Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Informativni članak12 listopad 2022Predstavništvo u Hrvatskoj

Komisija započinje s radom na Europskoj godini vještina

Prema najavi predsjednice Ursule von der Leyen u govoru o stanju Unije 2022. Komisija je danas donijela prijedlog da se 2023. proglasi Europskom godinom vještina.

Europska godina vještina 2023.

Zelena i digitalna tranzicija otvaraju nove mogućnosti za ljude i gospodarstvo EU-a. Posjedovanje relevantnih vještina pomaže ljudima da se uspješno nose s promjenama na tržištu rada i da se u potpunosti uključe u društvo i demokratske procese. Time će se osigurati da nitko ne bude zapostavljen i da gospodarski oporavak te zelena i digitalna tranzicija budu socijalno pošteni i pravedni. Radna snaga s traženim vještinama pridonosi i održivom rastu, stvara više inovacija i poboljšava konkurentnost poduzeća.

Međutim, trenutačno više od tri četvrtine poduzeća u EU-u prijavljuje poteškoće u pronalaženju radnika s potrebnim vještinama, a najnoviji podaci Eurostata upućuju na to da samo 37 % odraslih redovito pohađa osposobljavanje. Indeks gospodarske i društvene digitalizacije pokazuje da 40 % odraslih osoba i svaka treća osoba koja radi u Europi nema osnovne digitalne vještine. Osim toga, već 2021. bilo je manjkova u 28 zanimanja u rasponu od graditeljstva i zdravstvene skrbi do inženjerstva i IT-a, što pokazuje sve veću potražnju za visokokvalificiranim, ali i niskokvalificiranim radnicima. Niska je i zastupljenost žena u zanimanjima i studijima povezanima s tehnologijom, pri čemu je tek svaki šesti stručnjak za IT i svaka treća osoba s diplomom u području STEM-a žena.

Kako bi se potaknulo cjeloživotno učenje, države članice podržale su socijalne ciljeve EU-a za 2030. prema kojima bi se najmanje 60 % odraslih svake godine trebalo osposobljavati te su već predstavile svoja postignuća. To je važno i za postizanje stope zaposlenosti od najmanje 78 % do 2030. U komunikaciji Digitalni kompas 2030. postavljen je cilj EU-a da do 2030. najmanje 80 % svih odraslih osoba ima barem osnovne digitalne vještine, u EU-u bi trebalo biti 20 milijuna stručnjaka zaposlenih u području IKT-a, dok bi više žena trebalo poticati da se zapošljavaju na takvim radnim mjestima.

Europska godina vještina – poticanje konkurentnosti, sudjelovanja i talenata

U okviru Europske godine vještina, u suradnji s Europskim parlamentom, državama članicama, socijalnim partnerima, javnim i privatnim službama za zapošljavanje, gospodarskim i industrijskim komorama, pružateljima usluga obrazovanja i osposobljavanja te radnicima i poduzećima, Komisija predlaže novi poticaj cjeloživotnom učenju:

  • promicanjem većih, učinkovitijih i uključivijih ulaganja u osposobljavanje i usavršavanje kako bi se iskoristio pun potencijal europske radne snage i pružila potpora ljudima u prelasku s jednog radnog mjesta na drugo
  • osiguravanjem da su vještine relevantne za potrebe tržišta rada, među ostalim suradnjom sa socijalnim partnerima i poduzećima
  • povezivanjem ambicija i vještina ljudi s prilikama na tržištu rada, posebno za zelenu i digitalnu tranziciju i gospodarski oporavak; posebna pozornost posvetit će se aktiviranju većeg broja ljudi na tržištu rada, posebno žena i mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju
  • privlačenjem osoba iz trećih zemalja s vještinama koje su potrebne EU-u, među ostalim širenjem mogućnosti učenja i mobilnosti te olakšavanjem priznavanja kvalifikacija.

Kako bi ostvarila te ciljeve, Komisija će promicati mogućnosti usavršavanja i prekvalifikacije, primjerice isticanjem relevantnih inicijativa EU-a, uključujući mogućnosti financiranja sredstvima EU-a, kako bi se poduprlo njihovo uvođenje i provedba na terenu. U cijelom će se EU-u organizirati događanja i informativne kampanje kako bi se pridonijelo uzajamnom učenju partnera u usavršavanju i prekvalifikaciji. Cilj je Europske godine vještina pomoći daljnjem razvoju alata za prikupljanje informacija o vještinama te promicati alate i instrumente za veću transparentnost i lakše priznavanje kvalifikacija, uključujući kvalifikacije stečene izvan EU-a.

Kako bi se osigurala koordinacija relevantnih aktivnosti na nacionalnoj razini, Komisija poziva države članice da imenuju nacionalnog koordinatora za Europsku godinu vještina.

Inicijative EU-a za potporu razvoju vještina

Aktivnosti u okviru Europske godine vještina mogu se nadovezati na niz postojećih inicijativa EU-a kako bismo poduprli vještine i povećali njihovo prihvaćanje. Evo nekih od njih.

  • Program vještina za Europu okvir je za suradnju u području politika EU-a u području vještina te će se njime i dalje pomagati pojedincima i poduzećima da razviju brojnije i bolje vještine te da ih primjenjuju.
  • U okviru Programa vještina Pakt za vještine okupio je više od 700 organizacija potpisnika te je uspostavljeno 12 velikih partnerstava u strateškim sektorima uz obećanje da će se pomoći u usavršavanju do šest milijuna ljudi.
  • Strukturirani dijalog s državama članicama o digitalnom obrazovanju i vještinama.
  • Komisija je predložila i nove inicijative za rješavanje problema nedostatka vještina u EU-u i poboljšanje suradnje u području migracija. Uvođenje baze talenata EU-a i partnerstava za traženje talenata s odabranim trećim partnerima pomoći će u usklađivanju vještina kandidata s potrebama tržišta rada u Europi. To je glavni rezultat u okviru novog pakta o migracijama i azilu.
  • Novom europskom programu za inovacije, donesenom u srpnju, predlažu se vodeća inicijativa i niz mjera za stvaranje pravih okvirnih uvjeta za naše talente.
  • europskoj strategiji za sveučilišta, donesenoj u siječnju, predlaže se 50 mjera za razvoj vještina visoke razine i otpornih na promjene u budućnosti za širok raspon učenika, uključujući polaznike cjeloživotnog obrazovanja, kako bi se kod njih razvila sposobnost kreativnog i kritičkog mišljenja, rješavanja problema te kako bi postali aktivni i odgovorni građani.
  • Koalicija EU-a za digitalne vještine i radna mjesta nastoji riješiti problem nedostatka digitalnih vještina okupljanjem država članica, socijalnih partnera, poduzeća, neprofitnih organizacija i pružatelja usluga obrazovanja kako bi informirala i potaknula organizacije da različitim mjerama potaknu osposobljavanja u području digitalnih vještina, kao što je preuzimanje obveze za jačanje digitalnih vještina.

EU-ova financijska sredstva i pomoć za ulaganje u vještine

Za potporu ulaganjima država članica u usavršavanje i prekvalifikaciju dostupna su znatna financijska sredstva i tehnička pomoć EU-a navedeni u nastavku.

  • Europski socijalni fond plus (ESF+) s više od 99 milijardi eura za razdoblje 2021. – 2027. glavni je instrument EU-a za ulaganje u ljude.
  • Mehanizmom za oporavak i otpornost mogu se poduprijeti reforme i ulaganja država članica, među ostalim u području vještina i radnih mjesta. U nacionalnim planovima za oporavak i otpornost koje su dosad odobrili Komisija i Vijeće oko 20 % socijalnih rashoda namijenjeno je „zapošljavanju i vještinama”.
  • Iz programa Digitalna Europa izdvaja se 580 milijuna eura za razvoj naprednih digitalnih vještina. Taj program osigurava strateško financiranje i, među ostalim, podupire razvoj kvalificiranog kadra digitalnih stručnjaka, uz istodobno jačanje suradnje između država članica EU-a i dionika u području digitalnih vještina i radnih mjesta.
  • U okviru programa Obzor Europa podupiru se vještine istraživača, poduzetnika i inovatora, posebno putem aktivnosti Marie Skłodowska-CurieEuropskog vijeća za inovacije i Europskog instituta za tehnologiju.
  • Erasmus+ s proračunom od 26,2 milijarde eura podupire, među ostalim, osobni i profesionalni razvoj učenika, osoblja i ustanova u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju financiranjem aktivnosti mobilnosti i partnerstava za suradnju u cijeloj Europi. Njime se financiraju i europska sveučilišta koja predvode u razvoju mikrokvalifikacija za osposobljavanje, usavršavanje i prekvalifikaciju.

Dodatni programi kojima se može poduprijeti razvoj vještina uključuju program InvestEUEuropski fond za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom, Europski fond za regionalni razvojFond za pravednu tranzicijuEuropske snage solidarnostiProgram za okoliš i djelovanje u području klime (LIFE), Fond za modernizacijuInstrument za tehničku potporu te Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju.

Izjave članova Kolegija:

Izvršna potpredsjednica za Europu spremnu za digitalno doba Margrethe Vestager izjavila je: Vještine su ključne ako namjeravamo ostvariti svoje želje povezane s tehnologijom. Sve što je u životu povezano s tehnologijom, kao što je plaćanje računa ili podnošenje zahtjeva za parkirnu dozvolu, od građana zahtijeva znanje. Izrada rješenja kako bi nam tehnologija olakšala svakodnevni život zahtijeva stručno znanje. Odlučili smo koji su nam ciljevi, a sad je vrijeme da ih pokušamo postići. Europska godina vještina pomoći će nam da se usmjerimo na omogućavanje učenja.

Potpredsjednik za promicanje europskog načina života Margaritis Schinas rekao je: Naša je Unija područje slobode, zajedničkih vrijednosti, prilika i solidarnosti koje je jedinstveno u svijetu. Privlačenje osoba s vještinama potrebnima za EU, među ostalim olakšavanjem priznavanja njihovih kvalifikacija, bit će ključan prioritet Europske godine vještina. Nadalje, vještine stečene u Europi mogu se prenositi u druge zemlje, a Europa može igrati važnu ulogu u prijenosu znanja i novih spoznaja onamo gdje su najpotrebniji.

Povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit izjavio je: Vještine znače radna mjesta – kvalitetna radna mjesta. Tijekom Europske godine vještina imamo priliku povezati pitanja osposobljavanja usmjerenog na tržište rada i nedostatka radne snage. Kako bismo osigurali da prijelaz na ugljično neutralno gospodarstvo bude istinski pravedan i uključiv, potrebna su nam golema i neposredna ulaganja u vještine ljudi. Uvjeren sam da će 2023. kao Europska godina vještina znatno potaknuti revoluciju u području vještina koja nam je potrebna u Europi.

Povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade Mariya Gabriel izjavila je: Nadovezujući se na uspjeh 2022., Europske godine mladih, sljedeće će se godine ljudima omogućiti stjecanje relevantnih vještina kako bi se ispunile potrebe tržišta rada. Za to je potrebno i osposobljavanje. U okviru Europske godine vještina poduprijet ćemo povećano, učinkovitije i uključivije financiranje prekvalifikacije i usavršavanja te osposobljavanja kako bismo osigurali da naši talenti razviju svoj puni potencijal.   

Povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton rekao je: Snaga Europe je u njezinim talentima, uključujući inženjere, istraživače i poduzetnike. Kako bismo ostvarili ciljeve digitalnog desetljeća i zelenog plana, želimo poduprijeti svoja poduzeća, posebno MSP-ove, u zapošljavanju, osposobljavanju i zadržavanju talenata. Stvaramo partnerstva za vještine u industrijskim ekosustavima, od automobilske industrije, zrakoplovstva i obrane do turizma. Europska godina vještina dodatno će ojačati sustavan rad na razvoju vještina u cijeloj Europi.

Sljedeći koraci

Europski parlament i Vijeće sad će raspravljati o prijedlogu Komisije, a uzet će se u obzir mišljenja Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija.

Kontekst

Predsjednica von der Leyen u svojem je govoru o stanju Unije 2022. predložila da 2023. postane Europska godina vještina kako bi se ojačala naša konkurentnost, bolje usmjerila ulaganja, surađivalo s poduzećima i uskladile njihove potrebe s težnjama ljudi te privukli talenti na naš kontinent. Prijedlog za Europsku godinu vještina naveden je i u pismu namjere o stanju Unije kao inicijativa za 2023.

Više informacija

Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Europskoj godini vještina 2023.

Internetske stranice – Vještine i kvalifikacije

Govor o stanju Unije 2022.

 

Pojedinosti

Datum objave
12 listopad 2022
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj