Europski migracijski program: potrebni su stalni napori za napredak

Uoči sastanka Europskog vijeća koji će se održati u ožujku, Komisija danas izvješćuje o napretku ostvarenom u okviru Europskog migracijskog programa i određuje daljnje ključne mjere koje je potrebno poduzeti, među ostalim, i u skladu s Komisijinim planom iz prosinca 2017. za postizanje sveobuhvatnog sporazuma o održivoj migracijama do lipnja 2018.

Prvi potpredsjednik Frans Timmermans izjavio je: U današnjem izvješću analizira se napredak koji smo postigli od studenoga prošle godine zahvaljujući znatnim zajedničkim naporima za sveobuhvatno upravljanje migracijama. Moramo zadržati taj zamah i predano raditi u cilju poduzimanja daljnjih mjera, među ostalim, postizanja sporazuma o reformiranom sustavu azila. Neke od tih mjera, kao što je ispunjavanje obveza koje su države članice preuzele u pogledu financijskih doprinosa, izrazito su hitne. Upravljanje migracijama i dalje je visoko na popisu prioriteta naših građana, a ostvarit ćemo ga samo istinski sveobuhvatnim i zajedničkim naporima.

Visoka predstavnica / potpredsjednica Federica Mogherini izjavila je: Strategijom koju smo uspostavili za upravljanje migracijama u partnerstvu s ključnim zemljama, organizacijama UN-a i Afričkom unijom ostvaruju se rezultati. Zahvaljujući zajedničkoj radnoj skupini Afričke unije, EU-a i UN-a pomogli smo više od 15 000 ljudi da se vrate u svoje domove i započnu novi život i evakuirali više od 1300 izbjeglica iz Libije. Suradnja i zajednička odgovornost ključni su za učinkovito suočavanje s tim globalnim izazovom.

Povjerenik za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos izjavio je: Smanjenje broja dolazaka za gotovo 30 % u usporedbi sa 2014., odnosno godinom koja je prethodila krizi, znak je da je došlo vrijeme da poduzmemo dodatne napore na svim razinama, ne smijemo popustiti. Ne možemo se izložiti riziku i opustiti na račun dosadašnjeg uspjeha. Potrebno je dodatno i brže djelovanje u pogledu vraćanja, upravljanja granicama i zakonitim kanalima, a posebno preseljenja i to ne samo iz Afrike, nego i iz Turske.

U 2017. zabilježeno je 205 000 nezakonitih prelazaka granice, što znači da se broj dolazaka u EU smanjio za 28 % u usporedbi sa 2014., godinom koja je prethodila krizi. Usprkos smanjenju, pritisak na nacionalne sustave za migracije i dalje je na visokoj razini jer je u 2017. podneseno 685 000 zahtjeva za azil.

Spašavanje života i rješavanje temeljnih uzroka

Rad na središnjoj sredozemnoj ruti dodatno se ojačao i usmjerio na spašavanje života, zaštitu migranata uzduž rute i dobrovoljno vraćanje i reintegraciju u zemlje podrijetla:

• od veljače 2016. više od 285 000 migranata spašeno je u operacijama EU-a na Sredozemlju, dok je u 2017. više od 2000 migranata spašeno u pustinji, gdje su ih napustili krijumčari.
• U suradnji s Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) zajednička radna skupina Afričke unije, Europske unije i Ujedinjenih naroda, koja je osnovana u studenome 2017., pomogla je više od 15 000 migranata da se iz Libije vrate u svoje matične zemlje. K tome, više od 1300 izbjeglica evakuirano je iz Libije u okviru novog mehanizma za hitni tranzit UNHCR-a koji financira EU i sada ih je potrebno brzo preseliti u Europu. Nastavit će se ulagati zajedničke napore kako bi se evakuirali migranti u centrima za zadržavanje i stalo na kraj teškim uvjetima u kojima se nalaze te kako bi se razbile mreže krijumčarenja i nezakonitog trgovanja.
• Uzajamni fond EU-a za Afriku i dalje ima ključnu ulogu u rješavanju temeljnih uzroka i pružanju zaštite migrantima i izbjeglicama uzduž rute te suzbijanju krijumčarenja i nezakonitog trgovanja migrantima te sada obuhvaća 147 programa u ukupnoj vrijednosti od 2,5 milijardi EUR odobrenih za područje Sahela i Čadskog jezera, Roga Afrike i sjeverne Afrike. Međutim, trenutačno nedostaje više od 1 milijarde EUR za mjere koje je potrebno poduzeti.
• Plan za vanjska ulaganja svojim je Europskim fondom za održivi razvoj privukao veliki interes partnerskih financijskih institucija i privatnog sektora. Odaziv na prvi poziv za podnošenje prijedloga za ulaganja u okviru Jamstvenog fonda bio je izrazito ohrabrujući. Najvjerojatnije će dodatni doprinosi država članica biti od ključne važnosti kako bi se odgovorilo na veliku potražnju.

Zahvaljujući Izjavi EU-a i Turske i dalje se ostvaruju rezultati, tako da su se nezakoniti i opasni dolasci smanjili za 97 % u odnosu na razdoblje prije stupanja na snagu Izjave. Komisija danas pokreće mobilizaciju druge tranše u vrijednosti od 3 milijarde EUR u okviru Instrumenta za izbjeglice u Turskoj i to nakon što je prvi dio instrumenta u cijelosti ugovoren do kraja 2017. godine (vidi cjelovito priopćenje za medije).

Poboljšanje upravljanja vanjskim granicama

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu sa svojih 1350 stručnjaka raspoređenih na svim migracijskim rutama trenutačno pruža potporu nacionalnim službenicima graničnog nadzora, međutim za podržavanje operacija u tijeku potreban je veći doprinos u smislu osoblja i opreme. Usporedno s time radi se i na razvoju strategije europskog integriranog upravljanja granicama, koja odražava činjenicu da su vanjske granice EU-a zajedničke granice u pogledu kojih nacionalna tijela i tijela EU-a moraju zajedno djelovati. U današnjem izvješću predstavljaju se glavni elementi za razvoj te strategije, koju bi sada trebali provesti nadležna tijela država članica i Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu.

Rezultati u području vraćanja i ponovnog prihvata

Znatan napredak ostvaren je u poboljšanju suradnje sa zemljama podrijetla u pogledu vraćanja. Od prošlog ljeta postignuti su praktični sporazumi u pogledu vraćanja s dodatne tri zemlje podrijetla, dok su pregovori s nekoliko partnerskih zemalja još u tijeku. Komisija danas predlaže i uvođenje novog mehanizma namijenjenog uvođenju strožih uvjeta za obradu zahtjeva za izdavanje vize ako partnerska zemlja ne surađuje dovoljno u provedbi ponovnog prihvata (vidi cjelovito priopćenje za medije). Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu podupire sve veći broj operacija vraćanja, no države članice moraju se pobrinuti za učinkovitu provedbu vraćanja migranata u okviru tih zajedničkih operacija. Od sredine listopada 2017. uz potporu Agencije provedeno je 135 operacija vraćanja, u okviru kojih je vraćeno približno 4000 osoba.

Premještanje je gotovo završeno, vrijeme je za novo poticanje preseljenja

Nakon više od dvije godine EU-ov program premještanja uspješno se privodi kraju. Zahvaljujući doprinosu gotovo svih država članica premješteno je gotovo 34 000 osoba, odnosno više od 96 % svih prijavljenih podnositelja zahtjeva koji ispunjavaju uvjete. U tijeku je priprema za premještanje preostalih podnositelja zahtjeva (149 u Grčkoj, 933 u Italiji). U 2017. uspješno je dovršen i EU-ov program preseljenja donesen u srpnju 2015., u okviru kojega je na siguran način dovedeno u Europu ukupno 19 432 osoba iz ranjivih skupina, a preseljenja na temelju Izjave EU-a i Turske i dalje se provode. U skladu s Komisijinim novim programom preseljenja, koji je osmišljen za najmanje 50 000 izbjeglica, zasad se 19 država članica obvezalo osigurati gotovo 40 000 mjesta.

Sljedeći koraci

Niz aktivnosti koje je EU pokrenuo u svojoj migracijskoj politici trebat će se nastaviti provoditi u budućnosti, a to će zahtijevati odgovarajuće financiranje koje bi trebalo uključivati veći doprinos iz proračuna EU-a i veću potporu država članica EU-a.

• Reforma Dublinske uredbe: u skladu s političkim planom Komisije donesenim u prosincu 2017. potrebno je pojačano raditi na uspostavi sveobuhvatnog sporazuma o održivoj migracijskoj politici do lipnja 2018.
• Zajednička radna skupina Afričke unije, EU-a i UN-a: nastavit će se nastojati pomoći ljudima u napuštanju Libije, a s libijskim nadležnim tijelima surađivati u cilju obustavljanja sustavnog zadržavanja migranata.
• Uzajamni fond EU-a za Afriku: u cilju podržavanja programâ na sva tri zemljopisna područja, države članice trebale bi osigurati odgovarajuće doprinose radi popunjavanja mogućeg jaza u financiranju.
• Plan za vanjska ulaganja: države članice trebale bi osigurati dodatna financijska sredstva za poboljšanje učinkovitosti i dometa plana za vanjska ulaganja.
• Vanjske granice: trebalo bi brzo nastaviti s pripremama tehničke i operativne strategije europskog integriranog upravljanja granicama. U pogledu Europske granične i obalne straže države članice trebale bi hitno popuniti jaz u pogledu obveza pružanja stručnjaka i tehničke opreme.
• Povratak: iako se moraju uložiti dodatni napori za postizanje novih dogovora i sporazuma o ponovnom prihvatu, države članice sada bi trebale u potpunosti iskoristiti već postignute sporazume i to brzim vraćanjem većeg broja ljudi u okviru operacija koje organizira Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu.
• Preseljenje: države članice trebale bi što prije pokrenuti preseljenja u okviru novog programa za prioritetne zemlje. Preseljenja izbjeglica evakuiranih iz Libije u okviru mehanizma za hitni tranzit potrebno je što prije provesti.
• Izjava EU-a i Turske: osim što je mobilizirana druga tranša u vrijednosti od 3 milijarde EUR u okviru Instrumenta za izbjeglice u Turskoj, grčka nadležna tijela trebala bi sa svoje strane ubrzati rad usmjeren na poboljšanje vraćanja u okviru Izjave, među ostalim s pomoću planiranih izmjena svojeg zakonodavstva u području azila. Isto tako potrebno je uložiti veće napore kako bi se osigurali odgovarajući uvjeti prihvata u žarišnim točkama. Vijeće bi trebalo aktivirati dobrovoljni humanitarni program prihvata kako bi se osigurala daljnja provedba preseljenja iz Turske.

Kontekst

Europska komisija 13. svibnja 2015. predložila je dalekosežnu strategiju u obliku Europskog migracijskog programa za odgovor na neposredne izazove trenutačne krize te za uspostavu instrumenata EU-a za uspješnije srednjoročno i dugoročno upravljanje migracijama u područjima nezakonitih migracija, granica, azila i zakonitih migracija.

U današnjoj Komunikaciji predstavlja se napredak postignut od studenoga 2017. i izvješća o napretku postignutom u okviru političkog plana Komisije za sveobuhvatni sporazum o migracijama, koji je predstavljen u prosincu