Iako je ukupna količina manja nego 2016., krivotvoreni, potencijalno opasni proizvodi za svakodnevnu uporabu poput zdravstvenih proizvoda, lijekova, igračaka i električne robe sad čine mnogo veći udio u svim zapljenama – 43 % ukupne količine zadržane robe iz te je kategorije. Najzastupljenija je kategorija krivotvorenih proizvoda hrana, koja čini 24 % ukupne količine zadržanih artikala. Nakon toga slijede igračke (11 %), cigarete (9 %) i odjeća (7 %).
Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, izjavio je: Carinska unija EU-a prva je linija obrane građana od lažnih, krivotvorenih i ponekad vrlo opasnih proizvoda. Sprječavanjem uvoza krivotvorina u EU podupiremo radna mjesta i gospodarstvo u cjelini. Europska unija podupire intelektualno vlasništvo i nastavit će kampanju za zaštitu zdravlja potrošača te zaštitu poduzeća od kaznenog kršenja njihovih prava.
Kad je riječ o prijevozu krivotvorenih proizvoda, 65 % svih zadržanih artikala ušlo je u EU pomorskim putem, obično u velikim pošiljkama. Drugi je po učestalosti zračni promet, kojim se prevezlo 14 % zaplijenjenih krivotvorenih proizvoda. Zatim slijede kurirski i poštanski promet, koji su uključivali uglavnom robu široke potrošnje naručenu na internetu poput cipela, odjeće, torbi i satova, ukupno 11 % zaplijenjene robe.
Kina je i dalje glavna zemlja podrijetla krivotvorenih proizvoda koji ulaze u EU. Najveća je količina lažne odjeće potekla iz Turske, a najviše krivotvorenih mobilnih telefona i dodataka, tintnih uložaka i tonera, CD-a, DVD-a, etiketa i naljepnica u EU-u je ušlo iz Hong Konga i Kine. Indija je bila najveći izvoznik krivotvorenih i potencijalno štetnih lijekova. U 90 % slučajeva zapljene roba je uništena ili je pokrenut sudski postupak za utvrđivanje povrede ili kao dio kaznenog postupka.
Kontekst
U proteklih 50 godina carinska unija postala je temelj našeg jedinstvenog tržišta čuvajući granice i štiteći građane EU-a od zabranjene i opasne robe kao što su oružje, droge i krivotvoreni proizvodi.
Izvješće Komisije o carinskim aktivnostima na provedbi prava intelektualnog vlasništva objavljuje se od 2000. na godišnjoj razini i temelji se na podacima koje su joj dostavile carinske uprave država članica.
Iz ovogodišnjih je podataka vidljiva važnost mjera koje je Komisija predstavila prošle godine kako bi osigurala djelotvornu zaštitu prava intelektualnog vlasništva te tako potakla europska poduzeća, posebice MSP-ove i novoosnovana poduzeća, na ulaganje u inovacije i kreativnost. Cilj je te inicijative omogućiti učinkovitu borbu protiv kršenja prava intelektualnog vlasništva, olakšati prekogranično rješavanje sporova i suzbiti uvoz krivotvorenih ili piratskih proizvoda u EU.
Na taj se način pruža dragocjen doprinos analizi povreda prava intelektualnog vlasništva te se ostalim institucijama, npr. Uredu Europske unije za intelektualno vlasništvo i OECD-u, omogućuje kartiranje gospodarskih podataka i najčešćih puteva koje koriste krivotvoritelji.
Pojedinosti
- Datum objave
- 27. rujna 2018.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj