Živa je kemijski element s neurotoksičnim učincima, a upotrebljava se u industrijskim procesima te u raznim proizvodima kao što su baterije ili termometri. Ako se ispusti u okoliš, živa ulazi u prehrambeni lanac, gdje se uglavnom akumulira u ribi. Izloženost visokim razinama žive može uzrokovati oštećenja mozga, pluća, bubrega i imunološkog sustava.
EU je u posljednjih 20 godina razvio sveobuhvatno zakonodavstvo koje obuhvaća sve aspekte životnog ciklusa žive, od primarnog rudarenja do odlaganja otpada, uključujući mjere koje se odnose na trgovinu, proizvode koji sadržavaju živu i onečišćenje živom.
Na inicijativu EU-a 2013. provedeni su pregovori te je sklopljen novi globalni sporazum o živi – Minamatska konvencija o živi. EU ima jednu od najambicioznijih politika zaštite od žive. No, budući da 40 – 80 % žive u Europi potječe od emisija žive u drugim dijelovima svijeta, potrebno je odlučno djelovati na međunarodnoj razini kako bi se zaštitilo zdravlje naših građana.
Minamatska konvencija, koja ime dobila po lokaciji najtežeg zabilježenog slučaja onečišćenja živom, postrožit će standarde zaštite okoliša diljem svijeta, ali i pomoći u stvaranju jednakih uvjeta za sve jer će se u svim velikim gospodarstvima primjenjivati zahtjevi u pogledu zaštite okoliša slični onima koje su već na snazi u EU-u.
S obzirom na ključnu ulogu EU-a u pregovorima o Minamatskoj konvenciji njezin se sadržaj u velikoj mjeri temelji na zakonodavstvu Unije. Uredbom o živi utvrđuju se i pravila na temelju kojih se utire jasan put EU-a da postane prvo gospodarstvo bez žive. To obuhvaća potpun prestanak upotrebe žive u industrijskim procesima i zabranu nove upotrebe žive u proizvodima i industriji, osim ako se dokaže da je to potrebno radi zaštite zdravlja i okoliša.
Prvi sastanak Konferencije stranaka Minamatske konvencije o živi održat će se 24. – 29. rujna 2017. u Ženevi, u Švicarskoj.
Pojedinosti
- Datum objave
- 19. svibnja 2017.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj