Eurobarometar: Europljani odobravaju mjere poduzete za rješavanje energetske krize, promicanje održivosti i potporu Ukrajini

Danas objavljeno istraživanje Flash Eurobarometra pokazalo je da Europljani većinom podupiru mjere poduzete tijekom prošle godine kako bi se potrošače i poduzeća zaštitilo od nestabilnosti cijena energije, kao i mjere za poticanje energetske sigurnosti i zelene tranzicije. Time se potvrđuje širok konsenzus među građanima EU-a o poticanju industrije čistih tehnologija za veću konkurentnost, kao i mjere koje je EU poduzeo kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.

86 % ispitanika smatra da je bilo važno poduzeti inicijative na europskoj razini kako bi se ograničile posljedice rasta cijena energije na potrošače i poduzeća tijekom prošle godine. Više od osam od deset ispitanika smatra da je bilo važno promicati održivo korištenje prirodnim resursima (86 %), olakšavati zajedničku kupnje plina u državama članicama EU-a kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe (82 %), graditi partnerstva s drugim globalnim akterima kao što su Ujedinjena Kraljevina, SAD, Japan i Australija (81 %), smanjiti pretjeranu komercijalnu ovisnost o zemljama kao što su Rusija ili Kina (80 %) i jačati konkurentnost europske industrije čistih tehnologija (80 %). 77 % ispitanika smatra da su mjere EU-a usmjerene na ubrzavanje digitalne transformacije uz istodobnu zaštitu potrošača (77 %) i povećanje otpornosti gospodarstva EU-a važne.

Kad je riječ o budućim mjerama, 86 % ispitanika smatra da bi skladišta plina u EU-u trebalo napuniti kako bi se izbjegao rizik od nestašice, 85 % da bi EU trebao poticati proizvodnju čistih tehnologija u državama članicama, a 79 % da bi mjere EU-a trebale biti usmjerene na smanjenje potrošnje energije. 75 % ispitanika smatra da bi EU trebao financirati zajedničke obrambene projekte za razvoj strateških obrambenih sposobnosti i tehnologija.

Osim toga, velika većina Europljana smatra da rat u Ukrajini ukazuje na potrebu da EU osigura svoju energetsku i gospodarsku sigurnost (85 %) te da poveća vojnu suradnju među državama članicama (75 %), uz nastavak solidarnosti s Ukrajinom (71 %).

Europljani i dalje podržavaju potporu Ukrajini i Ukrajincima. 86 % ispitanika odobrilo je da EU nastavi pružati humanitarnu pomoć ljudima pogođenima ratom, 77 % odobrava prihvat ljudi koji bježe u EU od rata, a 71 % uvođenje gospodarskih sankcija Rusiji. Gotovo dvije trećine Europljana, 67 % odnosno 65 %, smatra da bi EU trebao podupirati put Ukrajine prema europskoj integraciji i njezinu integraciju u jedinstveno tržište. Naposljetku, 65 % ispitanika zalaže se za pružanje financijske i gospodarske potpore Ukrajini, a 57 % smatra da bi EU trebao podupirati kupnju i nabavu vojne opreme i obuku ukrajinskih vojnih snaga.

Građane se također pitalo za niz vrijednosti, jesu li najbolje utjelovljene u EU- u, drugim zemljama svijeta ili obje mogućnosti. Otprilike polovina njih smatra da EU najbolje utjelovljuje „poštovanje temeljnih prava i vrijednosti” (53 %), „socijalnu jednakost i dobrobit” (50 %), „toleranciju i otvorenost prema drugima” (49 %) i „mir” (48 %), nakon čega slijedi „solidarnost sa zemljama unutar i izvan EU-a” (46 %) i „poštovanje prirode i zaštite klime i okoliša (45 %). Za svaku od tih vrijednosti otprilike jedan od šest ispitanika smatra da ih druge zemlje najbolje utjelovljuju, a otprilike jedna od četiri smatra da ih zastupa i EU i druge zemlje.