Iako negativnu predodžbu o Europskoj uniji ima manje od petine Hrvata, pozitivna se predodžba o EU-u u Hrvatskoj nastavlja smanjivati. Tomu je vjerojatno pridonijela i činjenica da hrvatski građani ni četiri godine nakon ulaska u EU nisu još na svojem obiteljskom životnom standardu počeli osjećati dobrobit od članstva. Uvelike, također, prevladava uvjerenje Hrvata da su o europskim pitanjima loše obaviješteni.
Pad popularnosti EU-a posljedica je i velikog općeg nezadovoljstva djelovanjem političkoga sustava, koje se ogleda u golemom nepovjerenju u političke stranke, Sabor i vladu, kao i u pravosuđe, što ishodi porastom populizma. Dok su teškoće u koje se Ujedinjena Kraljevina dovela Brexitom smanjile popularnost populističkih stranaka u mnogim državama članicama EU-a, u Hrvatskoj je, uz više od 300.000 građana s blokiranim računima, koji ne vide izlaz iz ovrha, dodatno ojačao populistički protueuropski Živi zid, koja je sada treća stranka po popularnosti.
Unatoč tomu, Hrvati u znatnoj većini podupiru Uniju s jedinstvenim politikama, no ta se potpora u proteklih godinu dana ponešto smanjila. Ipak, samo je potpora zajedničkoj valuti euru prerasla u protivljenje. Europskim institucijama Hrvati i dalje vjeruju znatno više nego domaćima, ali samo Europski parlament uživa povjerenje većine ispitanika.
Iako se prema pojavljivanju u javnosti, osobito u medijima, čini da u Hrvatskoj dominira desnica, ovo istraživanje pokazuje da ona sve više zaostaje za ljevicom, dok se većina građana smješta u političko središte.
Pojedinosti
- Datum objave
- 19. veljače 2018.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj