Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Novinski članak14 lipanj 2018Predstavništvo u Hrvatskoj

Godinu dana prije europskih izbora raste povjerenje u Uniju i optimizam u pogledu budućnosti

Sve više građana smatra da su imali koristi od ključnih politika Unije, a dvije trećine Europljana zalaže se za snažnu Uniju kad je riječ o trgovini. Većina Europljana ima pozitivno mišljenje o EU-u, a udio građana koji misle da njihov glas nešto...

Europljani

Prema danas objavljenim rezultatima novog Eurobarometra većina Europljana smatra da je gospodarsko stanje dobro te optimistično gleda na budućnost. Povjerenje u Uniju raste, a potpora ekonomskoj i monetarnoj uniji veća je nego ikad.

1. Optimizam u pogledu gospodarstva i velika potpora euru

Europljani i dalje imaju pozitivno mišljenje o stanju europskog gospodarstva (50 %, +2 postotna boda od jeseni 2017. u odnosu na 37 %, -2 boda s negativnom percepcijom) – to je najviši rezultat od 2007. U 25 država članica većina ispitanika smatra da europsko gospodarstvo trenutačno dobro stoji (u jesen 2017. bilo ih je 23). Od jeseni 2017. pozitivna percepcija jača u 21 državi članici.

Prvi put od proljeća 2007. pozitivno mišljenje o stanju nacionalnog gospodarstva (49 %, +1) nadvladalo je negativno mišljenje (47 %, -2). Od jeseni 2017. pozitivan stav o gospodarstvu proširio se u 18 država članica, ponajviše u Portugalu (43 %, +10), Irskoj (79 %, +7), Finskoj (77%, +6) i Litvi (38 %, +6). Percepcija se razlikuje u državama članicama. Na primjer, 93 % ispitanika u Nizozemskoj i Luksemburgu smatra da je stanje nacionalnog gospodarstva dobro, a u Grčkoj tek njih 2 %.

Potpora ekonomskoj i monetarnoj uniji i euru i dalje je rekordno visoka te tri četvrtine ispitanika (74 %) u europodručju podupire jedinstvenu valutu EU-a.

2. Povjerenje u Europsku uniju u porastu

Povjerenje u EU poraslo je na 42 % (+1) te je na najvišoj razini od jeseni 2010. U 15 država članica većina ispitanika vjeruje u EU. Povjerenje je najveće u Litvi (66 %), Portugalu i Danskoj (57 % u obje zemlje) te Luksemburgu i Bugarskoj (56 %). Od jeseni 2017. povjerenje u EU jača u 19 zemalja, posebice u Portugalu (57 %, +6 postotnih bodova) i Sloveniji (44 %, +6), a slabi u šest zemalja, naročito u Belgiji (47 %, -6), Mađarskoj (44 %, -5) i Slovačkoj (44 %, -4).

40 % Europljana imapozitivno mišljenje o EU-u (37 % ima neutralno mišljenje, a samo 21 % negativno). Pozitivno mišljenje imaju građani 15 država članica, s najvećim postotkom u Irskoj (64 %), Bugarskoj i Portugalu (56 % u obje zemlje) te Luksemburgu (54 %).

Povjerenje u EU i dalje je veće od povjerenja u nacionalne vlade ili parlamente. 42 % Europljana vjeruje Europskoj uniji, a 34 % njih nacionalnim parlamentima i nacionalnim vladama.

Većina Europljana s optimizmom gleda na budućnost EU-a (58 %, +1). To vrijedi za sve države članice, osim za Grčku (gdje je unatoč porastu od 5 postotnih bodova kad je riječ o optimizmu 53 % ispitanika „pesimistično”, a 42 % „optimistično”) i Ujedinjenu Kraljevinu (48 % u odnosu na 43 %). Optimizam je najveći u Irskoj (84 %), Portugalu (71 %), Luksemburgu (71 %) te Malti, Litvi i Danskoj (70 % u sve tri zemlje). Francuska (48 %) te Cipar i Italija (54 % u obje zemlje) na dnu su tog popisa.

Za 58 % Europljana najbolje je ostvarenje EU-a „slobodno kretanje ljudi, robe i usluga unutar EU-a”, a „mir među državama članicama EU-a” za njih 54 %. Na koncu, 70 % Europljana smatra se građanima EU-a. Prvi put od proljeća 2010. to stajalište dijeli većina ispitanika u svim državama članicama.

3. Europljane najviše brinu migracije i terorizam

Imigracija je glavni izazov s kojim se Unija trenutačno suočava (38 %, -1). Drugi je terorizam (29 %, -9), koji izaziva puno veću zabrinutost od gospodarskog stanja (18 %, +1), stanja javnih financija država članica (17 %, +1) i nezaposlenosti (14 %, +1).

Na nacionalnoj razini glavni su uzroci zabrinutosti i dalje nezaposlenost (25 %, nepromijenjeno), zdravlje i socijalna sigurnost (23 %, +3) i imigracija (21 %, -1). Zdravlje i socijalna sigurnost ponovno su visoko na popisu te su od proljeća 2007. prvi put na drugome mjestu.

4. Europljani vide koristi od politika Unije i njezinih postignuća

U usporedbi s proljećem 2014. više građana smatra da su imali koristi od ključnih inicijativa Unije kao što su nepostojanje ili smanjenje graničnih kontrola pri odlasku u inozemstvo (53 %, +1), jeftiniji pozivi mobilnim telefonima u drugoj zemlji EU-a (48 %, +14), veća potrošačka prava prilikom kupnje proizvoda ili usluga u drugoj zemlji EU-a (37 %, +13) ili veća prava putnika u zračnom prometu (34 %, +12).

Osim toga, vidljiva je snažna potpora prioritetima Komisije. 82 % ispitanika (+1) zagovara slobodno kretanje, a 75 % (kao i dosad) zajedničku obrambenu i sigurnosnu politiku. Prvi se put građane pitalo o njihovu viđenju trgovinske politike EU-a te je većina od 71 % ispitanika dala svoju potporu.

Kontekst

„Standardni Eurobarometar - proljeće 2018.” (EB 89) proveden je putem pojedinačnih intervjua održanih od 17. do 28. ožujka 2018. Ispitano je ukupno 33 130 osoba u državama članicama EU-a i državama kandidatkinjama.

Pojedinosti

Datum objave
14 lipanj 2018
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj