Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Novinski članak15 rujan 2021Predstavništvo u Hrvatskoj

Govor predsjednice von der Leyen o stanju Unije 2021.

"Upravo je Robert Schuman rekao: Europi treba duša, treba joj ideal, i politička volja da tom idealu služi."

Govor predsjednice von der Leyen o stanju Unije 2021

OSNAŽIMO DUŠU OVE UNIJE

Uvod

Gospodine predsjedniče,
poštovani zastupnici,

mnogi će reći da se osjećaju kao da im je život stao, a svijet se ubrzano kreće.

Sama brzina i količina izazova katkad su nepojmljivi.

Zato je ovo trenutak kada se okrećemo k sebi. Preispitujemo vlastiti život ili otvaramo raspravu o dijeljenju cjepiva i o vrijednostima koje dijelimo.

Ali ako se osvrnem na proteklu godinu, u svemu što danas činimo vidim snažnu Uniju.

Upravo je Robert Schuman rekao: Europi treba duša, treba joj ideal, i politička volja da tom idealu služi.

U proteklih je dvanaest mjeseci Europa tim riječima dala smisao.

U najvećoj globalnoj zdravstvenoj krizi u stotinu godina mi smo odabrali zajedništvo i spasonosno je cjepivo bilo jednako dostupno u svim dijelovima Europe.

U najtežoj globalnoj gospodarskoj krizi zadnjih desetljeća mi smo odabrali zajedništvo i pokrenuli NextGenerationEU.

U planetarno najtežoj krizi svih vremena i opet smo odabrali zajedništvo - i Europski zeleni plan.

Sve smo radili zajedno, kao Komisija, kao Parlament i kao 27 država članica. Kao jedinstvena Europa. I možemo biti ponosni.

Ali doba korone još nije za nama.

Pandemija još traje i naše je društvo suočeno s velikom tugom. Neka će srca zauvijek tugovati, neke životne priče nikad neće biti ispričane, a mladima se ovo vrijeme nikad neće vratiti. Sad smo suočeni s novim i trajnim izazovima u okrznutome svijetu koji se nejednako oporavlja.

I zato je sasvim jasno: i iduća će godina biti godina kušnje karaktera.

Ali ja vjerujem da se upravo na kušnji naš duh - naša duša - najbolje pokaže.

Gledam našu Uniju i znam - Europa će i taj ispit položiti.

A tu mi vjeru ulijevaju mladi Europe.

Jer naši mladi primjer su empatije i solidarnosti.
Oni vjeruju u našu odgovornost prema ovom planetu.
I da, strahuju zbog budućnosti, ali odlučni su učiniti je boljom.

I naša će Unija biti snažnija bude li sličnija mladim naraštajima: odmjerena, odlučna i brižna. Unija koja poznaje svoje vrijednosti i odvažna je.

Taj će duh u idućih dvanaest mjeseci bit još važniji. To je poruka Pisma namjere koje sam jutros poslala predsjedniku Sassoliju i premijeru Janši i u kojem sam iznijela naše prioritete u godini što je pred nama.

EUROPA JEDINSTVENA U TEŠKOĆAMA I U OPORAVKU

Poštovani zastupnici,

jedna godina u pandemiji dugo traje.

Kad sam vam se prije dvanaest mjeseci obraćala, nisam znala kad ćemo – čak niti hoćemo li uopće dobiti sigurno i djelotvorno cjepivo za COVID-19.

Ali danas, svim kritičarima usprkos, Europa je predvodnica u svijetu.

Za više od 70 posto odraslih u EU-u u cijepljenje je završeno. Samo smo mi podijelili polovinu vlastite proizvodnje cjepiva s drugima u svijetu. Više od 700 milijuna doza isporučili smo Europljanima, ali još 700 milijuna, i više, otišlo je u 130 zemalja izvan Europe.

Jedini smo u svijetu to ostvarili.

Pandemija je maraton, nije sprint.

Vjerovali smo u znanost.
Održali smo obećanje Europi. Održali smo obećanje svijetu.
I učinili smo to kako treba, jer smo to učinili na europski način. I uspjeli smo!

Ali iako se imamo čime ponositi, nije čas za opuštanje.

Sada nam je prioritet ubrzati cijepljenje u svijetu.

Manje od jedan posto svih doza u cijelom svijetu iskorišteno je u zemljama niskog dohotka, što pokazuje koliki su razmjeri nepravde i koliko to hitno treba riješiti. Riječ je o jednom od najvećih geopolitičkih pitanja našeg doba.

Tim Europa ulaže milijardu eura u jačanje afričkih proizvodnih kapaciteta za mRNA cjepivo. Već smo najavili da ćemo podijeliti 250 milijuna doza.

Danas mogu najaviti još jednu Komisijinu donaciju od još dvjesto milijuna doza do sredine iduće godine.

To je naše ulaganje u solidarnost – i u zdravlje u svijetu.

Drugi je naš prioritet nastavak rada ovdje, u Europi.

Zabrinjava nejednaka stopa cijepljenja u Uniji.

Zato ne smijemo posustati.

Europa je spremna. Osigurali smo još 1,8 milijardi doza. To je dovoljno za nas i za naše susjedstvo kad bude potrebno docjepljivanje. Dajmo sve od sebe da se ovo ne pretvori u pandemiju necijepljenih.

I konačno, prioritet nam je i ojačati pripremljenost na pandemije.

Lani sam rekla da je došlo vrijeme za izgradnju europske zdravstvene unije. Danas ostvarujemo to obećanje. Našim prijedlogom HERA će biti osnovana i postati stvarnost.

Pružit će nam veliku pomoć u bržoj i kvalitetnijoj borbi protiv zdravstvenih prijetnji.

Imamo kapacitete za inovacije i znanstvene kapacitete, imamo znanje privatnog sektora i sposobna nacionalna tijela. Samo to sve moramo objediniti i izdašno financirati.

Zato predlažem jednu novu misiju jačanja zdravstvene pripravnosti i otpornosti za cijelu Europsku uniju. Financirat će se ulaganjem skupine Tim Europa u iznosu od 50 milijardi EUR do 2027.

Kako ni zbog kojeg virusa više lokalna epidemija ne bi prerasla u globalnu pandemiju. Isplativijega ulaganja nema.

Gospodarstvo

Poštovani zastupnici,

radom na europskoj zdravstvenoj uniji napravili smo krupan korak naprijed. Želim zahvaliti ovome domu koji nas je podržao.

Pokazali smo da kad djelujemo složno, možemo djelovati i brzo.

Recimo, europska digitalna potvrda:

Danas je u Europi izdano više od 400 milijuna tih potvrda. 42 zemlje na četiri kontinenta već su se priključile.

Mi smo je u ožujku predložili.

Vi ste je pogurali!
Tri mjeseca poslije ona je postala stvarnost.

Zahvaljujući našem zajedničkom naporu, Europa je djelovala dok su ostali tek razgovarali.

Mnogo smo dobroga napravili. Brzo smo pokrenuli SURE. To je bila pomoć za 31 milijun radnika i dva i pol milijuna poduzeća iz cijele Europe.

Naučili smo lekciju iz prošlosti, kad smo zbog razjedinjenosti bili prespori.

Razlika je velika: prošli put nam je trebalo osam godina da se BDP europodručja vrati na razinu prije krize.

Ovaj put očekujemo da se 19 zemalja već ove godine vrati na pretpandemijsku razinu, a ostale članice dogodine. U proteklom je tromjesečju rast u europodručju bio brži i od američkog i od kineskoga.

No to je tek početak. A pouke financijske krize neka nam budu upozorenje: Europa je prebrzo proglasila pobjedu i to smo skupo platili. Tu pogrešku nećemo ponoviti.

Dobro je što s instrumentom NextGenerationEU sada možemo ulagati i u kratkoročni oporavak i u dugoročno blagostanje.

Rješavat ćemo strukturne probleme našega gospodarstva: od reforme tržišta rada u Španjolskoj do mirovinske reforme u Sloveniji i porezne u Austriji.

Na dosad neviđen način ulagat ćemo u 5G i svjetlovodne mreže. Ali ulaganje u digitalne vještine jednako je važno. Ta zadaća zahtijeva pozornost čelnika i strukturirani dijalog na najvišoj razini.

Naša reakcija na krizu usmjerava i tržišta i ulagače.

Ali moramo razmisliti i o tome kako je kriza utjecala na naše gospodarstvo – od rasta duga i nejednakog utjecaja na različite sektore do novih načina rada.

Zato će Komisija već idućih tjedana reaktivirati raspravu o reviziji gospodarskog upravljanja. Cilj nam je na vrijeme, prije 2023., postići konsenzus o budućnosti.

Poštovani zastupnici,

uskoro ćemo proslaviti trideset godina postojanja jedinstvenog tržišta. Već trideset godina jedinstveno tržište snažno potiče napredak i blagostanje u Europi.

Na početku pandemije branili smo ga od rizika urušavanja i fragmentacije. U našem oporavku jedinstveno tržište stvara kvalitetna radna mjesta i jača konkurentnost.

To je posebno važno kad je riječ o digitalnom jedinstvenom tržištu.

U posljednjih godinu dana iznijeli smo ambiciozne prijedloge.

Predložili smo da se ograniči moć velikih digitalnih platformi

da se pojača demokratska odgovornost tih platformi

da se potaknu inovacije

te da se usmjeri moć umjetne inteligencije.

Bez digitalizacije nema napretka. S time se slažu i države članice: digitalna potrošnja u okviru instrumenta NextGenerationEU čak će i nadmašiti cilj od 20 %.

Ta činjenica pokazuje važnost ulaganja u europski tehnološki suverenitet. Trebamo povećati uloge kako bismo digitalnu transformaciju oblikovali prema vlastitim pravilima i vrijednostima.

Dopustite mi da se usredotočim na pitanje poluvodiča – tih sićušnih čipova koji pokreću sve: od pametnih telefona i električnih romobila do vlakova i čitavih pametnih tvornica.

Ništa digitalno nije moguće bez čipa. Već sada, unatoč sve većoj potražnji, mnoge proizvodne linije zbog manjka poluvodiča rade smanjenim kapacitetima.

Međutim, iako je svjetska potražnja doživjela eksploziju, europska se zastupljenost u cijelom vrijednosnom lancu, od kapaciteta za osmišljavanje do proizvodnih kapaciteta, smanjila. Ovisimo o najsuvremenijim čipovima koji se proizvode u Aziji.

Stoga ovdje nije riječ samo o našoj konkurentnosti, već i tehnološkoj suverenosti. Posvetimo zato najveću moguću pozornost tom pitanju.

Predstavit ćemo novi europski propis o čipovima. Treba povezati kapacitete za vrhunska istraživanja, osmišljavanje i testiranje proizvoda. Treba koordinirati europska i nacionalna ulaganja u cijelom vrijednosnom lancu.

Cilj je zajedno stvoriti najsuvremeniji europski ekosustav za čipove, koji uključuje proizvodnju, kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe i razvila nova tržišta za revolucionarnu europsku tehnologiju.

Da, očekuje nas težak posao. Znam, neki tvrde da se to ne može.

Ali tvrdili su to i prije dvadeset godina za projekt Galileo,

pa pogledajte što se postiglo. Primili smo se posla i uspjeli. Europski sateliti danas pružaju navigacijski sustav za više od dvije milijarde pametnih telefona u svijetu. Svjetski smo predvodnici. Stoga budimo ponovno odvažni! Ovaj put s poluvodičima.

Socijalna pitanja i pravednost

Poštovani zastupnici,

pandemija je ostavila duboke ožiljke i snažno utjecala na naše socijalno tržišno gospodarstvo.

Svaku smo večer sa svojih prozora i pragova pljeskali onima koji su se borili na prvoj liniji.

Svi smo bili svjesni koliko ovisimo o njima O radnicima koji daju sve od sebe za manju plaću, slabiju zaštitu i nižu razinu sigurnosti.

Pljesak je možda utihnuo, ali naša se zahvalnost ne smije smanjiti.

Zbog toga je toliko važna provedba europskog stupa socijalnih prava.

U pitanju su pristojna radna mjesta, primjereni uvjeti rada, bolja zdravstvena skrb i dobra životna ravnoteža.

Ako smo nešto naučili tijekom pandemije, onda je to koliko je vrijeme važno. Naučili smo da je najdragocjenije ono vrijeme koje provedemo s bližnjima.

Stoga ćemo predložiti novu europsku strategiju o skrbi

da bi najbolja moguća skrb i postizanje optimalne životne ravnoteže bili dostupni svakomu. Ali socijalna pravda nije samo pitanje vremena već i pravednog oporezivanja.

U našem socijalnom tržišnom gospodarstvu dobro je što poduzeća ostvaruju dobit. Ali ona je ostvaruju zahvaljujući kvaliteti naše infrastrukture, socijalnog osiguranja i obrazovnih sustava.

Dakle, njihov primjereni doprinos ne bi uopće trebao biti sporan. Stoga ćemo se nastaviti boriti protiv izbjegavanja plaćanja poreza i porezne prijevare.

Predložit ćemo nacrt propisa za sprečavanje prikrivanja dobiti putem fiktivnih poduzeća. Dat ćemo sve od sebe da se postigne povijesni svjetski sporazum o minimalnoj stopi poreza na dobit.

Plaćanje primjerenog iznosa poreza nije samo pitanje javnih financija nego je prije svega riječ o pravednosti.

Mladi

Poštovani zastupnici,

svi smo mi uživali u prednostima europskog socijalnog tržišnog gospodarstva. Zato se treba pobrinuti da sljedeća generacija može graditi vlastitu budućnost.

Današnja je generacija mladih visoko obrazovana, iznimno talentirana i snažno motivirana. Ta je generacija mnogo žrtvovala kako bi se drugi zaštitili.

Mladost je obično razdoblje otkrivanja. Razdoblje stjecanja novih iskustava. Razdoblje u kojem stječemo doživotne prijatelje, otkrivamo vlastiti put. A što smo mi zahtijevali od mladih? Da ograniče društvene kontakte, da budu u samoizolaciji i da se školuju od kuće. I to više od godinu dana!

Stoga svime što radimo, od zelenog plana do instrumenta NextGenerationEU, nastojimo zaštititi njihovu budućnost.

To je još jedan razlog zašto NextGenerationEU treba financirati novim vlastitim sredstvima i na tome radimo.

Ali moramo pripaziti da ne stvorimo neke nove prepreke. Jer je Europi potrebna sva njezina mladež.

Trebamo ohrabrivati one koji se nađu izvan sustava. Koji su bez posla. Koji se ne obrazuju niti osposobljavaju.

Njima ćemo ponuditi novi program pod nazivom ALMA.

Taj će program mladima pružati mogućnost stjecanja privremenog radnog iskustva u nekoj drugoj državi članici

jer i oni zaslužuju doživjeti iskustvo kao što je Erasmus kako bi usvojili vještine, stekli poznanstva i stvorili vlastiti europski identitet.

Međutim, ako želimo oblikovati Uniju za njih, mladi trebaju moći oblikovati budućnost Europe. Naša Unija treba imati dušu i viziju s kojom se oni mogu identificirati.

Kao što je priupitao Jacques Delors: Kako ćemo stvoriti Europu ako mladi u njoj ne vide zajednički pothvat i sliku svoje vlastite budućnosti?

Stoga predlažemo da 2022. bude godina europske mladeži. Godina u kojoj će mladi, koji su toliko dali za druge, biti na prvom mjestu. Mladi bi trebali predvoditi raspravu na Konferenciji o budućnosti Europe.

Budući da se odlučuje o njihovoj budućnosti, to treba biti njihova konferencija.

A Komisija će, kao što smo rekli na početku mandata, biti spremna provesti ono što se na konferenciji odluči.

EUROPA UJEDINJENA U ODGOVORNOSTI

Poštovani zastupnici,

to je generacija s probuđenom savješću. Mladi nas potiču da poduzmemo više i djelujemo brže u rješavanju klimatske krize.

A događaji ovog ljeta samo potvrđuju zašto je to nužno. Svjedočili smo poplavama u Belgiji i Njemačkoj. I šumskim požarima koji su harali od grčkih otoka do brda Francuske.

A ako ne vjerujemo vlastitim očima, dovoljno je samo pogledati znanstvene činjenice.

UN je nedavno objavio izvješće Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC). Riječ je o vodećem znanstvenom tijelu u području klimatskih promjena.

To izvješće ne ostavlja nikakvu sumnju. Klimatske je promjene uzrokovao čovjek. A budući da smo sami odgovorni, možemo nešto i promijeniti.

Nedavno sam od nekog čula: Zemlja se zagrijava. Za to smo sami krivi. U to nema sumnje. To nije dobro. No problem možemo riješiti.

A promjene se već događaju.

U prvoj polovini ove godine u Njemačkoj je registrirano više električnih nego dizelskih automobila. Istovremeno Poljska je postala najveći izvoznik električnih autobusa i akumulatora za električne automobile u EU-u. Vrijedno je istaknuti i inicijativu Novi europski Bauhaus koja je pokrenula eksploziju kreativnosti među arhitektima, dizajnerima i inženjerima u čitavoj Uniji.

Dakle, očito je da se nešto pokreće.

A upravo to je cilj europskog zelenog plana.

U svojem sam prošlogodišnjem govoru najavila cilj smanjenja emisija za najmanje 55 % do 2030.
U međuvremenu smo klimatske ciljeve pretvorili u pravne obveze.
Time smo postali prvo veliko gospodarstvo koje je predstavilo sveobuhvatno zakonodavstvo koje će nam to omogućiti.

Svi znamo koliko su detalji složeni. No cilj je jednostavan. Odredit ćemo cijenu onečišćenja. Prebacit ćemo se na čistu energiju. Imat ćemo pametnije automobile i čišće zrakoplove.

I pobrinut ćemo se da veće klimatske ambicije budu praćene većim socijalnim ambicijama. Moramo voditi računa o tome da zelena tranzicija bude poštena. Stoga smo predložili novi Socijalni fond za klimatsku politiku kako bismo suzbili energetsko siromaštvo s kojim se već suočava 34 milijuna europskih građana.

Očekujem da će Parlament i države članice podržati ovaj paket u cijelosti i zadržati razinu ambicija.

Europa može učiniti puno u sprečavanju klimatskih promjena i prevladavanju krize prirodnog okoliša. S ponosom danas mogu najaviti da će EU udvostručiti vanjsko financiranje za bioraznolikost, osobito ono namijenjeno najugroženijim zemljama.

No, Europa u tome ne može uspjeti sama.

Konferencija UN-a o klimatskim promjenama (COP26), koja će se održati u Glasgowu, bit će trenutak istine za globalnu zajednicu.

Vodeća svjetska gospodarstva, od SAD-a do Japana, odredila su ciljeve za klimatsku neutralnost do 2050. ili kratko nakon toga. Te je ciljeve potrebno poduprijeti konkretnim planovima koji moraju biti spremni do konferencije u Glasgowu. Postojeće obveze do 2030. nisu dovoljne da se ostvari cilj ograničenja globalnog zagrijavanja na 1,5 °C.

Sve zemlje snose odgovornost!

Ciljevi koje je predsjednik Xi Jinping odredio za Kinu ulijevaju nadu. Stoga pozivamo Kinu da sada pokaže jednaku odlučnost i utvrdi na koji će način postići te ciljeve. Svijetu bi laknulo kada bi Kina pokazala da je u stanju do sredine desetljeća dosegnuti najvišu razinu emisija i prestati s upotrebom ugljena u zemlji i inozemstvu.

Iako sve zemlje snose odgovornost, vodeća gospodarstva imaju posebnu obvezu spram najnerazvijenijih i najugroženijih zemalja. Tim je zemljama nužno osigurati financijska sredstva za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama.

U Meksiku i Parizu svijet se obvezao da će do 2025. godišnje osigurati 100 milijardi dolara.

EU tu obvezu ispunjava. U okviru inicijativa Tim Europa osigurano je 25 milijardi dolara godišnje. Međutim, druge zemlje još uvijek ne doprinose u dovoljnoj mjeri pa tako nastaje jaz u postizanju globalnog cilja.

Premostimo li taj jaz povećat će se izgledi za uspjeh konferencije u Glasgowu.

Moja je današnja poruka da je Europa spremna učiniti više. Predložit ćemo još 4 milijarde eura za financiranje djelovanja u području klime do 2027. No, očekujemo da i Sjedinjene Američke Države i naši partneri učine više.

Zajedničkim doprinosom smanjenju jaza u financiranju djelovanja u području klime SAD i EU poslali bi snažnu poruku o vodećoj ulozi u borbi protiv klimatskih promjena. Vrijeme je za djelovanje.

Globalno:

Poštovani zastupnici,

ta vodeća uloga u području klime i gospodarstva ključna je za globalne i sigurnosne ciljeve Europe.

Odraz je i šireg pomaka u svjetskim zbivanjima prema novom međunarodnom poretku.

Ulazimo u novo razdoblje hiperkonkurentnosti.

Razdoblje u kojem neki ne prezaju ni od čega kako bi stekli utjecaj: od obećanja o cjepivima i zajmova s visokom kamatnom stopom do raketa i dezinformiranja.

Razdoblje suparništva u regiji i razdoblje u kojem velesile preusmjeravaju pozornost jedna na drugu.

Nedavni događaji u Afganistanu nisu uzrok te promjene, ali jesu njezin simptom.

Prvo i osnovno, želim biti jasna: podržavamo afganistanski narod. Žene i djecu, tužitelje, novinare i borce za ljudska prava.

Posebno mislim na sutkinje koje se sada kriju od muškaraca koje su poslale u zatvor. Izložene su opasnosti zbog svojeg doprinosa pravdi i vladavini prava. Moramo im pružiti potporu i uskladit ćemo napore s državama članicama kako bismo ih doveli na sigurno.

