Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Novinski članak10 ožujak 2021Predstavništvo u Hrvatskoj

Humanitarno djelovanje: novi koncept za isporuku globalne humanitarne pomoći EU-a koja je otežana zbog pandemije bolesti COVID-19

Komisija je danas predložila jačanje globalnog humanitarnog učinka Europske unije kako bi se zadovoljile humanitarne potrebe koje su znatno porasle zbog pandemije bolesti COVID-19. U Komunikaciji se predlaže niz ključnih mjera za ubrzavanje pružanja...

Humanitarno djelovanje: novi koncept za isporuku globalne humanitarne pomoći EU-a koja je otežana zbog pandemije bolesti COVID-19

Visoki predstavnik / potpredsjednik Josep Borrell izjavio je: Prosječna humanitarna kriza danas traje više od 9 godina, a neke čak i dulje. Mnogi su „zaboravljeni”, poput Jemena ili Sirije. Ali EU ne zaboravlja. Humanitarna pomoć jedan je od najkonkretnijih primjera vanjskog djelovanja EU-a i dokaz naše solidarnosti. Poštovanje međunarodnog humanitarnog prava mora više nego ikad biti okosnica naše vanjske politike kako bi se podržalo principijelno humanitarno djelovanje i zaštitili civili i humanitarni radnici koji diljem svijeta riskiraju svoje živote da pomognu drugima.

Povjerenik za upravljanje kriznim situacijama Janez Lenarčič izjavio je: U svijetu krize utječu na sve više ljudi, a načela humanitarne pomoći dovode se u pitanje kao nikad prije. Stoga globalna odgovornost EU-a kao humanitarnog aktera nikad nije bila veća. Potrebe za humanitarnom pomoći nažalost dosežu svoj vrhunac, dok je globalna baza donatora i dalje uznemirujuće nedostatna. Moramo ostvariti bolje rezultate povećanjem učinkovitosti i utjecaja našeg humanitarnog djelovanja te biti spremni djelovati punom snagom čim se krize pojave. U obnovljenom strateškom konceptu navodi se kako EU može pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija i pokazati vodstvo u vremenu kad je principijelna pomoć jako potrebna.

Izgradnja novog europskog kapaciteta za humanitarni odgovor

EU će uspostaviti novi europski kapacitet za humanitarni odgovor kako bi izravno intervenirao u humanitarne krize u situacijama u kojima tradicionalni mehanizmi isporuke humanitarne pomoći preko partnera EU-a ili njihovih kapaciteta nisu učinkoviti ili dostatni. Cilj će biti pojednostavnjenje logistike, uključujući prijevoz, udruživanje resursa i olakšavanje njihove raspodjele na terenu. U okviru tog kapaciteta mogle bi se, primjerice, ponuditi logističke procjene, potpora za početno uvođenje i nabavu, stvaranje zaliha, prijevoz i/ili distribuciju humanitarne pomoći, uključujući cjepiva protiv bolesti COVID-19 i njihovu isporuku u nestabilnim zemljama. Djelovat će u suradnji s Mehanizmom EU-a za civilnu zaštitu i nadopuniti ga, oslanjajući se na operativnu potporu Koordinacijskog centra EU-a za odgovor na hitne situacije.

Zagovaranje poštovanja međunarodnog humanitarnog prava

Sve se češće događa da zaraćene strane izravno i često namjerno napadaju civile, bolnice i škole, čime se krši međunarodno humanitarno pravo. U 2019. zabilježeno je 277 napada na humanitarne radnike, u kojima je njih 125 ubijeno. EU će radi zaštite civilnog stanovništva još snažnije ustrajati na poštovanju međunarodnog humanitarnog prava te ga učiniti okosnicom svojeg vanjskog djelovanja. Konkretno, EU će:

  • dosljedno pratiti povrede međunarodnog humanitarnog prava,
  • jačati načelo dužne pažnje u svim vanjskim instrumentima EU-a,
  • i dalje osiguravati da se međunarodno humanitarno pravo u potpunosti odražava u EU-ovoj politici sankcija, među ostalim dosljednom primjenom humanitarnih iznimki u režimima sankcija EU-a.

Uklanjanje glavnih uzroka krize iskorištavanjem sinergija između humanitarne pomoći, razvoja i izgradnje mira.

Humanitarna pomoć sama po sebi ne može se baviti složenim temeljnim uzrocima sukoba i drugih kriza. EU će stoga intenzivnije raditi na žurnom pružanju pomoći tako što će bliskom suradnjom s akterima u području razvoja i izgradnje mira uklanjati glavne uzroke krize i promicati dugoročna rješenja za humanitarne krize.

Eurobarometar – snažna potpora građana humanitarnom djelovanju EU-a

Komisija je uoči donošenja današnje Komunikacije prikupila mišljenja građana u 27 država članica o humanitarnoj pomoći EU-a. Rezultati istraživanja pokazuju jasnu potporu humanitarnom djelovanju EU-a, pri čemu 91 % ispitanika ima pozitivno mišljenje o aktivnostima humanitarne pomoći koje financira EU. Gotovo polovina ispitanika smatra da bi EU trebao održati postojeće razine potpore za humanitarnu pomoć, dok njih 40 % smatra da bi se sredstva trebala povećati.

Kontekst

Europska unija i njezine države članice vodeći su svjetski donator humanitarne pomoći s oko 36 % udjela u humanitarnoj pomoći u čitavom svijetu.

Humanitarna pomoć danas se suočava s dosad neviđenim poteškoćama. Prema podacima Ujedinjenih naroda humanitarnu će pomoć ove godine trebati više od 235 milijuna ljudi, što je jedna od 33 osobe u svijetu. To je povećanje od 40 % u odnosu na procijenjene potrebe za 2020. i gotovo trostruko više u odnosu na 2014. Usporedno s tim povećao se i broj prisilno raseljenih osoba i dosegnuo 79,5 milijuna do kraja 2019.

Istodobno i dalje raste nerazmjer između potreba i dostupnih resursa. Humanitarne potrebe UN-a dosegnule su u 2020. gotovo 32,5 milijardi EUR, što je zbog utjecaja bolesti COVID-19 najveći iznos ikad, a osigurano je samo 15 milijardi EUR pomoći. Taj će globalni manjak financijskih sredstava za humanitarnu pomoć ove godine vjerojatno i dalje rasti, što jasno zahtijeva širu bazu donatora. Tri najveća donatora (SAD, Njemačka i Europska komisija) osigurala su 59 % svih prijavljenih financijskih sredstava humanitarne pomoći na globalnoj razini 2020. Oko 90 % financijskih sredstava EU-a za humanitarnu pomoć izdvajaju samo četiri države članice i Europska komisija.

Humanitarno djelovanje EU-a i dalje će se voditi strogim pridržavanjem univerzalnih humanitarnih načela humanosti, neutralnosti, neovisnosti i nepristranosti. Kao sljedeći korak Komisija poziva Europski parlament i Vijeće da podrže Komunikaciju i zajedno rade na predloženim ključnim mjerama.

Više informacija

Komunikacija

Pitanja i odgovori

Rezultati istraživanja Eurobarometra: javno mnijenje o humanitarnoj pomoći EU-a

Pojedinosti

Datum objave
10 ožujak 2021
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj