Jesenski paket europskog semestra: poticanje održivog i uključivog rasta

Ciklus europskog semestra za koordinaciju ekonomskih, fiskalnih i socijalnih politika 2018. počinje u kontekstu snažne gospodarske aktivnosti u europodručju i EU-u, rekordno visokih razina zaposlenosti i smanjenja stopa nezaposlenosti na razine prije krize. Budući da sve države članice pridonose tom snažnom rastu, sada je prioritet osigurati da taj rast potraje i bude od koristi svim članovima našeg društva. Uz odgovorne fiskalne politike provedba strukturnih reformi trebala bi biti usredotočena na stvaranje uvjeta u kojima bi se potakla daljnja ulaganja i povećao rast realnih plaća kako bi se podržala domaća potražnja. Današnji paket temelji se na Komisijinoj jesenskoj ekonomskoj prognozi 2017. i počiva na prioritetima iz govora predsjednika Junckera o stanju Unije 2017. U njemu se uzima u obzir i nedavno proglašenje Europskog stupa socijalnih prava na sastanku na vrhu o socijalnim pitanjima u Göteborgu.

Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije za euro i socijalni dijalog, izjavio je: „Unatoč svim reformama posljednjih godina europska ekonomska i monetarna unija još nije dovršena. Zato sada moramo iskoristiti ova dobra vremena kako bismo dalje jačali ekonomsku i monetarnu uniju te kako bismo postigli da naša gospodarstva budu otpornija i uključivija. Sljedeći ćemo mjesec predstaviti prijedloge za daljnje jačanje ekonomske i monetarne unije. Međutim jačanje strukture ekonomske i monetarne unije ne može zamijeniti stabilne proračunske, gospodarske i socijalne politike na nacionalnoj razini. To je glavni cilj europskog semestra. Danas predstavljamo mišljenja o nacrtima proračunskih planova i pozivamo države članice u kojima postoji rizik od neusklađenosti s Paktom o stabilnosti i rastu da poduzmu mjere potrebne za prilagodbu svojih proračuna.”

Povjerenica Marianne Thyssen, zadužena za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage, izrazila je zadovoljstvo današnjim dogovorom i izjavila: „Samo nekoliko dana nakon sastanka na vrhu o socijalnim pitanjima i proglašenja Europskog stupa socijalnih prava predstavljamo europski semestar kojim će se taj stup primijeniti u praksi radi ponovnog približavanja boljim uvjetima života i rada u državama članicama i među njima.”

Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, rekao je: „Gospodarstvo europodručja raste najbrže u posljednjih deset godina i predviđa se da će sljedeće godine njegov prosječni deficit pasti ispod 1 % BDP-a, nakon što je u 2010. iznosio više od 6 %. Ipak, nekoliko država članica i dalje ima velik javni dug koji ograničava njihove mogućnosti ulaganja za budućnost. Te bi države članice trebale iskoristiti ovu priliku za daljnje jačanje svojih javnih financija, i u strukturnom smislu, dok bi je one s fiskalnim prostorom trebale iskoristiti za poticanje ulaganja za dobrobit svojih građana.”

Gospodarski rast snažno se ubrzava, a za gospodarstvo europodručja predviđa se da će ove godine rasti najbrže u posljednjih deset godina. Dobri rezultati ostvaruju se zahvaljujući otpornosti privatne potrošnje, snažnom rastu diljem svijeta i sve manjim stopama nezaposlenosti. Gospodarstva svih država članica bilježe porast, stanje na tržištu rada se poboljšava, ali plaće još uvijek rastu sporo. Zahvaljujući povoljnijim uvjetima financiranja i gospodarskom ozračju koje se znatno popravilo uslijed smanjenja nesigurnosti, povećala su se i ulaganja. Znatno su se poboljšale i javne financije zemalja europodručja. S obzirom na to da se države članice nalaze u različitim fazama gospodarskog ciklusa, u današnjim se preporukama naglašava da je potrebno uspostaviti pravu ravnotežu između potpore gospodarskom uzletu i osiguravanja održivosti javnih financija, osobito smanjenjem visokih razina javnog duga.

Godišnji pregled rasta za 2018.

Na temelju prethodnih preporuka i uzimajući u obzir različit položaj država članica u gospodarskom ciklusu, u Godišnjem pregledu rasta države članice pozivaju se na poticanje ulaganja kako bi se podržao uzlet gospodarstva te povećala produktivnost i dugoročni rast. Komisija preporučuje i daljnje strukturne reforme koje su potrebne za stabilnije, uključivije, produktivnije i otpornije europsko gospodarstvo. Fiskalnim se politikama mora uspostaviti prava ravnoteža između osiguravanja održivosti javnih financija i potpore gospodarskom uzletu. Prioritet bi i dalje trebalo biti smanjenje visoke razine duga i ponovna uspostava fiskalnih rezervi. Pritom bi moglo pomoći uklanjanje nedostataka u poreznim zakonima, poboljšanje kvalitete sastava javnih financija i bolje usmjeravanje potrošnje. Socijalna pravednost i dalje je zajednički prioritet te će se odsad prava Europskog stupa socijalnih prava obuhvatiti europskim semestrom.

Izvješće o mehanizmu upozoravanja za 2018.

Izvješće o mehanizmu upozoravanja sastavni je instrument europskog semestra kojim se želi spriječiti ili svladati neravnoteže koje otežavaju normalno funkcioniranje gospodarstava država članica, europodručja ili EU-a u cjelini. Na temelju analiza iz izvješća o mehanizmu upozoravanja predloženo je da 12 država članica bude predmetom detaljnog preispitivanja u 2018. To su iste one države članice za koje je u prethodnom ciklusu postupka zbog makroekonomskih neravnoteža utvrđeno da imaju neravnoteže, tj. Bugarska, Cipar, Francuska, Hrvatska, Irska, Italija, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Slovenija, Španjolska i Švedska. Komisija će rezultate detaljnog preispitivanja predstaviti u okviru izvješća po državama članicama u veljači 2018.

Nacrt Zajedničkog izvješća o zapošljavanju

U ovogodišnjem nacrtu Zajedničkog izvješća o zapošljavanju prvi se put primjenjuje pregled socijalnih pokazatelja pokrenut kao jedan od instrumenata za provedbu Europskog stupa socijalnih prava. Rezultat država članica procjenjuje se na temelju 14 glavnih pokazatelja. U Zajedničkom izvješću o zapošljavanju u obzir se uzimaju i reforme nacionalnih politika u odnosu na ciljeve postavljene tim stupom.

Zajedničko izvješće o zapošljavanju upućuje na kontinuirana poboljšanja na tržištu rada: od početka mandata ove Komisije otvoreno je oko 8 milijuna novih radnih mjesta. Stopa nezaposlenosti i dalje se smanjuje te je u rujnu 2017. iznosila 7,5 % (8,9 % u europodručju), što je najniža stopa od 2008. Međutim oporavak tržišta rada nije praćen rastom plaća. U mnogim državama članicama raspoloživi dohodak i dalje je ispod razine prije krize.

Prijedlog za smjernice za zapošljavanje

U smjernicama za zapošljavanje predstavljeni su zajednički prioriteti i ciljevi za nacionalne politike zapošljavanja te se na njima temelje preporuke po državama članicama. Ovogodišnji prijedlog u skladu je s načelima Europskog stupa socijalnih prava te mu je cilj poboljšati konkurentnost Europe i učiniti je boljim mjestom za ulaganja, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i jačanje socijalne kohezije.

Preporuka za ekonomsku politiku europodručja

Komisija preporučuje uglavnom neutralan fiskalni smjer i uravnoteženi skup politika za europodručje u cjelini. To bi trebalo pridonijeti povećanju ulaganja i poboljšanju kvalitete sastava javnih financija. U skladu s prioritetima Komisije države članice se isto tako pozivaju da ubrzaju provedbu mjera za suzbijanje agresivnog poreznog planiranja.

U preporuci se poziva i na donošenje politika kojima će se podržati održiv i uključiv rast, poboljšati otpornost, ukloniti neravnoteže i poticati konvergencija. Prioritet bi trebale biti reforme kojima se povećava produktivnost, poboljšava institucijsko i poslovno okruženje, olakšavaju ulaganja, podupire otvaranje kvalitetnih radnih mjesta te smanjuje nejednakost. Komisija poziva države članice na ostvarivanje znatnog napretka prema dovršenju jedinstvenog tržišta, osobito kad je riječ o uslugama. Države članice s deficitom tekućeg računa ili visokim vanjskim dugom trebale bi nastojati povećati produktivnost, dok bi države članice sa suficitom tekućeg računa trebale poticati rast plaća, ulaganja i domaću potražnju.

Komisija zagovara provedbu reformi kojima se promiču jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravedni uvjeti rada, socijalna zaštita i uključenost. Isto tako poziva zemlje europodručja da rad rasterete od poreza, osobito za osobe s niskim dohotkom i primatelje drugog dohotka u kućanstvu.

Nadalje, u preporuci se poziva na kontinuirani rad na dovršenju bankovne unije, u pogledu smanjenja i dijeljenja rizika, među ostalim u okviru europskog sustava osiguranja depozita, te na pokretanje zajedničkog mehanizma zaštite za jedinstveni fond za sanaciju. Potrebno je pojačati nadzor financijskih institucija na europskoj razini kako bi se spriječilo kumuliranje rizika. Nadalje, trebalo bi ubrzati smanjenje loših kredita te poticati daljnju integraciju i razvoj tržišta kapitala EU-a kako bi se olakšao pristup financiranju, osobito za mala i srednja poduzeća..

Naposljetku, Komisija preporučuje brz napredak u dovršenju ekonomske i monetarne unije uz potpuno uvažavanje unutarnjeg tržišta Unije te na otvoren i transparentan način u odnosu na države članice izvan europodručja.

Mišljenja o nacrtima proračunskih planova u europodručju

Komisija je isto tako ocijenila jesu li nacrti proračunskih planova država članica europodručja za 2018. u skladu s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu. Donijela je 18 mišljenja za sve države članice europodručja osim za Grčku.

U pogledu šesnaest država članica na koje se primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu:

Nacrti proračunskih planova šest država članica (Njemačka, Litva, Latvija, Luksemburg, Finska i Nizozemska) smatraju se usklađenima sa zahtjevima iz Pakta o stabilnosti i rastu za 2018.

Nacrti proračunskih planova pet država članica (Estonija, Irska, Cipar, Malta i Slovačka) smatraju se uglavnom usklađenima sa zahtjevima iz Pakta o stabilnosti i rastu za 2018. Za te države članice planovi bi mogli rezultirati određenim odstupanjem od srednjoročnog proračunskog cilja svake pojedine države članice ili od kretanja prilagodbe prema ostvarenju tog cilja.

Nacrti proračunskih planova pet država članica (Belgija, Italija, Austrija, Portugal i Slovenija) predstavljaju rizik od neusklađenosti sa zahtjevima iz Pakta o stabilnosti i rastu za 2018. Nacrti proračunskih planova tih država članica mogli bi rezultirati značajnim odstupanjem od kretanja prilagodbe prema predmetnom srednjoročnom proračunskom cilju. Za Belgiju i Italiju predviđa se i neusklađenost s referentnim mjerilom za smanjenje duga.

U slučaju Italije ustrajno visoki javni dug razlog je za zabrinutost. Potpredsjednik Dombrovskis i povjerenik Moscovici dopisom su obavijestili talijanska tijela da Komisija namjerava ponovno ocjenjivati usklađenost Italije s referentnim mjerilom za smanjenje duga u proljeće 2018.

U pogledu dviju država članica na koje će se i dalje primjenjivati korektivni dio Pakta o stabilnosti i rastu (tj. koje podliježu postupku u slučaju prekomjernog deficita):

Za nacrt proračunskog plana Francuske, na koju bi se preventivni dio mogao početi primjenjivati od 2018. nadalje ako se postigne pravodobno i održivo smanjenje prekomjernog deficita, utvrđeno je da bi mogao postojati rizik od neusklađenosti sa zahtjevima iz Pakta o stabilnosti i rastu za 2018. s obzirom na to da se u Komisijinoj jesenskoj prognozi 2017. predviđa značajno odstupanje od potrebnog kretanja prilagodbe prema srednjoročnom proračunskom cilju te neusklađenost s referentnim mjerilom za smanjenje duga u 2018.

Nacrt proračunskog plana Španjolske smatra se uglavnom usklađenim sa zahtjevima iz Pakta o stabilnosti i rastu za 2018. s obzirom na to da se u Komisijinoj jesenskoj prognozi 2017. predviđa da će ukupni deficit u 2018. biti ispod referentne vrijednosti od 3 % BDP-a utvrđene Ugovorom, unatoč tome što nije predviđeno da ciljni ukupni deficit bude ostvaren i što je prisutan znatan pad fiskalnog napora u odnosu na preporučenu razinu.

Komisija je poduzela niz mjera u okviru Pakta o stabilnosti i rastu:

UJEDINJENA KRALJEVINA

Komisija preporučuje da se obustavi postupak u slučaju prekomjernog deficita za Ujedinjenu Kraljevinu. Prognoza Komisije potvrđuje pravodobnost i trajnu prirodu smanjenja prekomjernog deficita Ujedinjene Kraljevine tijekom fiskalne godine 2016. – 2017.

RUMUNJSKA

Za Rumunjsku je Komisija utvrdila da nije poduzela učinkovito djelovanje kao odgovor na Preporuku Vijeća iz lipnja te predlaže da Vijeće donese revidiranu preporuku za Rumunjsku u kojoj se od nje zahtijeva da ispravi svoje značajno odstupanje od kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja. Vijeće je u lipnju 2017. Rumunjskoj izdalo preporuku o godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 0,5 % BDP-a u okviru postupka zbog značajnog odstupanja. S obzirom na kretanja od lipnja i izostanak učinkovitog djelovanja Rumunjske kako bi ispravila značajno odstupanje, Komisija sada predlaže revidiranu preporuku o godišnjoj strukturnoj prilagodbi od najmanje 0,8 % BDP-a u 2018.

Daljnji koraci

Komisija poziva Vijeće na raspravu o paketu i prihvaćanje preporuka koje su danas predstavljene te sa zanimanjem iščekuje plodonosnu raspravu s Europskim parlamentom o političkim prioritetima za EU i europodručje.