Europska zdravstvena unija: novi sveobuhvatan pristup mentalnom zdravlju

Taj pristup je prvi i važan korak prema stavljanju mentalnog zdravlja u isti rang s fizičkim zdravljem i osiguravanju novog, međusektorskog pristupa pitanjima mentalnog zdravlja. S 20 vodećih inicijativa i 1,23 milijardi eura financijskih sredstava Unije iz raznih financijskih instrumenata, Komisija će podupirati države članice da ljude i njihovo mentalno zdravlje stave na prvo mjesto.

Prije pandemije bolesti COVID-19 svaka šesta osoba u EU-u već je bila pogođena problemima s mentalnim zdravljem, a situacija se pogoršala zbog kriza bez presedana koje smo doživjeli proteklih godina. Cijena nedjelovanja vrlo je visoka, iznosi 600 milijardi eura godišnje.

Mentalno zdravlje: ključni elementi rješavanja problema u tom području

U kontekstu znatnih tehnoloških, okolišnih i društvenih promjena, koje utječu na sposobnost građana da se nose s problemima, djelovanje Unije u području mentalnog zdravlja bit će fokusirano na tri glavna načela:

i. odgovarajuću i učinkovitu prevenciju,

ii. pristup visokokvalitetnoj i cjenovno pristupačnoj zdravstvenoj skrbi i liječenju u području mentalnog zdravlja te

iii. reintegraciju u društvo nakon oporavka.

Taj sveobuhvatan pristup podrazumijeva razmatranje pitanja mentalnog zdravlja u svim politikama kako bi se prepoznali višedimenzionalni čimbenici mogućih problema s mentalnim zdravljem. U skladu s tim pristupom, konkretne mjere obuhvatit će širok raspon politika i aktivnosti radi postizanja sljedećih ciljeva:

• Promicati dobro mentalno zdravlje prevencijom i ranim otkrivanjem, među ostalim putem Europske inicijative za sprečavanje depresije i samoubojstva, Europskog kodeksa za mentalno zdravlje i pojačanih istraživanja o zdravlju mozga.
• Ulagati u osposobljavanje i izgradnju kapaciteta kako bi se povećalo uključivanje mentalnog zdravlja u sve politike i poboljšao pristup liječenju i skrbi. Mjere će uključivati programe osposobljavanja i razmjene za stručnjake te tehničku potporu za reforme u području mentalnog zdravlja na nacionalnoj razini.
• Osigurati mentalno zdravlje na radnom mjestu podizanjem razine osviještenosti i poboljšanjem prevencije. To će se postići, na primjer, kampanjama na razini Unije u organizaciji Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu („European Agency for Safety and Health at Work”, EU-OSHA) radi podizanja razine osviještenosti i mogućom budućom inicijativom Unije u vezi sa psihosocijalnim rizicima na radnom mjestu.
• Zaštititi djecu i mlade tijekom najranjivijih i formativnijih godina, u kontekstu sve većih pritisaka i izazova. Mjere uključuju mrežu za mentalno zdravlje djece i mladih, skup alata za prevenciju kod djece usmjerenih na ključne zdravstvene odrednice mentalnog i fizičkog zdravlja te bolju zaštitu na internetu i na društvenim mrežama.
• Usredotočiti se na ranjive skupine pružanjem ciljane potpore onima kojima je pomoć najpotrebnija, kao što su starije osobe, osobe u teškom ekonomskom ili socijalnom položaju te migranti/izbjeglice. Ciljana potpora bit će usmjerena i na populacije pogođene sukobima, posebno na osobe (u prvom redu djecu) raseljene iz Ukrajine i djecu u Ukrajini izloženu ratnim traumama.
• Predvoditi primjerom na međunarodnoj razini senzibilizacijom i pružanjem kvalitetne potpore u području mentalnog zdravlja tijekom humanitarnih kriza.

