Glavni sadržaj
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj
  • Novinski članak
  • 14. lipnja 2016.
  • Predstavništvo u Hrvatskoj
  • Predviđeno vrijeme čitanja: 3 min

Europska komisija suzbija radikalizaciju koja vodi k terorizmu

Prema procjenama oko 4 000 građana EU-a pridružilo se terorističkim organizacijama u zemljama pogođenima sukobima, poput Sirije i Iraka. Većina osumnjičenika uključenih u nedavne terorističke napade u EU-u bili su europski građani, koji su se tu...

shutterstock-132216104_1.jpg

U okviru provedbe Europskog programa sigurnosti Europska komisija danas predstavlja daljnje mjere potpore državama članicama za sprečavanje i suzbijanje nasilne radikalizacije koja vodi k terorizmu.

EU podupire rad država članica u borbi protiv radikalizacije više od desetljeća. Europska unija nastoji pomoći državama članicama da odlučno reagiraju na nasilni ekstremizam putem suradnje u područjima kao što je obrazovanje i izgradnjom otpornosti naših društava.Od 2005. suzbijanje radikalizacije odvija se u okviru strategije EU-a za borbu protiv radikalizacije i novačenja. U Europskom programu sigurnosti



, koji je Komisija donijela 28. travnja 2015., utvrđuju se glavne mjere kojima se osigurava učinkovit odgovor EU-a na sigurnosne i terorističke prijetnje u EU-u za razdoblje 2015. – 2020. Komisija je razvila Mrežu EU-a za osvješćivanje o radikalizaciji


(RAN) te je 1. listopada 2015. pokrenula Centar za izvrsnost Mreže za osvješćivanje o radikalizaciji. Komisija je u listopada 2015. organizirala sastanak na visokoj razini na kojem su sudjelovali ministri pravosuđa kako bi raspravljali o kaznenopravnom odgovoru na radikalizaciju. Rezultat te rasprave su Zaključci Vijeća


u kojima se poziva na razmjenu najboljih praksi o deradikalizaciji u zatvorima i programima rehabilitacije, osposobljavanja i financiranja. Nakon napada u Parizu i Kopenhagenu Komisija i ministri obrazovanja potpisali su 17. ožujka 2015. Parišku deklaraciju o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, snošljivosti i nediskriminacije putem obrazovanja.


Za suzbijanje nasilne radikalizacije koja vodi k terorizmu ponajprije su odgovorne države članice te akteri na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Međutim, radikalizacija je, kao i terorizam, prekogranični fenomen. Na to jasno ukazuju i događaji koji su prethodili napadima u Parizu i Bruxellesu. Stoga Komisija danas utvrđuje niz inicijativa potpore državama članicama u nekoliko područja politike, od promicanja uključivog obrazovanja i zajedničkih vrijednosti do uklanjanja ekstremističke propagande na internetu i suzbijanja radikalizacije u zatvorima.

Prvi potpredsjednik Komisije Frans Timmermans izjavio je: Tijekom nedavnih terorističkih napada postalo je jasno kako su neki mladi Europljani pali pod utjecaj ideologije smrti i uništenja, kako su okrenuli leđa vlastitoj obitelji i prijateljima te se okomili na svoje zajednice. Za to je potreban odlučan odgovor društva u cjelini, radi sprečavanja radikalizacije i jačanja naših međusobnih odnosa. EU treba pomoći kad god je to moguće.

Komisija je danas utvrdila sedam područja u kojima suradnja na razini EU-a može osigurati dodanu vrijednost.

  • Suzbijanje terorističke propagande i nezakonitog govora mržnje na internetu: suradnja s IT poduzećima kako bi se spriječilo širenje nezakonitog sadržaja kojim se potiče na nasilje, potpora civilnom društvu u pružanju alternativnih pozitivnih sadržaja te razvoj medijske pismenosti kako bi mladi mogli kritički procijeniti informacije.
  • Borba protiv radikalizacije u zatvorima: razmjena iskustava među državama članicama za izradu smjernica o mehanizmima i programima za sprečavanje i suzbijanje radikalizacije u zatvorima te pomoć za programe rehabilitacije i reintegracije.
  • Promicanje uključivog obrazovanja i zajedničkih vrijednosti EU-a: korištenje sredstava u okviru programa Erasmus+ za projekte kojima se promiču socijalna uključenost, naše zajedničke vrijednosti i međukulturni dijalog.
  • Promicanje uključivog, otvorenog i otpornog društva te približavanje mladima: naprimjer, Komisija će razviti alate za potporu osobama koje rade izravno s mladima za otkrivanje i suzbijanje nasilne radikalizacije.
  • Jačanje međunarodne suradnje: EU će pomoći trećim zemljama koje se suočavaju sa sličnim izazovima u borbi protiv radikalizacije putem mjera kaznenog progona i mjera kojima se poštuju ljudska prava.
  • Potpora istraživanju, prikupljanju podataka, praćenju i umrežavanju: izrada konkretnih alata i analiza politika za bolje razumijevanje procesa radikalizacije kojima se izravno mogu koristiti stručnjaci za sigurnost i donositelji politika u državama članicama; osloniti se na iskustvo Centra za izvrsnost RAN-a.
  • Naglasak na sigurnosnom aspektu: za sprečavanje radikalizacije potreban je temeljni sigurnosni pristup putem mjera za suzbijanje neposrednih i dugoročnih opasnosti, kao što su zabrane putovanja i kriminalizacija putovanja u treću zemlju u terorističke svrhe, u skladu s prijedlozima Komisije. Države članice trebaju povećati razmjenu informacija, bolje se koristiti okvirima za suradnju u području sigurnosti te informacijskim alatima i pojačati međupovezanost informacijskih sustava.

Dodatne informacije:

Komunikacija o borbi protiv radikalizacije


Često postavljana pitanja



Priopćenje za medije: IP-16-2177

Pojedinosti

Datum objave
14. lipnja 2016.
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj