Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Informativni članak29 lipanj 2022Predstavništvo u Hrvatskoj

Izvješće o strateškim predviđanjima 2022.: Povezivanje zelene i digitalne tranzicije u novom geopolitičkom kontekstu

Srednjoročno i dugoročno održiv pristup sirovinama koje su ključne za dvostruku tranziciju i dalje će imati iznimnu važnost.

Izvješće o strateškim predviđanjima 2022.: Povezivanje zelene i digitalne tranzicije u novom geopolitičkom kontekstu

Komisija je danas donijela Izvješće o strateškim predviđanjima 2022. – „Povezivanje zelene i digitalne tranzicije u novom geopolitičkom kontekstu”. Dok se pripremamo za ubrzavanje obiju tranzicija, u izvješću je utvrđeno deset ključnih područja djelovanja u cilju najvećeg mogućeg jačanja sinergije i dosljednosti naših klimatskih i digitalnih ambicija. Time će Unija ojačati svoju međusektorsku otpornost i otvorenu stratešku autonomiju te biti bolje pripremljena za suočavanje s novim globalnim izazovima koji će se pojaviti do 2050.

Potpredsjednik za međuinstitucijske odnose i predviđanja Maroš Šefčovič izjavio je: Za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. moramo osloboditi puni potencijal digitalizacije. Istodobno, u središtu digitalne transformacije mora biti održivost. Zato se u ovom Izvješću o strateškim predviđanjima detaljnije razmatra kako najbolje uskladiti naše dvostruke ciljeve, posebno zato što oni zbog aktualnih geopolitičkih promjena dobivaju veliku sigurnosnu dimenziju. Primjerice, ako Europa ispravi svoje nedostatke u području sirovina, od 2040. bi glavni izvor metala i minerala, bez kojih nove tehnologije ne mogu funkcionirati, moglo biti recikliranje. Razumijevanje tog međudjelovanja dviju tranzicija, uz nastojanje da se postigne otvorena strateška autonomija, pravi je put naprijed.

Zelena i digitalna tranzicija na vrhu su političkog programa Komisije koji je 2019. utvrdila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. S obzirom na rusku agresiju na Ukrajinu, Europa ubrzano prihvaća ulogu globalnog predvodnika u području klime i digitalizacije, pri čemu je usredotočena na ključne izazove, od energije i hrane do obrane i najsuvremenijih tehnologija.Iz te perspektive u Izvješću o strateškim predviđanjima 2022. iznosi se cjelovita analiza međudjelovanja dviju tranzicija usmjerena na budućnost, uzimajući u obzir ulogu novih tehnologija i tehnologija u nastajanju te ključne geopolitičke, socijalne, gospodarske i regulatorne čimbenike koji oblikuju njihovo povezivanje, tj. njihovu sposobnost međusobnog jačanja.

Tehnologije koje će do 2050. bitiključne za povezivanje

S jedne strane, digitalne tehnologije pomažu EU-u da postigne klimatsku neutralnost, smanji onečišćenje i obnovi bioraznolikost. S druge strane, njihovom raširenom upotrebom povećava se potrošnja energije i istodobno stvara više elektroničkog otpada, odnosno povećava ekološki otisak.

Energija, promet, industrija, građevina i poljoprivreda – pet najvećih izvora emisija stakleničkih plinova u EU-u – ključni su za uspješno povezivanje zelene i digitalne tranzicije. Tehnologije će imati ključnu ulogu u smanjenju ugljičnog otiska tog sektora. Do 2030. najveći dio smanjenja emisija CO2 postići će se tehnologijama koje su dostupne danas. Međutim, postizanje ciljeva klimatske neutralnosti i cirkularnosti do 2050. omogućit će nove tehnologije, koje su trenutačno u fazi pokusa, demonstracije ili prototipa.

Na primjer:

  • U energetskom sektoru novi senzori, satelitski podaci i lanci blokova mogli bi pridonijeti jačanju energetske sigurnosti EU-a boljim predviđanjem proizvodnje i potražnje energije, sprečavanjem poremećaja povezanih s vremenskim prilikama ili olakšavanjem prekogranične razmjene.
  • U prometnom sektoru nova generacija baterija ili digitalnih tehnologija, kao što su umjetna inteligencija i internet stvari, omogućit će znatne pomake prema održivosti i multimodalnoj mobilnosti u različitim vrstama prijevoza, čak i u zračnom prometu na kratkim udaljenostima.
  • U industrijskim bi se sektorima primjenom digitalnih blizanaca – virtualnih ekvivalenata fizičkog objekta ili procesa u kojima se upotrebljavaju podaci u stvarnom vremenu i strojno učenje – mogao poboljšati dizajn, proizvodnja i održavanje.
  • U građevinskom bi se sektoru modeliranjem informacija o zgradama mogla poboljšati energetska i vodna učinkovitost, što bi moglo utjecati na odabir projektnih rješenja i upotrebu zgrada.
  • Naposljetku, primjenom kvantnog računalstva u poljoprivrednom sektoru, u kombinaciji s bioinformatikom, može se poboljšati razumijevanje bioloških i kemijskih procesa potrebnih za smanjenje pesticida i gnojiva.

Geopolitički, socijalni, gospodarski i regulatorni čimbenici koji utječu na povezivanje

Trenutačna geopolitička nestabilnost potvrđuje potrebu za ubrzanjem dvostruke tranzicije, ali i za smanjenjem naših strateških ovisnosti. Kratkoročno će to i dalje utjecati na cijene energije i hrane, uz znatne socijalne posljedice. Srednjoročno i dugoročno održiv pristup sirovinama koje su ključne za dvostruku tranziciju i dalje će imati iznimnu važnost, zbog čega će se povećati pritisak da se prijeđe na kraće i manje osjetljive lance opskrbe te, kad god je to moguće, njihovo smještanje u prijateljskim zemljama.

Povezivanje znači i da će se gospodarski model EU-a oslanjatina dobrobit, održivost i cirkularnost. Položaj EU-a u oblikovanju globalnih standarda imat će važnu ulogu, dok će među uvjetima za uspjeh biti socijalna pravednost i program vještina, zajedno s mobilizacijom javnih i privatnih ulaganja. Očekuje se da će svake godine do 2030. biti potrebno gotovo 650 milijardi eura dodatnih ulaganja koja će biti otporna na promjene u budućnosti.

Deset ključnih područja djelovanja

U izvješću se utvrđuju područja u kojima je potreban odgovor politike kako bi se maksimalno povećale mogućnosti i smanjili potencijalni rizici koji proizlaze iz spajanja:

  1. jačanje otpornosti i otvorene strateške autonomije u sektorima koji su ključni za dvostruku tranziciju, primjerice radom Opservatorija EU-a za ključne tehnologije ili zajedničkom poljoprivrednom politikom u cilju osiguravanja sigurnosti opskrbe hranom
  2. jačanje zelene i digitalne diplomacije iskorištavanjem regulatorne i normizacijske moći EU-a, uz istodobno promicanje vrijednosti EU-a i poticanje partnerstava
  3. strateškoupravljanjeopskrbom kritičnim materijalima i robom na temelju dugoročnog sustavnog pristupa kako bi se izbjegla nova zamka ovisnosti
  4. jačanje gospodarske i socijalne kohezije, primjerice jačanjem socijalne zaštite i socijalne države, pri čemu važnu ulogu imaju i strategije regionalnog razvoja i ulaganja
  5. prilagodba sustava obrazovanja i osposobljavanja tehnološkoj i društveno-gospodarskoj stvarnosti koja se brzo mijenja te potpora međusektorskoj mobilnosti radne snage
  6. mobiliziranje dodatnih ulaganja otpornih na promjene u budućnosti u nove tehnologije i infrastrukturu, a posebno u istraživanje i inovacije te sinergije između ljudskog kapitala i tehnologije, s prekograničnim projektima koji su ključni za udruživanje sredstava EU-a te nacionalnih i privatnih sredstava
  7. razvoj okvira za praćenje radi utvrđivanja dobrobiti koja se ne odražava u BDP-u i procjena poticajnih učinaka digitalizacije te njezina ukupnog ugljičnog, energetskog i ekološkog otiska
  8. osiguravanje regulatornog okvira za jedinstveno tržište otpornog na promjene u budućnosti kojim se potiču održivi poslovni modeli i obrasci potrošnje, primjerice stalnim smanjenjem administrativnog opterećenja, ažuriranjem instrumenata politike državnih potpora ili primjenom umjetne inteligencije za potporu donošenju politika i angažmanu građana
  9. jačanje globalnog pristupa normizaciji i ostvarivanje koristi od početne tržišne prednosti EU-a u području konkurentne održivosti, koja se temelji na načelu smanjenja, popravljanja, ponovne uporabe i recikliranja
  10. promicanje čvrstog okvira za kibersigurnost i sigurnu razmjenu podataka kako bi se, među ostalim, osigurala sposobnost kritičnih subjekata da spriječe poremećaje, odnosno da im se odupru i od njih oporave te u konačnici izgradilo povjerenje u tehnologije povezane s dvostrukom tranzicijom.

Sljedeći koraci

Komisija će nastaviti promicati svoj program strateškog predviđanja i obavještavati o inicijativama iz svojeg programa rada za sljedeću godinu.

Komisija će 17. i 18. studenoga 2022. suorganizirati godišnju konferenciju o Europskom sustavu strateške analize i analize politika (ESPAS) na kojoj će se raspravljati o zaključcima Izvješća o strateškim predviđanjima 2022. i pripremiti teren za izvješće 2023.

Kontekst

Strateška predviđanja potpora su Komisiji na njezinu ambicioznom putu usmjerenom na budućnost i ostvarenje šest glavnih ciljeva koje je iznijela predsjednica von der Leyen. Godišnja izvješća o strateškim predviđanjima pripremaju se od 2020. na temelju potpunih ciklusa predviđanja kao temelj za prioritete Komisije utvrđene u godišnjem govoru o stanju Unije, programu rada Komisije i višegodišnjem planiranju.

Ovogodišnje izvješće temelji se na izvješćima o strateškim predviđanjima za 2020. i 2021., koja su bila usmjerena na otpornost kao novu okosnicu za donošenje politika EU-a, odnosno na otvorenu stratešku autonomiju EU-a.

Analiza u Izvješću o strateškim predviđanjima 2022. temelji se na međusektorskom prognostičkom postupku koji je, predvođen stručnjacima, proveo Zajednički istraživački centar i koji je dopunjen opsežnim savjetovanjima s državama članicama i drugim institucijama EU-a u okviru Europskog sustava strateške analize i analize politika (ESPAS) te s građanima na temelju poziva na očitovanje objavljenog na stranici Iznesite svoje mišljenje. Rezultati predviđanja predstavljeni su u izvješću JRC-a iz serije Znanost za politiku: „Ususret zelenoj i digitalnoj budućnosti. Ključni zahtjevi za uspješnu dvostruku tranziciju u Europskoj uniji”.

Više informacija

Izvješće o strateškim predviđanjima 2022.: Povezivanje zelene i digitalne tranzicije u novom geopolitičkom kontekstu

Internetske stranice o Izvješću o strateškim predviđanjima 2022.

Pitanja i odgovori o Izvješću o strateškim predviđanjima za 2022.

Internetske stranice o strateškom predviđanju

Izvješće JRC-a iz serije Znanost za politiku: Ususret zelenoj i digitalnoj budućnosti. Ključni zahtjevi za uspješnu dvostruku tranziciju u Europskoj uniji

Pojedinosti

Datum objave
29 lipanj 2022
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj