Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Informativni članak26 listopad 2022Predstavništvo u Hrvatskoj

Europski zeleni plan: Komisija predlaže stroža pravila za čišći zrak i vodu

Predlaže se da se godišnja granična vrijednost za glavnu onečišćujuću tvar, sitne čestice (PM2,5), smanji za više od polovine.

Europski zeleni plan: Komisija predlaže stroža pravila za čišći zrak i vodu

Komisija je danas predložila uvođenje strožih pravila o onečišćujućim tvarima u zraku i površinskim i podzemnim vodama te pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Čist zrak i voda neophodni su za zdravlje ljudi i ekosustava. Samo od onečišćenja zraka u Europi svake godine umre gotovo 300 000 ljudi. Predloženim novim pravilima broj smrtnih slučajeva uzrokovanih razinama glavne onečišćujuće tvari PM2,5 koje su iznad onih navedenih u smjernicama SZO-a smanjit će se za više od 75 % u 10 godina. Nakon primjene novih pravila o smanjenju onečišćenja zraka i vode očekuje se velik povrat ulaganja zahvaljujući koristima koje će ta pravila donijeti u području zdravlja, uštede energije, proizvodnje hrane, industrije i bioraznolikosti. Nakon dosadašnjeg iskustva Komisija predlaže da se smanje dopuštene razine onečišćujućih tvari, no i poboljša provedba kako bi se ciljevi češće ostvarivali u praksi. Današnji prijedlozi velik su korak prema postizanju nulte stope onečišćenja iz europskog zelenog plana do 2050. i ispunjavanju posebnih zahtjeva Konferencije o budućnosti Europe.

Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik za europski zeleni plan, izjavio je: Naše zdravlje ovisi o našem okolišu; na njega izravno i znatno utječe nezdrav okoliš. Svake godine stotine tisuća Europljana prerano umre, a još ih više oboli od bolesti srca i pluća ili raka uzrokovanog onečišćenjem. Što dulje odgađamo znatno smanjenje onečišćenja, to će društvo snositi veće posljedice. Želimo do 2050. imati okoliš bez štetnih onečišćujućih tvari, a to znači da već danas moramo poduzeti odlučnije mjere, zbog čega donosimo prijedloge za daljnje smanjenje onečišćenja vode i zraka.

Povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius rekao je: Kvaliteta zraka i vode iznimno su važni za naše zdravlje i budućnost naših društava. Onečišćenje zraka i vode šteti našem zdravlju, gospodarstvu i okolišu, a najteže pogađa ranjive skupine. Naša je dužnost očistiti zrak i vodu za sebe i za buduće generacije. Troškovi nedjelovanja mnogostruko premašuju troškove prevencije. Stoga Komisija poduzima korake sada kako bi osigurala koordinirano djelovanje u Uniji i učinkovitije rješavanje problema onečišćenja na izvoru – lokalno i preko granica.

Čišći zrak do 2030., nulta stopa onečišćenja do 2050.

Revizijom direktiva o kvaliteti zraka postavit će se privremeni standardi EU-a za kvalitetu zraka do 2030., koji će se bolje uskladiti sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, a EU će napraviti korak prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka najkasnije do 2050., paralelno s nastojanjima da se postigne klimatska neutralnost. U tu svrhu predlaže se redovito preispitivanje standarda kvalitete zraka da se usklade s najnovijim znanstvenim dokazima te društvenim i tehnološkim razvojem. Predlaže se da se godišnja granična vrijednost za glavnu onečišćujuću tvar, sitne čestice (PM2,5), smanji za više od polovine.

Revizijom će se osigurati da osobe čije je zdravlje narušeno zbog onečišćenja zraka imaju pravo na naknadu u slučaju kršenja pravila EU-a o kvaliteti zraka. Imat će i pravo da ih zastupaju nevladine organizacije u kolektivnim tužbama za naknadu štete.U prijedlogu će se razjasniti i pitanja pristupa pravosuđu, učinkovitih kazni i boljeg informiranja javnosti o kvaliteti zraka. Osim toga, novim propisima postrožit će se praćenje kvalitete zraka te poboljšati modeliranje i planovi za kvalitetu zraka, što će pomoći lokalnim tijelima.

Nacionalnim i lokalnim tijelima prepustit će se da odrede koje bi konkretne mjere htjeli poduzeti kako bi postigli te standarde. Tome će pridonijeti i postojeće i nove politike EU-a u području okoliša, energetike, prometa, poljoprivrede, istraživanja i inovacija te drugim područjima, kako je podrobnije navedeno u informativnom članku.

Današnji prijedlog pridonijet će znatnom poboljšanju kvalitete zraka u cijeloj Europi do 2030., u što će se uložiti manje od 6 milijardi eura godišnje, a očekivana se godišnja bruto korist do 2030. procjenjuje na 42 – 121 milijardu eura.

Onečišćenje zraka najveća je okolišna prijetnja zdravlju i glavni je uzrok kroničnih bolesti, uključujući moždani udar, rak i dijabetes. Izloženi su mu svi ljudi u Europi, a nerazmjerno mnogo šteti osjetljivim i ranjivim skupinama. Onečišćeni zrak šteti i okolišu jer uzrokuje zakiseljavanje, eutrofikaciju i štetu na šumama, ekosustavima i usjevima.

Bolje i isplativije pročišćavanje komunalnih otpadnih voda

Revidirana Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda omogućit će Europljanima da imaju čišće rijeke, jezera, podzemne vode i mora, a pročišćavanje otpadnih voda učiniti troškovno učinkovitijim. Kako bi se otpadne vode što bolje iskoristile kao resurs, predlaže se da se teži postizanju energetske neutralnosti u tom sektoru do 2040. i poboljša kvaliteta mulja kako bi se veće količine mulja mogle ponovno upotrijebiti i doprinijeti kružnom gospodarstvu.

Uvest će se više poboljšanja kako bi se unaprijedila zaštita zdravlja i okoliša, primjerice obveze za oporabu hranjiva iz otpadnih voda, novi standardi za mikroonečišćivače i novi zahtjevi za praćenje mikroplastike. Obveza pročišćavanja vode proširit će se na manje općine od 1000 stanovnika (uz one s 2000 stanovnika, kao dosad). Kako bi se veći gradovi uspijevali nositi s obilnim kišama, koje su zbog klimatskih promjena sve češće, treba donijeti integrirane planove upravljanja vodama. Osim toga, na temelju iskustva s bolešću COVID-19 Komisija predlaže sustavno praćenje otpadnih voda radi identificiranja više virusa, među ostalim i virusa CoV-SARS-19 i antimikrobne otpornosti.

Države članice morat će svima, a posebno ranjivim i marginaliziranim skupinama, osigurati pristup sanitarnim uslugama.

Budući da 92 % toksičnih mikroonečišćivača pronađenih u otpadnim vodama EU-a potječe od lijekova i kozmetičkih proizvoda, u okviru novog programa proširene odgovornosti proizvođača od njih će se zahtijevati da snose trošak njihova uklanjanja, što je u skladu s načelom „onečišćivač plaća”. Time će se potaknuti istraživanje i inovacije u području netoksičnih proizvoda, kao i pravednije financiranje pročišćavanja otpadnih voda.

U sektoru pročišćavanja otpadnih voda mnogo je neiskorištenog potencijala za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, na primjer iz bioplina.  Od država članica EU-a zahtijevat će se da prate industrijsko onečišćenje na izvoru kako bi se ponovno iskoristilo što više mulja i pročišćenih otpadnih voda umjesto da se ti resursi rasipaju. Pravila o oporabi fosfora iz mulja omogućit će njegovu uporabu u proizvodnji gnojiva, koja će se koristiti u proizvodnji hrane.

Procjenjuje se da će se zbog spomenutih promjena troškovi povećati za 3,8 % (na 3,8 milijardi eura godišnje do 2040.), a korist će iznositi više od 6,6 milijardi eura godišnje te će nadmašiti troškove u svim državama članicama.

Zaštita površinskih i podzemnih voda od novih onečišćujućih tvari

Na temelju najnovijih znanstvenih dokaza Komisija predlaže ažuriranje popisa onečišćujućih tvari u vodi koje treba strože kontrolirati u površinskim i podzemnim vodama.

Na te će se popise dodati 25 tvari s dokazanim negativnim učinkom na prirodu i zdravlje ljudi. Među njima su sljedeće tvari:

  • PFAS, velika skupina „vječnih kemikalija” koje se nalaze, među ostalim, u kuhinjskom posuđu i priboru, odjeći, namještaju, pjeni za gašenje požara i proizvodima za osobnu njegu
  • niz pesticida i produkata degradacije pesticida, kao što je glifosat
  • bisfenol A, plastifikator i sastojak plastične ambalaže
  • neki lijekovi protiv bolova i protuupalni lijekovi, te antibiotici.

Te tvari i njihovi standardi utvrđeni su transparentnim i znanstveno utemeljenim postupkom.

Osim toga, zbog incidenata kao što je masovni pomor riba u Odri Komisija predlaže obvezno slanje upozorenja nakon takvih incidenata zemljama koje se nalaze nizvodno.Predlaže se i poboljšanje postupka praćenja i izvješćivanja te olakšavanje budućeg ažuriranja popisa kako bi se držao korak sa znanošću.

Nova pravila obuhvaćaju i kumulativne ili kombinirane učinke smjesa, a ne samo pojedinačnih tvari.

Osim toga, ažurirat će se (tj. uglavnom postrožiti) norme za 16 onečišćujućih tvari koje su već obuhvaćene pravilima, uključujući teške metale i industrijske kemikalije, te će se ukloniti četiri onečišćujuće tvari koje više nisu prijetnja na razini EU-a.

Sljedeći koraci

Prijedloge će sada razmotriti Europski parlament i Vijeće u redovnom zakonodavnom postupku. Nakon donošenja primjenjivat će se postupno, s različitim ciljevima za 2030., 2040. i 2050., čime će se industriji i tijelima dati vremena za potrebnu prilagodbu i ulaganje. 

Više informacija 

Onečišćujuće tvari u površinskim i podzemnim vodama:

Pitanja i odgovori o onečišćujućim tvarima u površinskim i podzemnim vodama

Informativni članak o onečišćujućim tvarima u površinskim i podzemnim vodama:

Prijedlozi za reviziju popisa onečišćujućih tvari u površinskim i podzemnim vodama

Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda:

Pitanja i odgovori o reviziji Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda

Informativni članak o reviziji Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda    

Prijedlog revizije Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda

Propisi EU-a o kvaliteti zraka:

Pitanja i odgovori o reviziji propisa EU-a o kvaliteti zraka

Informativni članak o reviziji propisa EU-a o kvaliteti zraka 

Prijedlog revizije propisa o kvaliteti zraka

Europski zeleni plan – politike za poboljšanje kvalitete zraka:

Informativni članak o europskom zelenom planu – politike za poboljšanje kvalitete zraka 

Pojedinosti

Datum objave
26 listopad 2022
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj