Izbjeglice iz Ukrajine: smjernice za potporu državama članicama u primjeni Direktive o privremenoj zaštiti

Kako bi odgovorio na tu nezapamćenu situaciju, EU je u rekordnom roku pristao aktivirati Direktivu o privremenoj zaštiti da pomogne ljudima koji bježe od rata u Ukrajini. Na temelju te direktive koja se odmah počela primjenjivati 4. ožujka milijuni ljudi sad imaju neposrednu zaštitu i jasan pravni status.

Komisija danas predstavlja operativne smjernice kako bi poduprla države članice u primjeni Direktive o privremenoj zaštiti. Zahvaljujući sveobuhvatnim smjernicama izbjeglima će se omogućiti dosljedna i učinkovita razina prava, a državama članicama pomoći da preuzmu nove odgovornosti.

Potpredsjednik za promicanje europskog načina života Margaritis Schinas izjavio je: Odluka bez presedana da se svima kojima je Ukrajina dom prizna neposredna zaštita sada se provodi u praksi. Kako bi taj postupak bio što jednostavniji, Komisija podupire države članice operativnim smjernicama. Na primjer, kako bi se ti ljudi mogli neometano kretati unutar Unije, trebali bi dobiti 15-dnevnu vizu na granici, a prijevoznike se nikako ne bi smjelo kažnjavati zato što ih prevoze bez isprava. Jedan od najvećih problema sad nam je broj djece koja stižu bez pratnje i koju moramo registrirati i pružiti im specijaliziranu skrb.

Povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson rekla je: U samo nekoliko dana u EU je ušlo tri milijuna ljudi. Iskazana je golema solidarnost, vlasti su reagirale izuzetno, no zaista se moramo pobrinuti da nacionalni sustavi ne postanu preopterećeni i da ljudima pružimo zaštitu koju zaslužuju. Na temelju pitanja država članica predlažemo operativne smjernice koje ćemo redovito ažurirati kako bismo osigurali da Komisija podupire države članice u svim koracima – od dolaska do integracije.

Smjernice za države članice

Smjernice su zamišljene kao dokument podložan promjenama kako bi se uzela u obzir situacija na terenu i novonastale potrebe država članica. Najvažniji elementi obuhvaćaju:

• Objašnjenje tko ima pravo na privremenu zaštitu, uključujući primjerice one osobe koje su uživale međunarodnu zaštitu ili jednaku nacionalnu zaštitu u Ukrajini prije 24. veljače i koje su raseljene iz Ukrajine 24. veljače ili nakon tog datuma te članove njihovih obitelji.
• Definicija „odgovarajuće zaštite” u skladu s nacionalnim pravom, koja je moguća alternativa privremenoj zaštiti koju mogu ponuditi države članice i koja ne mora biti jednaka, ali mora biti u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima i duhom Direktive o privremenoj zaštiti. Svima se mora zajamčiti poštovanje ljudskog dostojanstva, a time i dostojanstven životni standard.
• Navođenje koja je vrsta dokaza potrebna za dobivanje privremene zaštite ili odgovarajuće zaštite u skladu s nacionalnom pravom.
• Poticanje država članica da razmotre proširenje privremene zaštite na osobe koje strogo gledano ne bi bile obuhvaćene područjem primjene Odluke, ali trebaju zaštitu, kao što su osobe koje su pobjegle iz Ukrajine neposredno prije 24. veljače 2022.
• Djeca: smjernice obuhvaćaju posebno poglavlje o djeci. Maloljetnicima bez pratnje trebalo bi odmah imenovati zakonskog skrbnika ili osigurati odgovarajuće zastupanje. Komisija koordinira i rad na premještanju radi transfera maloljetnika bez pratnje u druge države članice. Sva djeca koja bježe od rata, neovisno o statusu, trebaju imati potpunu zaštitu i brz pristup svojim posebnim pravima (uključujući obrazovanje, zdravstvenu skrb i psihosocijalnu pomoć).
• Smjernice o posebnim pravima na temelju Direktive o privremenoj zaštiti: boravišna dozvola trebala bi služiti kao isprava kojom se dokazuje status kod drugih tijela, kao što su uredi i službe za zapošljavanje, škole i bolnice. Ako boravišne dozvole još nisu izdane, države članice trebale bi pojednostavniti otvaranje bankovnih računa i pristup relevantnim službama na temelju osobne isprave ili dokaza o ulasku u EU nakon 24. veljače 2022.
• Smjernice za osiguravanje slobodnog kretanja prije i nakon izdavanja boravišnih dozvola: ukrajinski državljani koji imaju biometrijske putovnice ili državljani zemalja koji za ulazak u Uniju nisu obvezni posjedovati vizu za kratkotrajni boravak imaju pravo slobodno se kretati unutar schengenskog područja u razdoblju od 90 dana unutar razdoblja od 180 dana nakon što im je dopušten ulazak na to područje. Za državljane zemalja koji nisu izuzeti od obveze posjedovanja vize Komisija preporučuje da države članice prvog ulaska izdaju 15-dnevne vize na granici i da sekundarne države članice ne nameću novčane kazne prijevoznicima koji prevoze osobe koje uživaju privremenu zaštitu, ali nemaju valjane isprave za ulazak. Nakon izdavanja boravišne dozvole osobe s privremenom zaštitom imaju pravo na slobodno kretanje.
• Pružanje pomoći pri repatrijaciji onima koji nemaju pravo boravka u EU-u, kao što je potreba za konzularnom pomoći pri repatrijaciji, koju može poduprijeti Frontex.

Više informacija pročitajte ovdje.