Jednostavniji pristup fondovima EU-a

Iako su rezultati kohezijske politike EU-a nedvojbeno pozitivni, tolika količina propisa ne olakšava uvijek život lokalnim tijelima koja upravljaju fondovima EU-a ni poduzećima koja se žele prijaviti za financiranje EU-a. Ključ je u pojednostavnjivanju, a Europska komisija trebala bi razmotriti kako dodatno pojednostavniti pristup fondovima EU-a u proračunskom okviru nakon 2020.

To je glavna poruka koju skupina na visokoj razini za pojednostavnjivanje nastoji uključiti u raspravu o budućnosti financija EU-a koju je Komisija pokrenula 28. lipnja posebnim dokumentom za razmatranje. Riječ je o konačnom dokumentu u nizu od pet dokumenata za razmatranje objavljenih nakon što je Komisija 1. ožujka objavila Bijelu knjigu o budućnosti Europe.

Povjerenik Günther H. Oettinger, nadležan za proračun i ljudske resurse, izjavio je: Građani očekuju od EU-a da čini više – no proračun EU-a se smanjuje. Kako bismo razriješili taj problem, moramo maksimalno iskoristiti svaki euro koji potrošimo. Jednostavnija pravila pridonose boljem iskorištavanju sredstava.

Povjerenica za regionalnu politiku Corina Creţu kazala je: Manje pravila znači manje pogrešaka i bolje rezultate. Usredotočimo se na ono što je važno: bolji život za građane u cijeloj Europi.

Marianne Thyssen, povjerenica EU-a za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage, izjavila je: Iskorištavanjem punog potencijala pojednostavnjivanja propisa uštedjet će se novac i vrijeme koji se mogu upotrijebiti za poticanje socijalne konvergencije diljem Europe.

Predsjedatelj skupine za visokoj razini Siim Kallas rekao je: Pojednostavnjivanjem pristupa sredstvima iz kohezijskih fondova EU-a i njihove uporabe zasigurno će se pridonijeti povezivanju građana s EU-om.

Prema mišljenju skupine trenutačna struktura pravila učinkovita je, ali treba je dobro pročistiti. Trebalo bi zadržati sustav podijeljenog upravljanja kako bi se osigurali uzajamno povjerenje i odgovornost za zajedničke ciljeve u pogledu rasta i radnih mjesta. Međutim, zaista jednostavnih pravila ima malo i skupina predlaže pravila koja treba izbrisati ili drastično smanjiti.

Pravila koja vrijede za različite fondove i instrumente EU-a trebalo bi uskladiti u pogledu državnih potpora, javne nabave i načina povrata troškova kako bi se pospješile sinergije i omogućilo korisnicima da se za isti projekt prijave za sredstva EU-a iz različitih izvora. Primjerice, primjenom istih pravila u okviru kohezijske politike i Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) malim poduzećima olakšao bi se pristup potpori.

Svim državama članicama trebao bi biti dostupan još jednostavniji okvir ako bi ispunile niz kriterija kao što su: pouzdani sustavi upravljanja i kontrole, znatno nacionalno sufinanciranje radi poticanja efikasne potrošnje, određivanje ključnih strukturnih reformi koje treba provesti i usmjeravanje na nekoliko prioritetnih područja kako bi se ostvarili rezultati.

Skupina predlaže da se u tom slučaju pravila na razini EU-a ograniče na strateške prioritete ulaganja i načela za potrošnju. Sredstva EU-a dodjeljivala bi se u okviru postojećih nacionalnih mehanizama, a Komisija bi provodila ograničenu reviziju. Države članice i Komisija dogovorile bi se o strukturnim reformama koje treba provesti i konkretnim rezultatima za koje se može dobiti povrat troškova.

Pojednostavnjivanje se već pokazalo uspješnim: povjerenik Oettinger danas je predstavio tri izvješća o provedbi proračuna EU-a za 2016. Među ostalim, uočeno je da se pojednostavnjenim pravilima EU-a lokalnim tijelima, poljoprivrednicima i poduzećima olakšava učinkovito i pravilno korištenje sredstvima EU-a. U tom duhu u rujnu 2016. Komisija je predložila pojednostavnjivanje pravila prema kojima države članice i drugi korisnici dobivaju sredstva EU-a.

Kontekst

Europska komisija osnovala je 2015. skupinu na visokoj razini sa zadatkom da utvrdi kako pojednostavniti nepotrebno složene propise kohezijske politike s obzirom na preispitivanje na sredini razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) 2014.–2020., kojem je skupina uvelike pridonijela, i na razmatranje proračunskog okvira nakon 2020.

Siim Kallas, predsjednik skupine na visokoj razini, bivši je potpredsjednik Europske komisije nadležan za administrativna pitanja, reviziju, suzbijanje prijevara i promet. Osim interne stručnosti u području fondova EU-a, Siim Kallas stekao je, kao estonski premijer i ministar financija, jedinstvenu perspektivu u pogledu toga kako najbolje kombinirati financijska sredstva EU-a s reformama na terenu kako bi se ostvario gospodarski rast.

Dvanaest članova skupine na visokoj razini predstavlja nacionalna i regionalna tijela te privatni sektor. Svi imaju osobno iskustvo s fondovima EU-a te svježe ideje o reformi sustava.