I moramo nastaviti podupirati sve Afganistance u toj zemlji i u susjednim zemljama. Moramo učiniti sve da izbjegnemo realnu opasnost velike gladi i humanitarne katastrofe. I učinit ćemo to. Humanitarnu pomoć za Afganistance opet ćemo povećati za 100 milijuna eura.

To će biti dio novog, većeg paketa potpore Afganistanu koji ćemo predstaviti za koji tjedan i u kojem ćemo udružiti sve svoje napore.

Sigurnost i obrana

Poštovani zastupnici,

svjedočenje događajima u Afganistanu bilo je istinski bolno za sve obitelji palih vojnika i vojnikinja.

Klanjamo se žrtvi tih vojnika, diplomata i humanitarnih djelatnika koji su položili svoj život.

Da njihova žrtva ne bude uzaludna, moramo se upitati kako je ta misija mogla biti tako naglo prekinuta.

Postavljaju se mučna pitanja na koja će saveznici morati odgovoriti u okviru NATO-a.

Jednostavno, ne postoji pitanje sigurnosti i obrane na koje je odgovor manje suradnje. Trebamo ulagati u zajedničko partnerstvo i osloniti se na jedinstvenu snagu svake strane.

Zbog toga s glavnim tajnikom Jensom Stoltenbergom radimo na novoj Zajedničkoj deklaraciji EU-a i NATO-a koju ćemo predstaviti do kraja godine.

No to je samo jedan dio jednadžbe.

Europa može, i svakako bi trebala, moći i htjeti sama činiti više. No ako želimo činiti više, prvo moramo objasniti zašto. Tri su opće kategorije.

Prvo, trebamo osigurati stabilnost i u svojem susjedstvu i u brojnim regijama.

Povezani smo sa svijetom uskim tjesnacima, olujnim morima i nepreglednim kopnenim granicama. Zbog takvog zemljopisnog položaja Europa bolje i od koga drugog zna da neriješena vanjska kriza ubrzo postaje unutarnja.

Drugo, priroda prijetnji s kojima se suočavamo izrazito se brzo mijenja, od hibridnih ili kibernapada do intenzivnije svemirske utrke u naoružanju.

Revolucionarna tehnologija danas je dala moć i odmetnutim državama ili nedržavnim skupinama.

Za golemu štetu više nisu potrebni vojska i rakete. Prijenosnim računalom možete paralizirati industrijske pogone, gradske uprave i bolnice. Uz pomoć pametnog telefona i internetske veze možete poremetiti izborni proces.

Treći razlog leži u činjenici da je Europska unija jedinstveni pružatelj sigurnosti. Bit će misija u kojima NATO ili UN neće biti prisutni, ali EU bi trebao biti.

Na terenu naši vojnici rade rame uz rame s policajcima, odvjetnicima i liječnicima, s humanitarnim djelatnicima i borcima za ljudska prava, s učiteljima i inženjerima.

Možemo kombinirati vojne i civilne snage, diplomaciju i razvoj, a imamo i dugu povijest izgradnje i zaštite mira.

Nasreću, proteklih smo godina počeli razvijati europski obrambeni ekosustav.

Ali potrebna nam je europska obrambena unija.

Zadnjih se tjedana dosta govori o ekspedicijskim snagama. O tome koliko i kakvih snaga trebamo: borbene skupine ili snage EU-a za brzi odgovor.

To je nedvojbeno podložno raspravi, a vjerujem da će biti i sastavni dio rješenja.

No još je važnije pitanje zašto to dosad nije funkcioniralo.

Možete imati najnaprednije snage na svijetu, ali čemu ako ih niste spremni koristiti?

Dosad nas nije kočio samo nedostatak kapaciteta, nego izostanak političke volje.

Kad ima političke volje, na razini EU-a možemo učiniti mnogo.

Dopustite mi da navedem tri konkretna primjera:

Prvo, moramo izgraditi temelje za zajedničko donošenje odluka – to zovem dobra informiranost.

Ako države članice koje djeluju u istoj regiji ne dijele informacije na europskoj razini, nećemo uspjeti. Ključno je poboljšati obavještajnu suradnju.

No nije riječ samo o obavještajnoj suradnji u užem smislu.

Riječ je o udruživanju znanja iz svih službi i iz svih izvora. Od svemira do voditelja policijskog osposobljavanja, od otvorenog koda do razvojnih agencija. Njihov nam rad pruža znanja jedinstvene širine i dubine.

To znanje je tu!

No možemo ga iskoristiti za donošenje utemeljenih odluka samo ako imamo cjelovitu sliku. A trenutačno je nemamo. Imamo znanje, ali je rascjepkano. Informacije su rascjepkane.

Zbog toga bi EU trebao razmotriti osnivanje vlastitog zajedničkog centra za informiranost u kojem bi se spajali svi različiti elementi informacija.

Da bismo bili bolje pripremljeni, dobro informirani i sposobni donositi odluke.

Drugo, treba poboljšati interoperabilnost. Zbog toga već ulažemo u zajedničke europske platforme, od borbenih zrakoplova do bespilotnih letjelica i kiberpodručja.

Ali moramo i dalje smišljati kako na nov način iskoristiti svaku moguću sinergiju. Jedan bi primjer mogao biti mogućnost ukidanja PDV-a pri kupnji obrambene opreme razvijene i proizvedene u Europi.

To bi nam povećalo interoperabilnost, a smanjilo ovisnost o drugima.

Treće, ne možemo razgovarati o obrani, a ne spomenuti kiberprijetnje.. Ako je sve povezano, sve se može i hakirati. Budući da su sredstva ograničena, moramo udružiti snage. Ne smijemo se zadovoljiti borbom protiv kiberprijetnje, nego se moramo potruditi da postanemo predvodnik u području kibersigurnosti.

Alati za kiberobranu trebali bi se razvijati ovdje, u Europi. Zato nam treba europska politika kiberobrane i propisi o zajedničkim standardima u okviru novog akta o kiberotpornosti.

Dakle, na razini EU-a možemo mnogo učiniti. Ali i države članice moraju biti aktivnije.

Trebalo bi početi sa zajedničkom procjenom prijetnji s kojima se suočavamo i osmisliti kako se zajedno s njima nositi. Skora uspostava strateškog kompasa ključni je korak u ovoj raspravi.

I moramo odlučiti kako iskoristiti sve mogućnosti koje u Ugovoru već postoje.

Zato ćemo za francuskog predsjedanja predsjednik Emmanuel Macron i ja organizirati sastanak na vrhu o europskoj obrani.

Vrijeme je da se Europa više angažira.

Poštovani zastupnici,

u današnjem konfliktnijem svijetu zaštita vlastitih interesa ne svodi se samo na obranu.

Naglasak je na stvaranju snažnih i pouzdanih partnerstava. To nije luksuz, već je od ključne važnosti za našu buduću stabilnost, sigurnost i prosperitet.

Najprije treba započeti s produbljivanjem našeg partnerstva s najbližim saveznicima.

Sa Sjedinjenim Američkim Državama razvit ćemo novi program za globalne promjene – od novog Vijeća za trgovinu i tehnologiju do zdravstvene sigurnosti i održivosti.

EU i SAD zajedno će uvijek biti jači.

Isto vrijedi za naše susjede na zapadnom Balkanu.

Do kraja mjeseca posjetit ću tu regiju. Time želimo uputiti jasnu poruku o našoj predanosti procesu pristupanja. Dugujemo to svima mladima koji vjeruju u budućnost Europe.

Zbog toga pojačavamo potporu novim gospodarskim i investicijskim planom vrijednim otprilike trećinu BDP-a regije. Činimo to jer je ulaganje u budućnost zapadnog Balkana ulaganje u budućnost Unije.

Također ćemo nastaviti ulagati u partnerstva u svojem susjedstvu – od jačanja angažmana u Istočnom partnerstvu do provedbe novog programa za Sredozemlje i nastavka rada na različitim aspektima odnosa s Turskom.

Poštovani zastupnici,

kako bi Europa postala aktivniji globalni akter, mora se usredotočiti i na sljedeću generaciju partnerstava.

U tom je smislu prekretnica danas donesena indo-pacifička strategija EU-a. Ona odražava sve veću važnost te regije za naše blagostanje i sigurnost. Ali i činjenicu da je autokratski režimi iskorištavaju u pokušaju da prošire svoj utjecaj.

Europa mora pojačati svoju prisutnost i svoje aktivnosti u toj regiji.

Zbog toga ćemo surađivati na produbljivanju trgovinskih veza, jačanju globalnih lanaca opskrbe i razvoju novih investicijskih projekata u području zelenih i digitalnih tehnologija.

To će biti primjer za preoblikovanje našeg europskog modela za globalno povezivanje.

Uspješni smo u financiranju cesta. Međutim, nema smisla da Europa gradi savršenu cestu koja će povezivati rudnik bakra u kineskom vlasništvu s lukom u kineskom vlasništvu.

Moramo biti pametniji kada je riječ o takvim ulaganjima.

Zbog toga ćemo uskoro predstaviti novu strategiju povezivosti pod nazivom Global Gateway.

U okviru nje izgradit ćemo partnerstva sa zemljama iz cijelog svijeta. Želimo uložiti u kvalitetnu infrastrukturu koja će povezivati robu, ljude i usluge diljem svijeta.

Primijenit ćemo pristup temeljen na vrijednostima koji će našim partnerima ponuditi transparentnost i dobro upravljanje.

Želimo stvarati veze, a ne ovisnost,

i vrlo dobro znamo kako to postići. Ovog je ljeta položen novi podvodni optički kabel koji povezuje Brazil s Portugalom.

Krenut ćemo u zajedničko ulaganje s Afrikom kako bismo stvorili tržište zelenog vodika koje povezuje obje obale Sredozemlja.

Da bismo to ostvarili, potreban nam je pristup „Tim Europa”. Povezat ćemo institucije i ulaganja, banke i poslovnu zajednicu. To ćemo nam biti prioritet na regionalnim sastancima na vrhu, počevši od sljedećeg sastanka na vrhu između EU-a i Afrike u veljači.

Želimo da Global Gateway postane zaštitni znak koji će uživati povjerenje u cijelom svijetu.

Da budem sasvim jasna: poslovanje u cijelom svijetu i globalna trgovina pozitivna su i potrebna stvar. No, oni se ne smiju odvijati na štetu ljudskog dostojanstva i slobode.

Govorimo o 25 milijuna ljudi koje se pod prijetnjom ili prinudom tjera na prisilni rad. Ne smijemo nikada prihvatiti činjenicu da su ti ljudi prisiljeni proizvoditi proizvode koji će se potom nuditi na prodaju u europskim trgovinama.

Zbog toga ćemo predložiti da se na našem tržištu zabrane proizvodi koji su proizvedeni prisilnim radom.

Ljudska prava nisu na prodaju – ni po kojoj cijeni.

EUROPA UJEDINJENA U SLOBODI I RAZNOLIKOSTI

Poštovani zastupnici, ljudska bića ne smiju biti predmet cjenkanja.

Pogledajte što se dogodilo na našim granicama s Bjelarusom. Režim u Minsku instrumentalizirao je ljudska bića. Ukrcali su ljude u zrakoplove i gurnuli ih na europske granice.

Nećemo tolerirati takvo ponašanje.

To smo i dokazali brzom reakcijom Europe. I bez brige, nastavit ćemo pružati potporu Litvi, Latviji i Poljskoj.

I nazovimo to pravim imenom: to je hibridni napad kojim se želi destabilizirati Europa.

Poštovani zastupnici,

to nisu izolirani slučajevi. Viđali smo slične incidente i na drugim granicama i možemo očekivati da će ih biti još. Zato ćemo u okviru svojeg rada na jačanju šengenskog područja utvrditi nove oblike odgovora na takvu agresiju i osigurati jedinstvo u zaštiti svojih vanjskih granica.

No, sve dok mi sami ne zauzmemo zajedničko stajalište o tome kako upravljati migracijama, naši će protivnici to nastaviti iskorištavati.

U međuvremenu, trgovci ljudima nastavljaju iskorištavati migrante na smrtonosnim rutama preko Sredozemnog mora.

Ti nam događaji pokazuju da svaka zemlja ima interes za izgradnju europskog migracijskog sustava.

Novim Paktom o migracijama i azilu predviđeno je sve što je potrebno za upravljanje različitim situacijama s kojima se suočavamo.

Imamo sve što nam treba. Riječ je o uravnoteženom i humanom sustavu koji funkcionira u svim državama članicama, u svim okolnostima. Znamo da možemo pronaći zajednički jezik.

Međutim, u godini koja je protekla od Komisijina predstavljanja Pakta napredak je tekao izrazito sporo.

Sada je kucnuo čas da uspostavimo europsku politiku upravljanja migracijama. Stoga vas pozivam da u ovom domu i u državama članicama ubrzate taj postupak.

To je, u konačnici, pitanje povjerenja. Povjerenja među državama članicama. Povjerenja Europljana da je moguće upravljati migracijama. Povjerenja da će Europa uvijek ispunjavati svoju trajnu dužnost prema najugroženijima i onima kojima je pomoć najpotrebnija.

Mišljenja o migracijama u Europi uvelike se razilaze, no vjerujem da smo nadomak zauzimanju zajedničkog stajališta.

Jer ako pitate Europljane, većina će se složiti da treba suzbijati nezakonite migracije, ali i osigurati utočište onima koji su prisiljeni bježati.

Složit će se da bismo trebali vratiti one koji ovdje nemaju pravo ostati, ali i da bismo trebali prihvatiti zakonite migrante koji daju ključan doprinos našem društvu i gospodarstvu.

Isto tako, svi bismo se trebali složiti da se tema migracija nikada ne bi smjela koristiti za podjele ili instrumentalizaciju.

Uvjerena sam da je to jedini način da se u Europi izgradi povjerenje kad je riječ o migracijama.

Vladavina prava

Dame i gospodo zastupnici,

društva koja se oslanjaju na demokraciju i zajedničke vrijednosti stoje na čvrstim temeljima. Ona vjeruju u čovjeka.

Tako se razvijaju nove ideje, tako nastaju promjene, tako pobjeđujemo nepravdu.

Vjera u te zajedničke vrijednosti povezala je naše utemeljitelje nakon Drugog svjetskog rata.

Iste te vrijednosti ujedinile su i borce za slobodu koji su prije 30 godina srušili željeznu zavjesu.

Oni su htjeli demokraciju.

Htjeli su slobodno birati vlast.

Htjeli su pravnu državu;

da pred zakonom svi budu jednaki.

Htjeli su slobodu govora i neovisne medije.

Htjeli su stati na kraj doušništvu i državnoj špijunaži, boriti se protiv korupcije.

Htjeli su slobodu, biti drukčiji od većine.

Ili kako je to bivši češki predsjednik Vaclav Havel sažeo u nekoliko riječi, htjeli su sve te „uzvišene europske vrijednosti“.

To su vrijednosti koje su potekle od kulturnog, vjerskog i humanističkog nasljeđa Europe.

One su dio našeg duha, dio onoga što danas jesmo.

Utkane su i u naše europske ugovore.

Svi smo se obvezali da ćemo ih poštovati kad smo kao slobodne i suverene države postali dio ove Unije.

Odlučno ćemo braniti te vrijednosti. I u toj odlučnosti nikada nećemo posustati.

Naše su vrijednosti zajamčene u našem pravnom poretku, a osiguravaju ih i presude Suda Europske unije. Te su presude obvezujuće. Pazit ćemo da se one poštuju. I to u svakoj državi članici naše Unije.

Jer zaštita pravne države nije samo plemenit cilj, već i naporan rad, stalno nastojanje da bude bolje.

Naša izvješća o vladavini prava i reforme koje iz njih proizlaze dio su tog procesa. To pokazuju primjeri pravosudne reforme u Malti i istrage o korupciji u Slovačkoj.

Od 2022. naša će izvješća o vladavini prava sadržavati i konkretne preporuke za države članice.

Ipak, zabrinjavaju trendovi u nekim državama članicama. U tom kontekstu moram naglasiti – dijalog je početak svega.

Ali on nije samom sebi svrha, on mora voditi do cilja. Stoga primjenjujemo dvojni pristup, pristup koji se temelji na dijalogu, ali i odlučnom djelovanju.