Kontekst

Čak i prije pandemije bolesti COVID-19 oko 84 milijuna ljudi u Uniji bilo je pogođeno problemima s mentalnim zdravljem, a te su se brojke od tada samo pogoršale. Pandemija je dodatno opteretila mentalno zdravlje, posebno među mladima i onima koji su od prije imali probleme s mentalnim zdravljem. U govoru o stanju Unije u rujnu 2022. predsjednica Ursula von der Leyen najavila je novu inicijativu u vezi s mentalnim zdravljem.

Ta inicijativa je i odgovor na pozive Europskog parlamenta te na prijedlog građana u kontekstu Konferencije o budućnosti Europe. Cijena nedjelovanja u vezi s mentalnim zdravljem vrlo je visoka, a predviđa se da će se još povećavati zbog globalnih izazova povezanih sa socijalnim, političkim i okolišnim promjenama, povećanom digitalizacijom, gospodarskim pritiscima i radikalnim promjenama na tržištu rada. Ukupni troškovi problema s mentalnim zdravljem, koji uključuju troškove zdravstvenih sustava i programa socijalne sigurnosti, ali i nižu zaposlenost i produktivnost radnika, procjenjuju se na više od 4 % BDP-a u svim zemljama EU-a, što iznosi više od 600 milijardi eura godišnje[1].

Više informacija

Komunikacija

Mentalno zdravlje (europa.eu)

Videozapis o mentalnom zdravlju

[1] „Health at a Glance – Europe 2018” (Ukratko o zdravlju: Europa 2018.)

Mentalno zdravlje jednako je važno za našu dobrobit kao i fizičko zdravlje. Na to su ponovo podjsetili građani sudionici Konferencije o budućnosti Europe. Danas poduzimamo veliki korak u podršci mentalnom zdravlju u Europi, za one najranjivije, među ostalim za ljude i djecu koji bježe iz Ukrajine. Djecu koja moraju prebroditi užasna iskustva. Naš europski pristup, prvi takve vrste, mentalno zdravlje stavlja u isti rang s fizičkim zdravljem i opisuje sve što činimo kako bismo osigurali da potpora bude dostupna svima kojima je potrebna i cjenovno pristupačna.

Ursula von der Leyen, President of the European Commission - 7. lipnja 2023.

Danas predstavljamo sveobuhvatan, antropocentričan pristup mentalnom zdravlju. Naša je Komunikacija važan korak prema zdravijoj Europi, u kojoj su psihosocijalne potrebe najugroženijih članova naših društava u fokusu naših nastojanja. Solidarnost s najranjivijim skupinama i njihova zaštita temeljne su europske vrijednosti, ključne sastavnice našeg europskog načina života.

Potpredsjednik Komisije Margaritis Schinas, nadležan za promicanje europskog načina života - 7. lipnja 2023.

Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja i ne može postojati europska zdravstvena unija ako prevencija, liječenje i skrb nisu svima pravodobno i jednako dostupni. Današnji dan označava novi početak za sveobuhvatan pristup mentalnom zdravlju na razini Unije, koji obuhvaća više dionika i usmjeren je na prevenciju. Moramo suzbijati stigmatiziranje i diskriminaciju kako bi se potrebiti mogli obraćati za pomoć i dobiti potporu koja im je potrebna. OK je ne biti OK, a naša je dužnost osigurati da pomoć bude dostupna svima koji je traže.

Stella Kyriakides, povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane - 7. lipnja 2023.

Približno pola europskih radnika smatra da je stres uobičajen na njihovim radnim mjestima. On je uzrok približno jedne polovine svih izgubljenih radnih dana. Vrijeme je da se izravno suočimo s tim problemom, na dobrobit naših radnika i našeg gospodarstva. Postoji i društveni i gospodarski imperativ za suprotstavljanje tom rastućem trendu, jer poduzeće koje nema zdravu radnu snagu ne može ostvariti svoj potencijal produktivnosti. Naše mentalno zdravlje na radnom mjestu jednako je važno kao i naše fizičko zdravlje.

Nicolas Schmit, povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava - 7. lipnja 2023.