Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Novinski članak7 lipanj 2021Predstavništvo u Hrvatskoj

EU predlaže snažan multilateralni trgovinski odgovor na pandemiju bolesti COVID-19

Unija je danas podnijela prijedlog kojim se od članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) traži da se obvežu na multilateralni akcijski plan za trgovinu kako bi se povećala proizvodnja cjepiva i lijekova protiv bolesti COVID-19 te osigurala...

EU predlaže snažan multilateralni trgovinski odgovor na pandemiju bolesti COVID-19

Predsjednica von der Leyen izjavila je: Unija od početka pandemije aktivno djeluje u solidarnosti sa svijetom. Europska unija odobrila je izvoz oko polovine ukupne količine cjepiva proizvedenog u Europi. Naš je neposredan i hitan cilj osigurati pravednu dostupnost cjepiva za zemlje s niskim i srednjim dohotkom te dijeliti cjepiva šire i brže. Osim toga, i dalje potičemo povećanje proizvodnje. Unija predlaže konkretna kratkoročna i srednjoročna rješenja kako bi se osigurala univerzalna dostupnost cjepiva po pristupačnim cijenama. Radujem se raspravi s čelnicima skupine G7 sljedećeg tjedna o tome kako postići taj cilj. Nakon trenutačne krize bit će važno osigurati globalnu pripravnost za buduće pandemije diversifikacijom proizvodnje, kako ne bi bila centralizirana na samo nekoliko zemalja, i jačanjem otpornosti zdravstvene infrastrukture u najmanje razvijenim zemljama.

Izvršni potpredsjednik Komisije i povjerenik za trgovinu Valdis Dombrovskis izjavio je: Pandemija još uvijek traje i nema povoda za pretjerano opuštanje. Moramo se hitno usredotočiti na prijedloge kojima se ubrzava pravedna distribucija cjepiva protiv bolesti COVID-19 diljem svijeta. U tom bi pogledu snažan multilateralni trgovinski odgovor mogao itekako pospješiti borbu protiv bolesti COVID-19. U ovom trenutku glavni problem je zapravo to što proizvodni kapaciteti nisu dovoljni za brzu proizvodnju potrebnih količina cjepiva. Cilj mora biti da se svi raspoloživi i primjereni proizvodni kapaciteti u svim dijelovima svijeta upotrebljavaju za proizvodnju cjepiva protiv bolesti COVID-19.

Više o prijedlogu Unije

Unija poziva vlade da:

  • osiguraju da cjepiva protiv bolesti COVID-19, lijekovi i njihove komponente slobodno prelaze granice
  • potiču proizvođače da povećaju proizvodnju, istovremeno osiguravajući da zemlje kojima je to najpotrebnije dobiju cjepiva po pristupačnoj cijeni i
  • pojednostavne uporabu sustava obveznog licenciranja u okviru postojećeg Sporazuma WTO-a o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (TRIPS). Sporazum o TRIPS-u već pruža tu fleksibilnost, što je tijekom pandemije legitiman instrument koji se po potrebi može brzo primijeniti.

Prvi element ima za cilj smanjiti uporabu ograničenja izvoza i osigurati da lanci opskrbe ostaju otvoreni. Zemlje koje proizvode cjepiva trebale bi biti spremne izvoziti primjeren dio svoje domaće proizvodnje. Lanci opskrbe međusobno su čvrsto povezani i ne bi ih trebalo remetiti. Osim toga, Unija smatra da opskrbu instrumenta COVAX nikad ne bi trebalo ograničavati, kao ni trgovinu ulaznim materijalima koji su neophodni za proizvodnju cjepiva i lijekova protiv bolesti COVID-19.

Drugi element poziv je vladama da tijekom pandemije snažno potiču proizvođače cjepiva i one koji rade na razvoju cjepiva da povećaju proizvodnju i osiguraju opskrbu cjepivima po pristupačnim cijenama za zemlje s niskim i srednjim dohotkom. Takve mjere mogle bi uključivati sporazume o licenciranju, dijeljenje stručnog znanja, diferencirano određivanje cijena, uključujući i neprofitnu prodaju zemljama s niskim dohotkom, ugovornu proizvodnju i nova ulaganja u proizvodne pogone u zemljama u razvoju. Unija od svih koji proizvode i razvijaju cjepiva očekuje da preuzmu konkretne obveze kako bi se povećala opskrba ranjivih zemalja u razvoju. U tom pogledu Unija pozdravlja to što su se određena poduzeća, kao što su BioNTech i Pfizer, Johnson & Johnson i Moderna, već obvezala da će ove godine 1,3 milijarde doza cjepiva isporučiti zemljama s niskim dohotkom bez dobiti, a zemljama sa srednjim dohotkom po nižim cijenama.

Treći element, koji se odnosi na intelektualno vlasništvo, izražava da su dobrovoljne licencije najučinkovitiji instrument za olakšavanje povećanja proizvodnje i dijeljenje stručnog znanja. Ako se dobrovoljna suradnja ne postigne, obvezne licencije legitimno su sredstvo u kontekstu pandemije, kojim vlada bez pristanka nositelja patenta izdaje ciljanu licenciju proizvođaču koji želi proizvoditi cjepivo. Unija smatra da bi sve članice WTO-a trebale biti spremne:

  • složiti se da je pandemija bolesti COVID-19 nacionalna izvanredna situacija, pa se od obveze pregovaranja s nositeljima prava intelektualnog vlasništva može legitimno odstupiti
  • podržati proizvođače koji su spremni proizvoditi cjepiva i/ili lijekove po pristupačnim cijenama na temelju obvezne licencije i osigurati da visina naknade koju taj proizvođač plaća nositelju patenta odražava te pristupačne cijene
  • složiti se da bi obvezna licencija mogla pokrivati sav izvoz namijenjen zemljama bez proizvodnih kapaciteta, među ostalim u okviru instrumenta COVAX.

Unija u tu svrhu tijelu WTO-a zaduženom za provedbu Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (Vijeće za TRIPS) podnosi posebnu komunikaciju o intelektualnom vlasništvu. U toj komunikaciji Unija iznosi više pojedinosti i pojašnjava svaki od tih triju aspekata intelektualnog vlasništva te upućuje na odgovarajuće odredbe Sporazuma o TRIPS-u. Što se tiče širokog izuzeća koje su predložile neke članice WTO-a, iako je Europska komisija otvorena za razgovor o svim opcijama koje bi mogle pandemiju što prije okončati, nije uvjerena da bi to bilo najbolje hitno rješenje za postizanje cilja šire i brže distribucije cjepiva protiv bolesti COVID-19, što je na globalnoj razini hitno potrebno. Današnjim se prijedlozima nastoji brzo i učinkovito postići taj cilj*.

Dodatne informacije

Pitanja i odgovori

Informativni članak

Komunikacija EU-a Glavnom vijeću WTO-a

Komunikacija EU-a Vijeću WTO-a za TRIPS

Pojedinosti

Datum objave
7 lipanj 2021
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj