„Ako u Europi želimo izbjeći socijalnu rascjepkanost i socijalni damping, onda bi se države članice u najskorijem roku trebale dogovoriti o europskom stupu socijalnih prava ”, izjavio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker uoči tog sastanka. Jer, iako Europa izlazi iz višegodišnje gospodarske krize, ona još uvijek nije prebrodila najveću socijalnu krizu s kojom se suočila u posljednjih nekoliko naraštaja.
Usvajanjem Europskog stupa socijalnih prava u Goeteborgu, dokumenta koji obuhvaća 20 načela i prava - uključujući pravo na jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravo na pravedne radne uvjete i socijalnu zaštitu i uključenost - Europa je pokazala političku volju da zajednički štiti prava za koja se svi zalažemo te poručila kako je Unija više od pukog jedinstvenog tržišta, već da su građani u fokusu te zajednice. Deklaracija o Europskom stupu socijalnih prava temeljni je politički dokument, usporediv s poveljom o temeljnim pravima iz 2000. godine, a događa se 20 godina nakon summita u Luxembourgu kada je Vijeće povodom 50 godišnjice opće deklaracije o pravima čovjeka izdalo posebnu deklaraciju o ljudskim pravima.
Europa jednakih mogućnosti
Gospodarski rast kod svih država članica danas je iznad 2 posto, otvoreno je 8 milijuna radnih mjesta, međutim, još uvijek postoje velike društvene nejednakosti. Mladi su izloženi dugom razdoblju nezaposlenosti, razlika u plaćama među ženama i muškarcima još uvijek je prisutna, a i dalje postoje velike razlike između prihoda najbogatijih kućanstava u Europskoj uniji i onih s najnižim prihodima. U današnje vrijeme, u doba brzo razvijajućih tehnologija, naše društvo, a time i tržište rada, brzo se mijenjaju. Globalizacija i digitalna revolucija donijele su neke sasvim nove izazove, ali i prilike. Činjenica da 70 milijuna Europljana danas nema osnovne vještine u području pismenosti, matematičke pismenosti i digitalnih vještina, a 40 posto poslodavaca ne može pronaći osobe s vještinama koje su im potrebne za rast i inovacije, spada pod rubriku "vjerovali ili ne!" Kako bi zadržala globalnu konkurentnost i stečena prava, Europska unija mora ići ukorak s vremenom i u ovim okolnostima građanima ponuditi politike koje će im osigurati osnovne uvjete za stjecanje potrebne vještine, jednake prilike na tržištu rada, ali i adekvatnu socijalnu zaštitu.
Socijalna prava i načela u praksi
Prihvaćanjem Europskog stupa socijalnih prava započeo je proces socijalne konvergencije Europske unije, znam, teška je to riječ, ali pojednostavljeno rečeno usklađivanje prava, postavljanje istih pravila igre za sve. Državama članicama dan je referentni okvir i jasne smjernice potrebne za pokretanje reformi na nacionalnoj razini koje ta načela i prava trebaju pretočiti u zakonska rješenja. Komisija će to svakako poduprijeti cijelim spektrom instrumenata i financijskim sredstvima, posebice iz Europskog socijalnog fonda, te će pozorno pratiti napredak.
No, sigurno se pitate što će sva ta prava i načela donijeti konkretno hrvatskim građanima. Hrvatska će trebati nastaviti rad na reformama u obrazovnom sustavu kako bi uskladila potrebe tržišta rada s obrazovnim profilima, trebat će poticajnim mjerama zapošljavanja uz potporu Europskih fondova potaknuti neaktivni dio naših sugrađana da se vrate u svijet rada, osigurati pravedne uvjete rada, osigurati cjeloživotno usavršavanje kao i niz mjera koji će, u kombinaciji s reformama na drugim područjima, u konačnici dovesti do većeg zapošljavanja, boljeg životnog standarda građana i manjeg iseljavanja mladih i visoko obrazovanih iz Hrvatske.
Uz potporu Europske komisije i njezine Inicijative za zapošljavanje mladih, Hrvatska je iskoristila gotovo 70 milijuna eura što joj je pomoglo da smanji nezaposlenosti mladih s rekordnih 52 posto u 2013. na trenutnih 26 posto. Konkretno, Europski socijalni stup donijet će bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života, kao što su fleksibilniji radni uvjeti, roditeljski dopust za očeve, prava radnika da napismeno dobiju sve informacije o pravima i obvezama na radnome mjestu, osigurani sigurni radni uvjeti i pravedne plaće. Svojom tradicijom poštivanja i kontinuiranom radu na unapređenju socijalnih prava svojih građana, Europska unija primjer je vodećim državama u svijetu.
Proces na razini Europske unije ovom je Deklaracijom dobio novi zamah, a odgovornost za njegovu provedbu imamo svi, razmjerno našim ulogama, od institucija EU-a, do nacionalnih vlada, regionalne i lokalne vlasti, socijalnih partnera i civilnog društva.
Pa, prionimo poslu!
Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj
Pojedinosti
- Datum objave
- 7. prosinca 2017.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj