EU korjenitom i ambicioznom tranzicijom želi u sljedećih nekoliko desetljeća postići klimatsku neutralnost i održivost. Ta tranzicija prema održivosti bit će presudna da EU ojača svoju otvorenu stratešku autonomiju, postigne dugoročnu konkurentnost te ojača svoj model socijalnog tržišnog gospodarstva i ulogu predvodnika novog, klimatski neutralnog gospodarstva. Kako bi ostvario te ciljeve, EU mora prevladati neke izazove i donijeti odluke koje će utjecati na naša društva i gospodarstva dosad neviđenim tempom i u dosad neviđenim razmjerima.
U izvješću za 2023. ukratko se opisuju izazovi s kojima se suočavamo te predlaže deset područja u kojima trebamo poduzeti mjere za uspješnu tranziciju. Kako bi oblikovatelji politika imali na raspolaganju ekonomske pokazatelje kojima se uzima u obzir i dobrobit, predlaže se prilagodba bruto domaćeg proizvoda (BDP) s obzirom na različite čimbenike, kao što su zdravlje i okoliš.
Tim će se pristupom ojačati otvorena strateška autonomija i globalna uloga EU-a u ostvarenju otpornog klimatski neutralnog gospodarstva.
Prevladavanje ključnih društvenih i gospodarskih izazova
U procesu tranzicije prema održivosti, koja obuhvaća i gospodarsku i socijalnu održivost, EU se suočava s izazovima:
- Stalne promjene geopolitičke situacije oblikuju javno mnijenje i djelovanje država u cijelom svijetu te stavljaju na kušnju međunarodnu suradnju u globalnim pitanjima, kao što su klimatske promjene ili energetska tranzicija.
- Potreba za novim gospodarskim modelom usmjerenim na dobrobit ljudi i prirode, odvajanje gospodarskog rasta od korištenja resursa i prelazak na održiviju proizvodnju i potrošnju. Čak 75 % poduzeća u europodručju u velikoj mjeri ovisi o prirodnim resursima. Gospodarska, društvena i okolišna održivost neodvojivo su povezane.
- Sve veća potražnja za odgovarajućim vještinama za održivu budućnost. Dostupnost radnika s odgovarajućim tehničkim i mekim vještinama bit će ključna za konkurentnost EU-a: 85 % poduzeća u EU-u trenutačno nema osoblje s kompetencijama potrebnima za uspješnu zelenu i digitalnu tranziciju.
- Tranzicija prema održivosti iziskuje dosad neviđena ulaganja, za koja su potrebna dostatna financijska sredstva iz javnog i privatnog sektora.
Deset područja djelovanja
U današnjem izvješću navodi se deset područja u kojima bismo trebali djelovati kako bi u procesu tranzicije prema održivosti težište ostalo na dobrobiti pojedinaca i društva:
- Obnova europskog društvenog ugovora uvođenjem novih politika socijalne skrbi i stavljanjem naglaska na kvalitetne socijalne usluge.
- Produbljivanje jedinstvenog tržišta u korist otpornog klimatski neutralnog gospodarstva, s naglaskom na strateškoj autonomiji i gospodarskoj sigurnosti.
- Poboljšanje EU-ove ponude na globalnoj sceni radi jačanja suradnje s glavnim partnerima.
- Preusmjeravanje proizvodnje i potrošnje prema održivosti ciljanim propisima i poticanjem uravnoteženog načina života.
- Izgradnja „Europe ulaganja” javnim mjerama za usmjeravanje financijskih tokova u tranziciju.
- Prilagodba državnih proračuna održivosti s pomoću učinkovitog poreznog okvira i javne potrošnje.
- Dodatna prilagodba političkih i ekonomskih pokazatelja s obzirom na održivu i uključivu dobrobit, među ostalim prilagodba BDP-a s obzirom na razne čimbenike.
- Omogućivanje svim Europljanima da doprinesu tranziciji većim sudjelovanjem na tržištu rada i stjecanjem vještina budućnosti.
- Jačanje demokracije stavljanjem generacijske pravednosti u središte donošenja politika radi veće potpore tranziciji.
- Dopuna civilne zaštite „civilnom prevencijom” jačanjem EU-ovih instrumenata za pripravnosti i odgovor.
Sljedeći koraci
Izvješće o strateškim predviđanjima 2023. bit će predstavljeno državama članicama EU-a na sastanku Vijeća za opće poslove 10. srpnja. Uz rad španjolskog predsjedništva Vijeća EU-a na predviđanjima, očekuje se da će Komisijino izvješće doprinijeti raspravi čelnika na neformalnom sastanku Europskog vijeća u Granadi u listopadu 2023.
U studenome 2023. Komisija će zajedno s Europskim parlamentom organizirati godišnju konferenciju Europskog sustava strateške analize i analize politika (ESPAS). Bit će to prilika za preispitivanje i raspravu o ključnim zaključcima izvješća za 2024. o međuinstitucijskim globalnim trendovima koje su zajednički pripremile institucije EU-a te za promišljanje o daljnjim koracima.
Kontekst
Strateška predviđanja potpora su Komisiji na njezinu ambicioznom putu okrenutom budućnosti i postizanju šest glavnih ciljeva koje je iznijela predsjednica von der Leyen. Od 2020. Komisija objavljuje godišnje izvješće o strateškim predviđanjima, na kojem se temelje njezini prioriteti, program rada i višegodišnji programi.
Ovogodišnje izvješće nadovezuje se na prethodna izdanja, u kojima je naglasak stavljen na otpornost kao novi orijentir politika EU-a (2020.), otvorenu stratešku autonomiju EU-a (2021.) i povezivanje zelene i digitalne tranzicije (2022.).
Analiza u Izvješću o strateškim predviđanjima 2023. temelji se na uključivom i participativnom prognostičkom postupku koji je proveo Zajednički istraživački centar (JRC) uz opsežno savjetovanje s državama članicama i drugim institucijama EU-a u okviru ESPAS-a te s građanima u okviru poziva na očitovanje objavljenog na stranici Iznesite svoje mišljenje. Rezultati predviđanja predstavljeni su u izvješću JRC-a iz serije Znanost za politiku: „Prema pravednoj i održivoj Europi 2050.: socijalne i ekonomske odluke u tranziciji prema održivosti”.
Više informacija
Izvješće o strateškim predviđanjima 2023.: održivost i dobrobit u središtu otvorene strateške autonomije Europe
Internetske stranice o Izvješću o strateškim predviđanjima 2023.
Pitanja i odgovori o Izvješću o strateškim predviđanjima 2023.
Pojedinosti
- Datum objave
- 6. srpnja 2023.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj