Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Informativni članak24 kolovoz 2022Predstavništvo u Hrvatskoj

Kohezijska politika Europske unije: Hrvatskoj devet milijardi eura od 2021. do 2027.

Hrvatskoj devet milijardi eura od 2021. do 2027. za gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju i zelenu i digitalnu tranziciju

Hrvatskoj devet milijardi eura od 2021. do 2027.

Hrvatska će u okviru sporazuma o partnerstvu s Komisijom primiti ukupno 9 milijardi eura sredstava kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. radi promicanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije svojih regija te zelene i digitalne tranzicije. Ova će ulaganja pomoći u smanjenju regionalnih gospodarskih razlika i poboljšanju vještina, osposobljavanja i mogućnosti zapošljavanja. Sredstvima EU-a poticat će se i razvoj konkurentnog i inovativnog hrvatskog gospodarstva usmjerenog na izvoz.

Prema otpornom gospodarstvu s nultom stopom neto emisija ugljika. Hrvatska će za klimatske ciljeve izdvojiti gotovo 31 % sredstava iz Europskog fonda za regionalnirazvoj (EFRR) i 39 % sredstava iz Kohezijskog fonda. U konkretnim brojkama, 2,56 milijardi eura pomoći će upoboljšanju energetske učinkovitosti, povećanju udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnjienergije do 60 % u 2030., jačanju kružnog gospodarstva, otpornosti na klimatske promjene ibiološke raznolikosti. U ostvarivanje potonjeg cilja uložit će se više od 650 milijuna eura.Nadalje, 179 milijuna eura iz Fonda za pravednu tranziciju ublažit će učinke zelene tranzicije na gospodarstvo i zapošljavanje. Ovo će se postići dekarbonizacijom energetski intenzivnih industrija, jačanjem poduzetništva i ulaganjem u vještine radnika, diversifikacijom gospodarstva u najpogođenijim regijama, jačanjem suradnje između poduzeća i istraživačke zajednice te povećanjem mogućnosti zapošljavanja na tržištu rada.

Jačanje gospodarske konkurentnosti i digitalizacije. Sredstvima u iznosu od 1,7 milijardi eura iz EFRR-a namijenjenima povećanju konkurentnosti iinternacionalizaciji malih i srednjih poduzeća (MSP) i poboljšanju vještina zaposlenika poduprijet ćese inovativna i pametna gospodarska preobrazba Hrvatske.

Smanjivanje regionalnih razlika. Ulaganja će se provesti na području cijele Hrvatske, uključujući njezine najsiromašnijedijelove; gotovo 500 milijuna eura namijenjeno olakšavanju industrijske tranzicije u hrvatskimregijama pridonijet će poboljšanju međunarodne konkurentnosti. Osim toga, 12 % sredstava iz EFRR-a bit će namijenjeno urbanom razvoju, a oko 3 % razvoju pametnih i održivih otoka. Većapotpora predviđena je i za planinska područja. Na taj će način fondovi EU-a pomoći svim dijelovimaHrvatske da dostignu gospodarski i socijalno razvijeniji glavni grad Zagreb i najrazvijenije regije EU-a.

Poboljšanje povezanosti. Gotovo milijarda eura namijenit će se za poboljšanje regionalne, lokalne i prekogranične mobilnosti usvim sektorima, uključujući razvoj održive, pametne, sigurne i intermodalne prometne mrežepovezane s transeuropskom mrežom TEN-T, i omogućiti itekako potrebna poboljšanja nacionalneželjezničke infrastrukture i daljnji napredak u pomorskom prometu u priobalju Hrvatske.

Socijalna uključenost, zapošljavanje, obrazovanje, osposobljavanje. Gotovo 2,5 milijardi eura iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF +) i EFRR-a iskoristit će se zapoticanje kvalitetnog zapošljavanja i za vještine, obrazovanje, zdravstvo i socijalne usluge. Dobroosmišljena aktivna potpora zapošljavanju, posebno za žene, mlade i ranjive skupine, bit ćepopraćena poboljšanjem kapaciteta institucija na tržištu rada, kao što su javne službe zazapošljavanje, primjerice digitalizacijom.Ulaganja na svim razinama obrazovanja omogućit će konkretna poboljšanja u obrazovnom sustavu, nod rane skrbi za djecu do obrazovanja odraslih. Tim će se ulaganjima ojačati i usavršavanje iprekvalifikacija radi bolje usklađenosti s novim potrebama na tržištu rada i razvoju temelja zaindividualne račune za učenje.Riziku od siromaštva i socijalne isključenosti posebno su izložene starije osobe, žene i osobe sinvaliditetom. Zbog toga će se temeljem strateškog mapiranja potreba osigurati znatna sredstva izESF-a + za ulaganje u sustav socijalne skrbi i prijelaz s institucijskih socijalnih usluga na socijalneusluge koje se pružaju u zajednici, posebno kad je riječ o pomoći osobama s invaliditetom,dugotrajnoj skrbi i pomoći za najpotrebitije. Sporazumom o partnerstvu osigurat će se potpora i zaosposobljavanje medicinskog osoblja i jačanje sustava hitne medicinske pomoći i uslugatelemedicine.

Održivo ribarstvo. Iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu uložit će se 244 milijuna eura u održivoribarstvo i zaštitu morske bioraznolikosti i ekosustava u Jadranskom moru. Iz ovog će se fonda podupirati i razvoj održivih i niskougljičnih sektora akvakulture i prerade, gospodarska idruštvena vitalnost ribarskih zajednica te provedba međunarodnog upravljanja oceanima. Svepodržane mjere pomoći će Hrvatskoj da doprinese ciljevima zajedničke ribarstvene politike, kao iključnim prioritetima politike EU-a navedenima u europskom zelenom planu, strategiji „od polja dostola” i strategiji za bioraznolikost.

 

Izjave članova Kolegija

Povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira izjavila je: Od pristupanja Hrvatske EU-u ulaganja u njezin uravnotežen razvoj u okviru kohezijske politike iznosila su 4 % hrvatskog BDP-a. Ta su ulaganja povećala njezinu konkurentnost, pomogla u otvaranju novih radnih mjesta i promicanju zelenijeg i digitalnijeg gospodarstva. Novim Sporazumom o partnerstvu za razdoblje 2021. – 2027. ovoj se državi članici osiguravaju dodatna sredstva kako bi nastavila svoj put prema gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji i razvoju.

Povjerenik Europske komisije za zapošljavanje i socijalna prava NicolasSchmit dodao je: Ovaj Sporazum o partnerstvu ključan je korak Hrvatske prema ostvarenju nacionalnih socijalnih ciljeva za 2030., utvrđenih u skladu s akcijskim planom za provedbu europskog stupa socijalnih prava. Ističem stratešku usmjerenost ulaganja iz ESF-a +, koja potiču kvalitetno zapošljavanje, radnicima omogućuju da steknu vještine koje su im potrebne za snalaženje na današnjem i budućem tržištu rada i osiguravaju znatna financijska sredstva za ulaganja u socijalne usluge koje su ključne za socijalnu uključenost, među ostalim pomoć osobama s invaliditetom, zdravstvenu skrb i dugotrajnu skrb.

Povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo VirginijusSinkevičius izjavio je: Europsko plavo gospodarstvo stvara konkretne mogućnosti za obalne zajednice. Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu podupire inovativne projekte koji doprinose održivosti iskorištavanja morskih resursa, dekarbonizaciji našeg gospodarstva i zaštiti biološke raznolikosti. Ovim Sporazumom o partnerstvu potiče se zelena i digitalna tranzicija Hrvatske i pomaže u izgradnji niskougljičnih, održivih, inovativnih i otpornih sektora ribarstva i akvakulture u Jadranskome moru.”

 

Kontekst

Sporazum o partnerstvu s Hrvatskom obuhvaća sredstva kohezijske politike (EFRR, ESF +, Kohezijskifond i FPT) i Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA). Sporazum o partnerstvu utire put provedbi tih ulaganja na terenu. Njime su obuhvaćena četiri nacionalna programa: Program za konkurentnost i koheziju (EFRR i Kohezijski fond), Integrirani teritorijalni program (EFRR i FPT), Program za učinkovite ljudske resurse (ESF +) i program za EFPRA, koje tek treba donijeti. U okviru kohezijske politike i u suradnji s Komisijom svaka država članica priprema sporazum o partnerstvu, strateški dokument za programiranje ulaganja iz fondova kohezijske politike i fonda EFPRA tijekom višegodišnjeg financijskog okvira. U tom sporazumu, usmjerenom na prioritete EU-a, utvrđuju se strategija i prioriteti ulaganja koje je odredila država članica i navodi popis nacionalnih i regionalnih programa za provedbu na terenu, uključujući indikativnu godišnju dodjelu financijskih sredstava za svaki program.

Sporazum o partnerstvu s Hrvatskom devetnaesti je takav po redu, a prethodili su mu sporazumi s Grčkom, Njemačkom, Austrijom, Češkom, Litvom, Finskom, Danskom, Francuskom, Švedskom, Nizozemskom, Poljskom, Bugarskom, Ciprom, Portugalom, Estonijom, Slovačkom, Italijom i Rumunjskom.

 

Više informacija

Dugoročni proračun EU-a za razdoblje 2021. – 2027. i NextGenerationEU

Pitanja i odgovori o EU-ovu zakonodavnom paketu za kohezijsku politiku za razdoblje 2021. – 2027.

Raščlamba sredstava dodijeljenih državama članicama u okviru kohezijske politike

Sporazumi o partnerstvu za razdoblje 2021. – 2027.

Otvorena podatkovna platforma za kohezijsku politiku

 

Pojedinosti

Datum objave
24 kolovoz 2022
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj