Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Informativni članak30 studeni 2022Predstavništvo u Hrvatskoj

Europski zeleni plan: zabrana nepotrebne ambalaže, poticanje ponovne upotrebe i recikliranja

Prijedlozi su ključne sastavnice akcijskog plana za kružno gospodarstvo najavljenog u europskom zelenom planu i njegova cilja da održivi proizvodi postanu norma.

Europski zeleni plan: zabrana nepotrebne ambalaže, poticanje ponovne upotrebe i recikliranja

Komisija danas predlaže nova pravila na razini EU-a za ambalažu kako bi se stalo na kraj tom sve većem izvoru otpada i frustracije potrošača. Svaki Europljanin godišnje u prosjeku proizvede gotovo 180 kg ambalažnog otpada. Za ambalažu se koristi velik dio neobrađenih materijala: čak 40 % plastike i 50 % papira u EU-u namijenjeno je za ambalažu. Ako se ništa ne poduzme, u EU-u će do 2030. biti još 19 % više ambalažnog otpada, a plastičnog ambalažnog otpada čak 46 % više.

Uvođenjem novih pravila želi se zaustaviti taj trend. Ona će potrošačima omogućiti da biraju ambalažu koja se može ponovno upotrijebiti, uklonit će nepotrebnu ambalažu, ograničiti prekomjernu ambalažu i propisati jasne oznake za ispravno recikliranje. Otvarat će se i nove poslovne prilike, posebno za manja poduzeća, smanjiti potreba za neobrađenim materijalima, povećati europski kapacitet za recikliranje te smanjiti ovisnost Europe o primarnim resursima i vanjskim dobavljačima. Ta će pravila omogućiti da ambalažni sektor bude u skladu s ciljem klimatske neutralnosti do 2050.

Osim toga, Komisija potrošačima i industriji pruža jasne informacije o plastici na biološkoj osnovi, plastici koja se može kompostirati i biorazgradivoj plastici: utvrđuje u kojim je primjenama takva plastika zaista korisna za okoliš i kako bi se trebala dizajnirati, odlagati i reciklirati.

Prijedlozi su ključne sastavnice akcijskog plana za kružno gospodarstvo najavljenog u europskom zelenom planu i njegova cilja da održivi proizvodi postanu norma te ispunjavaju posebne zahtjeve Europljana iznesene na Konferenciji o budućnosti Europe. 

Sprečavanje nastanka ambalažnog otpada, poticanje ponovne upotrebe i punjenja te mogućnost recikliranja sve ambalaže do 2030.

Predložena revizija zakonodavstva EU-a o ambalaži i ambalažnom otpadu ima tri glavna cilja. Prvo, trebalo bi izbjeći stvaranje ambalažnog otpada: smanjiti količinu, ograničiti nepotrebnu ambalažu i promicati ponovno upotrebljivu i punjivu ambalažu. Drugo, kako bi se potaknulo kvalitetno recikliranje („zatvoreni krug”) do 2030. se sva ambalaža na tržištu EU-a treba moći reciklirati na gospodarski održiv način. I treće, treba smanjiti potrebu za primarnim prirodnim resursima i stvoriti tržište sekundarnih sirovina koje dobro funkcionira tako da se uvođenjem obvezujućih ciljeva poveća udio reciklirane plastike u ambalaži.

  • Glavni je cilj do 2040. smanjiti ambalažni otpad za 15 % po državi članici po stanovniku u odnosu na 2018. U usporedbi sa statusom quo, odnosno ne mijenjanjem propisa, to bi dovelo do ukupnog smanjenja otpada u EU-u za gotovo 37 %. Do toga će doći zahvaljujući ponovnoj upotrebi i recikliranju.
  • Da bi se potaknula ponovna upotreba ili punjenje ambalaže, koja se u zadnjih 20 godina naglo smanjila, poduzeća će morati ponuditi određeni postotak svojih proizvoda potrošačima u ponovno upotrebljivoj ili punjivoj ambalaži, na primjer napitke i obroke „za van” ili dostave u okviru e-trgovine. Uz to će se i neki oblici pakiranja standardizirati i propisati jasno označivanje ponovno upotrebljive ambalaže.
  • Kako bi se riješio problem očitonepotrebne ambalaže, zabranit će se određeni oblici pakiranja, npr. jednokratna ambalaža za hranu i piće kad se konzumira u restoranima i kafićima, kao i za voće i povrće, minijaturne bočice šampona i druga minijaturna ambalaža u hotelima.  
  • Cilj je mnogih mjera omogućiti potpuno recikliranje ambalaže do 2030.To uključuje određivanje kriterija za dizajn ambalaže, uvođenje obveznih sustava povratne naknade za plastične boce i aluminijske limenke te preciziranje koje se vrlo malobrojne vrste ambalaže moraju moći kompostirati kako bi ih potrošači mogli baciti u biootpad.
  • Uvest će se i obvezne stope recikliranog sadržaja koje proizvođači moraju uključiti u novu plastičnu ambalažu. To će pomoći u pretvaranju reciklirane plastike u vrijednu sirovinu, što je već vidljivo iz primjera PET boca u kontekstu Direktive o plastici za jednokratnu upotrebu.

Prijedlogom će se ukloniti nejasnoće oko toga koja ambalaža pripada u koju reciklažnu kantu. Svaki komad ambalaže imat će oznaku na kojoj je prikazano od čega je izrađena i kamo se treba baciti, a iste oznake nalazit će se i na kontejnerima i kantama za skupljanje otpada. Isti će se simboli upotrebljavati svugdje u EU-u.

Predloženim bi se mjerama emisije stakleničkih plinova iz ambalaže do 2030. smanjile na 43 milijuna tona u usporedbi sa 66 milijuna ako se propisi ne mijenjaju. To smanjenje otprilike odgovara količini godišnjih emisija cijele Hrvatske. Potrošnja vode smanjila bi se za 1,1 milijun m3. Troškovi ekološke štete za gospodarstvo i društvo smanjili bi se za 6,4 milijarde eura u odnosu na polaznu vrijednost za 2030.

Proizvođači jednokratne ambalaže morat će ulagati u tranziciju, ali je ukupni učinak na gospodarstvo i zapošljavanje u EU-u pozitivan. Očekuje se da će samo poticanje ponovne upotrebe do 2030. dovesti do otvaranja više od 600 000 radnih mjesta u tom sektoru, od kojih će mnoga biti u lokalnim malim i srednjim poduzećima. Očekujemo mnogo inovativnih rješenja za pakiranje koja će olakšati smanjivanje količine otpada, ponovnu upotrebu i recikliranje. Očekuje se da će se tim mjerama i uštedjeti: svaki bi Europljanin mogao uštedjeti gotovo 100 eura godišnje ako poduzeća prenesu uštede na potrošače. 

Uklanjanje nejasnoća u vezi s plastikom na biološkoj osnovi, biorazgradivom plastikom i plastikom koja se može kompostirati

Upotreba i proizvodnja plastike na biološkoj osnovi, biorazgradive plastike i plastike koja se može kompostirati stalno raste. Potrebno je ispuniti niz uvjeta da bi takva plastika imala pozitivne učinke na okoliš umjesto da pogorša onečišćenje, klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti.

U novom pravnom okviru Komisije pojašnjava se na koji način takva plastika može biti dio održive budućnosti.

Biomasa koja se koristi za proizvodnju plastike na biološkoj osnovi mora potjecati iz održivih izvora, bez štete za okoliš i uz pridržavanje načela kaskadne upotrebe biomase: proizvođači bi kao sirovine prvenstveno trebali koristiti organski otpad i nusproizvode. Osim toga, radi suzbijanja manipulativnog zelenog marketinga i obmanjivanja potrošača, proizvođači moraju izbjegavati generičke tvrdnje na plastičnim proizvodima kao što su „bioplastika” i „na biološkoj osnovi”. U komunikaciji o sadržaju biološkog podrijetla proizvođači bi trebali navesti točan i mjerljiv udio plastike na biološkoj osnovi u proizvodu (npr. „proizvod sadržava 50 % udjela plastike na biološkoj osnovi”).

Biorazgradivoj plastici treba pristupiti s oprezom. Ona ima svoje mjesto u održivoj budućnosti, ali treba biti rezervirana za posebne primjene u kojima je dokazana njezina korist za okoliš i vrijednost za kružno gospodarstvo. Biorazgradiva plastika ni u kojem se slučaju ne bi smjela nekontrolirano bacati. Osim toga, mora biti označena tako da se vidi koliko će dugo trebati da se razgradi, u kojim okolnostima i u kojem okolišu. Za proizvode za koje je vjerojatno da će se bacati u okoliš, uključujući one obuhvaćene Direktivom o plastici za jednokratnu upotrebu, ne može se tvrditi da su biorazgradivi niti ih se može označavati kao takve.

Plastika koja se može industrijski kompostirati trebala bi se upotrebljavati samo ako ima koristi za okoliš, ne utječe negativno na kvalitetu komposta i ako postoji odgovarajući sustav prikupljanja i obrade biootpada. Ambalaža koja se može industrijski kompostirati bit će dopuštena samo za vrećice za čaj, kapsule za kavu i uloške za filtriranje, naljepnice za voće i povrće te vrlo lagane plastične vrećice. Na proizvodima se uvijek mora navesti da su certificirani za industrijsko kompostiranje u skladu sa standardima EU-a.

Sljedeći koraci

Prijedlog o ambalaži i ambalažnom otpadu sad će razmotriti Europski parlament i Vijeće u redovnom zakonodavnom postupku.

Okvirom politike za plastiku na biološkoj osnovi, biorazgradivu plastiku i plastiku koja se može kompostirati vodit će se budući rad EU-a na tom pitanju, npr. pri zahtjevima za ekološki dizajn održivih proizvoda, programima financiranja i u međunarodnim raspravama. Komisija potiče građane, javna tijela i poduzeća da se služe tim okvirom u svojim odlukama o politikama, ulaganjima ili kupnji.

Kontekst

Za zaštitu i siguran prijevoz robe potrebna je ambalaža, ali ambalaža i ambalažni otpad imaju znatan utjecaj na okoliš i potrošnju neobrađenih materijala. Količina ambalažnog otpada raste, često i brže od BDP-a. Ambalažni otpad u EU-u u zadnjih se 10 godina povećao za više od 20 %, a predviđa se da će do 2030. porasti za još 19 % ako se ne nešto ne poduzme.

Plastika na biološkoj osnovi, biorazgradiva plastika i plastika koja se može kompostirati u svakodnevnom se životu sve češće pojavljuju kao alternativa konvencionalnoj plastici. Koristi se npr. u ambalaži, robi široke potrošnje i tekstilu te u drugim sektorima. Naziv „bio” kod potrošača stvara percepciju da je takva plastika dobra za okoliš. Međutim, to je samo donekle istina.

Današnji paket mjera za rješavanje tih pitanja nadovezuje se na prvi paket mjera za kružno gospodarstvo, donesen u ožujku 2022., koji je uključivao novu Uredbu o ekološkom dizajnu za održive proizvode, Strategiju EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode i prijedloge novih mjera da se potrošačima omogući veća uloga u zelenoj tranziciji.

Više informacija

Okvir politike EU-a za plastiku na biološkoj osnovi, biorazgradivu plastiku i plastiku koja se može kompostirati

Prijedlog revizije zakonodavstva EU-a o ambalaži i ambalažnom otpadu

Pitanja i odgovori o ambalaži i ambalažnom otpadu

Pitanja i odgovori o plastici na biološkoj osnovi

Informativni članak o ambalaži i plastici na biološkoj osnovi

Priopćenje za medije o certificiranju uklanjanja ugljika 

Pitanja i odgovori o certificiranju uklanjanja ugljika

Informativni članak o certificiranju uklanjanja ugljika

Pojedinosti

Datum objave
30 studeni 2022
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj