Izvješće o Paketu o kružnom gospodarstvu

Uz ovo izvješće, Komisija je poduzela sljedeće:

• danas je poduzela daljnje mjere uspostavljanjem platforme za financiranje s Europskom investicijskom bankom kako bi povezala ulagače i inovatore
• izdala je smjernice državama članicama o stvaranju energije iz otpada
• predložila je ciljano poboljšanje zakonodavstva o određenim opasnim tvarima u električnoj i elektroničkoj opremi.

Na temelju zamaha koji je stvorio plan ulaganja za Europu – u okviru tog plana do kraja 2016. već su pokrenuta ulaganja vrijedna 164 milijarde eura – platformom za financiranje kružnoga gospodarstva poboljšat će se poveznice između postojećih instrumenata, kao što su Europski fond za strateška ulaganja (EFSI) i program InnovFin, a možda će se razviti i novi financijski instrumenti za projekte kružnoga gospodarstva. U okviru platforme povezat će se Komisija, EIB, nacionalne razvojne banke, institucijski ulagači i drugi dionici te time podignuti svijest o mogućnostima ulaganja u kružno gospodarstvo, promicati najbolje prakse među potencijalnim promotorima, analizirati projekti i njihove financijske potrebe te osigurati savjeti o strukturiranju i financiranju ulaganja.

Današnjom Komunikacijom Komisije o ulozi procesa stvaranja energije iz otpada u kružnom gospodarstvu maksimalno će se naglasiti prednosti tog malog ali inovativnog elementa nacionalne kombinacije izvora energije. Njome se državama članicama daju smjernice za ostvarivanje prave ravnoteže kapaciteta stvaranja energije iz otpada, a ističe se i uloga hijerarhije otpada, u okviru koje se mogućnosti gospodarenja otpadom rangiraju prema održivosti, a glavni je prioritet sprječavanje nastanka otpada i njegovo recikliranje. Ona pridonosi optimiziranju doprinosa država članica energetskoj uniji te iskorištavanju mogućnosti za prekogranično partnerstvo gdje je to prikladno i sukladno ekološkim ciljevima.

Paket koji je Komisija danas donijela sadržava i prijedlog za ažuriranje zakonodavstva kako bi se ograničila uporaba određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi (Direktiva RoHS). U prijedlogu se promiče zamjena opasnih materijala kako bi recikliranje komponenti postalo profitabilnije. Predloženim promjenama dodatno se potiču aktivnosti na tržištu rabljenom robom (npr. preprodaja) te popravak električne i elektroničke opreme. Procjenjuje se da će se tim mjerama spriječiti nastanak više od 3000 tona opasnog otpada godišnje u EU-u te uštedjeti energija i sirovine. Samo u sektoru zdravstva može se uštedjeti otprilike 170 milijuna eura na troškovima zdravstvene skrbi.

Naposljetku, u izvješću o napretku od prošle godine Komisija navodi ključne mjere u područjima kao što su otpad, ekološki dizajn i organska gnojiva te u vezi s pitanjima bacanja hrane, jamstva za potrošačku robu, inovacija i ulaganja. Načela su kružnoga gospodarstva postupno integrirana u najbolje prakse u industriji, zelenu javnu nabavu, uporabu sredstava kohezijske politike te novim inicijativama u sektorima građevinarstva i voda. Kako bi se na terenu ostvario prelazak na kružno gospodarstvo, Komisija ujedno poziva Europski parlament i Vijeće da nastave postupak donošenja prijedloga zakona o otpadu u skladu sa Zajedničkom izjavom o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2017.. Komisija će ove godine nastaviti djelovanje u okviru akcijskog plana za kružno gospodarstvo prijedlozima za strategiju o plastici, okvirom za nadzor kružnoga gospodarstva i prijedlogom za promicanje recikliranja vode.