Europske željeznice za sljedeće generacije

Željeznice su izvor samo 0,4 % emisija stakleničkih plinova u odnosu na ostale vrste prijevoza (EU27, 2018.), na putovanje vlakom trošimo samo 2 % energije. Također, jednostavnost, udobnost i ekonomičnost komparativne su prednosti željeznice nad drugim oblicima prijevoza koje putnici cijene.

Zato željeznica ima ključnu ulogu u prijelazu na održivije oblike prometa, na što pozivamo u Europskom zelenom planu. Međutim, potencijal željeznice i dalje je u velikoj mjeri neiskorišten.

Iako željeznice već sada povezuju brojne regije, gradove i terminale diljem kontinenta, usluge prijevoza na velike udaljenosti i prekogranične usluge daleko su od optimalnih. Te kategorije danas obuhvaćaju svega 7 % putnika i 52 % željezničkog prijevoza tereta, a još manje ako željeznicu smatramo sastavnim dijelom kopnenog prijevoza (18,7 % za prijevoz tereta, EU-27, 2018.).

Putnici žele brze i sigurne prometne veze i praktičan sustav rezervacija. Prijevoznici žele pouzdanost i praćenje robe u stvarnom vremenu. Željeznica je nužna za socijalnu i teritorijalnu koheziju, za pristup centrima obrazovanja, zdravstva i zapošljavanja te je itekako korisna za turizam!

Zbog svih tih razloga želimo potaknuti razvoj i rast željezničkog prijevoza, posebno nakon pandemije bolesti COVID-19. Posvećenom kampanjom sa sloganom „HOP ON!”, ili „ukrcajte se“, želimo podsjetiti sve putnike na prednosti putovanja željeznicom i dati potporu svima koji željeznički promet mogu na bilo koji način unaprijediti.

Vlak nazvan „Connecting Europe Express“ putovat će kroz dvadeset i šest europskih država u trideset i šest dana i tako na simboličan način dočarati našu viziju europske željeznice: „željeznice koja sve nas povezuje – kako države, tako gospodarstvenike i sve ostale građane“, prema riječima europske povjerenice za promet, Adine Vălena.

Vlak kreće iz Lisabona 2. rujna, i preko Rima, Beča, Bratislave i Zagreba, gdje stiže 12. rujna, nastavit će put za Pariz, gdje se očekuje 7. listopada. Diljem Europe ljudi i poduzeća počinju gledati na željeznice s novim interesom, a mi želimo pridonijeti jačanju istog. Želimo uvjeriti putnike i poslovne ljude kako je došlo vrijeme za promjenu načina odabira vrste prijevoza, kao onda kada smo promijenili način kako biramo zdravu hranu, a to je uz duboku svijest o klimatskim promjenama. Godina 2021. nije slučajno odabrana Europskom godinom željeznice.

Naime, ovo je prva godina u kojoj željeznički prijevoznici mogu slobodno pružati usluge domaćeg prijevoza putnika u svim državama članicama EU-a. Ta prekretnica dolazi točno trideset godina nakon prve direktive Zajednice o željezničkom prometu koja je dovela do razvoja željezničkih tržišta u Europi. Osim toga, Komisija će tijekom 2021. usvojiti nove politike o transeuropskoj prometnoj mreži, željezničkim teretnim koridorima i međunarodnim uslugama željezničkog prijevoza putnika. Naposljetku, ove godine obilježavamo tridesetu obljetnicu prve brze međugradske željeznice (ICE1) i četrdesetu obljetnicu prvog brzog vlaka (TGV2).

Zapravo, 2021. trebala bi se smatrati godinom početka preobrazbe europske željeznice u moderan i privlačan oblik prijevoza. U novoj strategiji Europske komisije za mobilnost, utvrđeni su ambiciozni koraci za razvoj željeznice. Zajedno sa željezničkom industrijom dogovorit ćemo ciljeve koje treba ostvariti kako bi željeznice postale učinkovitije, digitalne i otpornije. A što je s našom hrvatskom željeznicom?

Željeznica u Hrvatskoj ima dugu i značajnu povijest. Od prve sagrađene pruge 1860. godine, koja je spajala Nagykanizsu u Mađarskoj i Pragersko u Sloveniji, kroz Kotoribu i Čakovec, do prve željezničke destinacije kada su prugom spojeni Zidani Most u Sloveniji i Sisak. Tijekom 19. i 20. stoljeća nastavljen je intenzivan razvoj željezničke infrastrukture u Hrvatskoj, pa su tako gotovo svi krajevi Hrvatske dobili svoj komadić željeznice. Hrvatska je bila povezana sa svim značajnim centrima u Europi, a Zagreb je bio jedna od stanica čuvenog Orient Expressa, vlaka koji je povezao Zapadnu i Jugoistočnu Europu.

Danas hrvatska željeznička infrastruktura vapi za modernizacijom. Ona značajno zaostaje za prosjekom Europske unije i problem je broj jedan transportnog sektora u Hrvatskoj. Posljedice toga su slaba kompetitivnost, niska kvaliteta usluga i odabir drugih načina prijevoza, posebice cestovnog, u kojem je infrastruktura značajno kvalitetnija. U Hrvatskoj je do danas sagrađeno tek pet do šest posto predviđene osnovne europske željezničke mreže, dok je prosjek Europske unije između 50 i 60 %. Ne čudi stoga podatak da je zadovoljstvo željezničkim prometom u Hrvatskoj također ispod prosjeka Europske unije.

Prema istraživanju Eurobarometra, građani su sve aspekte željezničkog prometa u Hrvatskoj loše ocijenili: od odgovora na pritužbe, točnosti, čistoćeunutrašnjosti putničkih vagona, pa sve do toga da vlakovi u Hrvatskoj nisu prilagođeni potrebama putnika smanjenje pokretljivosti, ili primjerice onih u invalidskim kolicima.

U posljednjih nekoliko godina željeznice u Hrvatskoj dobivaju sve veću podršku u razvojnim planovima, što se može vidjeti kroz projekte modernizacije željeznica i kroz strategiju razvoja željezničkog prometa. Kako bi se udovoljilo novim prometnim potrebama nužno je prilagoditi željezničku infrastrukturu. To će biti moguće samo uz daljnja ulaganja Republike Hrvatske te mogućnost pristupa značajnim sredstvima iz raznih fondova i instrumenata EU-a, kao što su Instrument za povezivanje Europe, kohezijski i strukturni fondovi te Plan za oporavak i otpornost. Također, treba stvoriti povoljne uvjete kako bi se u razvoj željezničke infrastrukture uključio i privatni kapital.

Uvjerena sam da će u Hrvatskoj čitavo nadolazeće desetljeće biti desetljeće željeznica, i da ćemo svjedočiti istinskoj transformaciji ovog važnog sektora.

Pozivam vas da posjetite našu web-stranicu https://europa.eu/year-of-rail i da nam se pridružite u obilježavanju Europske godine željeznica. Želim svima sretan put kroz Europsku godinu željeznica!

1. Usluge njemačkog vlaka InterCity Express (ICE) dostupne su
od 1991. godine.
2. Prva linija „Train à Grande Vitesse” (TGV) od Pariza do Lyona
otvorena je za javnost 27. rujna
1981. godine