ta je nova procjena bila nužna jer su u fiskalnim planovima Italije za 2019. bitno promijenjeni relevantni čimbenici koje je Komisija analizirala u svibnju ove godine. Analiza predstavljena u tom novom izvješću u skladu s člankom 126. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije uključuje procjenu svih relevantnih čimbenika, a riječ je o sljedećima: i. činjenica da se unatoč nedavno povećanim negativnim rizicima ne može tvrditi da se veliki propusti Italije u pogledu usklađenosti s referentnim mjerilom za smanjenje duga objašnjavaju makroekonomskim uvjetima jer je u odnosu na 2016. rast nominalnog BDP-a veći od 2 % ii. činjenica da vladini planovi podrazumijevaju značajno nazadovanje u pogledu prethodnih strukturnih reformi kojima se potiče rast, posebno prethodnih mirovinskih reformi i prije svega iii. utvrđeni rizik znatnog odstupanja od preporučenog kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja u 2018. i posebno ozbiljna neusklađenost za 2019. s preporukom koju je Vijeće 13. srpnja 2018. uputilo Italiji na temelju vladinih planova i Komisijine jesenske prognoze 2018. Općenito, analiza upućuje na to da bi se trebalo smatrati da kriterij duga utvrđen Ugovorom i Uredbom (EZ) br. 1467/1997 nije ispunjen te da je stoga opravdan postupak u slučaju prekomjernog deficita na temelju duga.

Za Mađarsku je Komisija utvrdila da nije poduzela učinkovito djelovanje kao odgovor na Preporuku Vijeća iz lipnja 2018. te predlaže da Vijeće donese revidiranu preporuku za Mađarsku u kojoj se od nje zahtijeva da ispravi svoje značajno odstupanje od kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja. Vijeće je u lipnju 2018. Mađarskoj izdalo preporuku o godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 1 % BDP-a u 2018. u okviru postupka zbog značajnog odstupanja. S obzirom na kretanja od tada i izostanak učinkovitog djelovanja Mađarske kako bi ispravila značajno odstupanje, Komisija sada predlaže revidiranu preporuku o godišnjoj strukturnoj prilagodbi od najmanje 1 % BDP-a u 2019. Javni deficit povećao se u Mađarskoj sa ‒ 1,6 % u 2016. na ‒ 2,4 % u 2018., a predviđa se da će u sljedeće dvije godine ostati nešto manji od ‒ 2 %.

Za Rumunjsku je Komisija utvrdila da nije učinkovito djelovala kao odgovor na Preporuku Vijeća iz lipnja te predlaže da Vijeće donese revidiranu preporuku za Rumunjsku u kojoj se od nje zahtijeva da ispravi svoje značajno odstupanje od kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja. Vijeće je u lipnju 2018. Rumunjskoj izdalo preporuku o godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 0,8 % BDP-a u 2018. i 2019. u okviru postupka zbog značajnog odstupanja. S obzirom na kretanja od tada i izostanak učinkovitog djelovanja Rumunjske kako bi ispravila značajno odstupanje, Komisija sada predlaže revidiranu preporuku o godišnjoj strukturnoj prilagodbi od najmanje 1 % BDP-a u 2019. Javni deficit povećao se u Rumunjskoj s ‒ 0,5 % u 2015. na ‒ 2,9 % u 2016., a predviđa se da će dosegnuti ‒ 3,3 % u 2018., ‒ 3,4 % u 2019. i ‒ 4,7 % u 2020.: riječ je o najvećem deficitu u EU-u.

Izvješće o pojačanom nadzoru za Grčku

Komisija je donijela prvo izvješće za Grčku u okviru pojačanog nadzora uspostavljenog nakon završetka programa potpore stabilnosti Europskog stabilizacijskog mehanizma 20. kolovoza 2018. U izvješću se zaključuje da se nacrtom proračunskog plana za 2019. koji je dostavila Grčka osigurava usklađenost s preuzetom obvezom postizanja primarnog suficita od 3,5 % BDP-a. Utvrđeno je da je napredak u reformama u drugim područjima raznolik te će tijela kako bi postigla svoje ciljeve morati ubrzati provedbu. Pokretanje mjera razduživanja uvjetovanih politikama koje su dogovorene u okviru bitnog paketa mjera razduživanja na sastanku Euroskupine 22. lipnja 2018. bit će uvjetovano pozitivnom procjenom u drugom izvješću u okviru pojačanog nadzora. To će se izvješće objaviti na početku sljedeće godine.

Koji su sljedeći koraci?

Komisija poziva Vijeće na raspravu o paketu i prihvaćanje preporuka koje su danas predstavljene. Ona sa zanimanjem iščekuje plodonosnu raspravu s Europskim parlamentom o političkim prioritetima za EU i europodručje te daljnju suradnju sa socijalnim partnerima i dionicima na svim razinama u kontekstu europskog semestra.