To smo učinili prošli tjedan. A to ćemo činiti i u budućnosti.

Jer pravo na neovisno pravosuđe, pravo na jednakost pred sudom – to su prava na koja se građani moraju moći osloniti, i to posvuda u Europi i neovisno o tome pripadaju li većini ili manjini.

Dame i gospodo zastupnici,

europski proračun je budućnost naše Unije pretočena u brojke. Stoga ga moramo štititi.

Moramo paziti da svaki euro i svaki cent bude potrošen namjenski

i u skladu s načelima vladavine prava. Ulaganja koja našoj djeci omogućuju bolju budućnost ne smiju završiti u nekakvim mračnim kanalima.

Korupcija nije samo krađa novca poreznih obveznika. Ona odvraća ulagače. U društvu u kojem vlada korupcija oni koji imaju novac mogu si priskrbiti razne koristi, a moćnici podrivati demokratska pravila.

Kako bismo zaštitili naš proračun, svaki ćemo slučaj istjerati do kraja koristeći se svim sredstvima koja su nam na raspolaganju.

Dame i gospodo zastupnici,

braneći naše vrijednosti branimo i slobodu. Slobodu da budemo ono što jesmo, slobodu da kažemo ono što mislimo, slobodu da volimo koga hoćemo.

Sloboda znači i biti slobodan od straha. Za vrijeme pandemije ta je sloboda mnogim ženama bila uskraćena.

Bilo je to posebno teško vrijeme za one koje se nisu imale kamo skloniti, koje nisu imale kamo pobjeći od svojih zlostavljača. Mi moramo unijeti svjetlost u tu tminu, mi im moramo pomoći da se oslobode te boli. Zlostavljači moraju biti izvedeni pred sud

A žene moraju opet moći slobodno živjeti, imati mogućnost samoodređenja.

Stoga ćemo do kraja godine podnijeti zakonodavni prijedlog o suzbijanju nasilja nad ženama. Riječ je o djelotvornom kaznenom progonu, prevenciji i zaštiti, na internetu i izvan njega.

Riječ je dostojanstvu svake žene i o pravdi. To je pravi duh Europe. Njega moramo jačati.

Dame i gospodo zastupnici,

dopustite da se na kraju osvrnem na još jednu slobodu, onu koja omogućuje izražavanje svih drugih sloboda – a to je sloboda medija.

Novinarke i novinari izloženi su napadima samo zato što rade svoj posao.

Neki su izloženi prijetnjama i fizičkim napadima, a neki su nažalost izgubili i život. Usred naše Europske unije. Spomenut ću samo nekoliko imena. Daphné Caruana Galizia, Jan Kuciak. Peter de Vries.

Njihove se priče razlikuju. Ali jedno im je zajedničko: svi su se borili za naše pravo na informiranje. I za njega su umrli.

Informacije su javno dobro. Moramo štititi one koji nam osiguravaju transparentnost, novinarke i novinare.

Stoga smo danas podnijeli preporuku za bolju zaštitu novinarki i novinara.

Moramo zaustaviti one koji ugrožavaju slobodu medija. Medijske kuće nisu obična poduzeća.

Njihova je neovisnost od presudne važnosti. Stoga je Europi potreban propis koji jamči tu neovisnost.

A upravo takav propis o slobodi medija predstavit ćemo sljedeće godine.

Jer braneći slobodu naših medija branimo demokraciju.

Zaključak

Poštovani zastupnici,

jačanje Schumanova europskog ideala o kojem sam ranije govorila zahtijeva kontinuirani rad.

Ne smijemo bježati od naših nedosljednosti i nesavršenosti.

Jer unatoč nesavršenstvu, naša je Unija prekrasno jedinstvena i jedinstveno prekrasna.

To je Unija u kojoj jačamo svoju individualnu slobodu snagom naše zajednice.

Unija koju jednako određuju naša zajednička povijest i vrijednosti kao i naše različite kulture i perspektive.

Unija koja ima dušu.

Teško je naći prave riječi za ovaj osjećaj. Ali lakše je kad ih posudiš od nekoga tko te nadahnuo. Zato sam danas pozvala počasnu gošću.

Mnogi je vjerojatno prepoznaju: Talijanka, osvajačica zlatne medalje, ovo je ljeto osvojila i moje srce.

Ali vjerojatno ne znate da su joj liječnici u travnju rekli da joj je život ugrožen. Bila je na operaciji, borila se, i oporavila.

I samo 119 dana nakon izlaska iz bolnice osvojila je paralimpijsko zlato. Poštovani zastupnici, pozdravimo Beatrice Vio. Iako mlada, Bebe je već izborila brojne pobjede.

Njezin život priča je o ustrajnosti usprkos nedaćama. O uspjehu zahvaljujući darovitosti, radu i neiscrpnom optimizmu. Ona je prava slika svoje generacije: vođa i borac za ono u što vjeruje.

A uspjela je jer je vjerovala da je ostvarivo i ono što se čini nemogućim. Se sembra impossibile, allora si può fare.

To je duh utemeljitelja Europe, to je duh iduće generacije Europljana. Neka nas sve nadahnu Bebe i svi mladi koji mijenjaju našu definiciju mogućega,

koji nam pokazuju što se sve može kad se hoće. Koji pokazuju da možemo ostvariti sve u što vjerujemo.

Poštovani zastupnici,

to je ta europska duša.

To je europska budućnost.

Zajedno je učinimo snažnijom.

Viva l'Europa!

Pojedinosti

Datum objave
15 rujan 2021
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj