Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Novinski članak16 kolovoz 2021Predstavništvo u Hrvatskoj

Državne potpore: Komisija dala zeleno svjetlo novom proizvodu sintetske sekuritizacije iz Europskog jamstvenog fonda radi dodatne potpore MSP-ovima pogođenima pandemijom

Europska komisija je u skladu s pravilima Unije o državnim potporama odobrila uvođenje novog proizvoda u obliku jamstava za tranše sintetske sekuritizacije u okviru Europskog jamstvenog fonda kojim upravlja Grupa Europske investicijske banke (koju...

Državne potpore: Komisija dala zeleno svjetlo novom proizvodu sintetske sekuritizacije iz Europskog jamstvenog fonda radi dodatne potpore MSP-ovima pogođenima pandemijom koronavirusa u 22 države članice

Izvršna potpredsjednica nadležna za politiku tržišnog natjecanja Margrethe Vestager izjavila je: „Ovaj novi proizvod znatno će pridonijeti ukupnom cilju da se iz Europskog jamstvenog fonda mobilizira 200 milijardi eura za europsko gospodarstvo jer će pokrenuti barem 13 milijardi eura novih kredita financijskih posrednika MSP-ovima, koji su ozbiljno pogođeni pandemijom koronavirusa. Europski jamstveni fond, kojim upravlja Grupa Europske investicijske banke, objedinjuje potporu 22 države članice i dopunjuje nacionalne programe potpore. Nastavljamo blisko surađivati s državama članicama i europskim institucijama kako bismo iznašli izvediva rješenja za ublažavanje gospodarskih posljedica pandemije koronavirusa, pazeći da pritom zaštitimo jednake uvjete na jedinstvenom tržištu.”

Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik za gospodarstvo u interesu građana, izjavio je: „I dalje radimo na ostvarenju našeg cilja – da pomognemo poduzetnicima iz Unije, osobito MSP-ovima, da prebrode krizu. Zahvaljujući novom proizvodu sintetske sekuritizacije u okviru Europskog jamstvenog fonda, nova će financijska sredstva u obliku novih kredita početi pritjecati poduzetnicima u Uniji kojima su zaista potrebna. Europski jamstveni fond treća je zaštitna mreža koju je Vijeće odobrilo. Potičemo države članice da nastave koristiti sva tri krizna instrumenta i što više pomognu svojim radnicima i poduzetnicima.”

Europsko vijeće je u travnju 2020. podržalo osnivanje Europskog jamstvenog fonda („Fond”) pod upravom Grupe EIB-a, kao čimbenika sveukupnog odgovora EU-a na pandemiju koronavirusa. Fond je jedna od tri sigurnosne mreže koje je Europsko vijeće odobrilo s ciljem ublažavanja gospodarskih posljedica za radnike, poduzetnike i zemlje. EIB i EIF su dosad u okviru Fonda odobrili projekte ukupne vrijednosti 17,8 milijardi eura kojima bi se trebalo mobilizirati oko 143,2 milijarde eura ulaganja.

Nakon obavijesti od država članica sudionica, Komisija je 14. prosinca 2020. u skladu s pravilima Unije o državnim potporama odobrila osnivanje Fonda, doprinose Fondu od, u to vrijeme, 21 države članice sudionice i naknadne intervencije u obliku jamstava za dužničke instrumente (kao što su krediti). Komisija je 16. travnja 2021. u skladu s pravilima Unije o državnim potporama Sloveniji odobrila sudjelovanje u Fondu i njezin relativni doprinos u obliku jamstava za dužničke instrumente. Iz Fonda se daju jamstva i za vlasničke instrumente, no oni nisu bili obuhvaćeni odlukom iz prosinca 2020.

Novi proizvod iz Fonda

U skladu s pravilima Unije o državnim potporama, 22 države sudionice obavijestile su Komisiju o uvođenju novog proizvoda sintetske sekuritizacije u okviru Fonda. Cjelovita obavijest zaprimljena je 9. kolovoza 2021., uz formalnu obavijest od zadnje države članice sudionice.

Sintetska sekuritizacija je financijska tehnika kojom inicijator (npr. banka) utvrđuje skup postojeće imovine (npr. portfelj kredita) koji drži u svojoj bilanci, iz njega kreira tranše različitog profila/prinosa, a zatim dio rizika koji proizlaze iz tog skupa imovine prenosi kupnjom zaštite za određenu tranšu (npr. dobivanjem jamstva za relevantnu tranšu rizika) od prodavatelja zaštite. Inicijator zauzvrat prodavatelju zaštite plaća premiju.

U novom će proizvodu Grupa EIB-a biti prodavatelj zaštite i financijskom će posredniku omogućiti zaštitu u obliku jamstva za određenu tranšu rizika za portfelj postojećih imovine, pod uvjetom da taj portfelj ispunjava određene uvjete u smislu maksimalne veličine i da sadržava samo prihodonosne izloženosti. Grupa EIB-a će financijskom posredniku obračunati subvencioniranu naknadu za jamstvo.

Financijski posrednik će financijsku korist ostvarenu od transakcije u najvećoj mogućoj mjeri preusmjeravati krajnjim korisnicima novog instrumenta odnosno MSP-ovima koji će dobiti nove kredite. Financijski posrednik će regulatorni kapital koji će se osloboditi zahvaljujući jamstvu Fonda iskoristiti za kreiranje novog portfelja imovine (npr. portfelj kredita) za likvidnosne potrebe MSP-ova, pri čemu moraju biti ispunjeni određeni uvjeti u smislu rizičnosti, volumena i dospijeća novih kredita. Osim te obveze, uvjeti svake transakcije bit će poticaj financijskom posredniku za novo kreditiranje.

Svrha je novog proizvoda pomoći financijskim posrednicima u novom, rizičnijem kreditiranju MSP-ova. Cilj je osloboditi kapacitete financijskih posrednika za kreditiranje i spriječiti da se njihova sredstva, umjesto na kredite MSP-ovima, preusmjeravaju na nerizičnu imovinu. Rizik takvog preusmjeravanja postoji zbog gospodarske krize uzrokovane pandemijom koronavirusa koja bi očekivano mogla smanjiti kvalitetu postojećeg kreditnog portfelja financijskih posrednika i rezultirati zahtjevima za povećanje njihova regulatornog kapitala.

Komisijina procjena državne potpore

Komisija je novi proizvod sintetske sekuritizacije procijenila na temelju članka 107. stavka 3. točke (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), kojim je Komisiji omogućeno da odobri mjere državne potpore koje države članice provode radi otklanjanja ozbiljnih poremećaja u svojem gospodarstvu.

Komisija je zaključila da će proizvod sintetske sekuritizacije pridonijeti uklanjanju gospodarskih posljedica pandemije koronavirusa u 22 države članice sudionice. Potreban je, primjeren i razmjeran za otklanjanje ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu, u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) UFEU-a.

Komisija je na toj osnovi odobrila jamstva Fonda za tranše sintetske sekuritizacije u skladu s pravilima Unije o državnim potporama.

Kontekst

Cilj je Fonda koordinirano odgovoriti na financijske potrebe europskih poduzeća (uglavnom MSP-ova) koja bi dugoročno mogla biti održiva, ali se u aktualnoj krizi u cijeloj Europi suočavaju s poteškoćama. Objedinjavanjem kreditnog rizika svih država sudionica, ukupni učinak Fonda može se maksimalno povećati, a da pritom prosječni troškovi Fonda budu znatno niži u odnosu na nacionalne programe.

U Fondu mogu sudjelovati sve države članice. Zasad su 22 države članice odlučile sudjelovati i zajednički jamčiti za operacije Fonda. One sudjeluju u upravljanju Fondom putem takozvanog Odbora doprinositelja, koji donosi odluke o korištenju jamstva. Države sudionice su Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španjolska i Švedska.

U osobito teškoj gospodarskoj situaciji, u kakvoj su trenutačno sve države članice zbog kontinuirane pandemije koronavirusa, pravila Unije o državnim potporama omogućuju državama članicama dodjelu potpore radi otklanjanja ozbiljnih poremećaja u svojem gospodarstvu, što je predviđeno člankom 107. stavkom 3. točkom (b) UFEU-a.

Komisija je 19. ožujka 2020. donijela Privremeni okvir za mjere državne potpore koji državama članicama omogućuje da iskoriste punu fleksibilnost predviđenu pravilima o državnim potporama radi potpore gospodarstvu u kontekstu pandemije koronavirusa.

Privremeni okvir dopunjuje mnoge druge mogućnosti koje su državama članicama na raspolaganju radi ublažavanja socioekonomskih posljedica pandemije koronavirusa, u skladu s pravilima Unije o državnim potporama. Komisija je 13. ožujka 2020. donijela Komunikaciju o koordiniranom gospodarskom odgovoru na pandemiju bolesti COVID-19, u kojoj su utvrđene te mogućnosti. Na primjer, države članice mogu u korist poduzeća donijeti općenite mjere koje su izvan područja primjene pravilâ o državnim potporama (npr. odgoda plaćanja poreza ili subvencioniranje rada sa skraćenim radnim vremenom u svim sektorima). Poduzećima mogu dodijeliti i naknadu za pretrpljenu štetu koju je izazvala pandemija koronavirusa ili je nastala kao njezina izravna posljedica.

Privremeni okvir primjenjivat će se do kraja prosinca 2021. Komisija će dotad radi pravne sigurnosti procijeniti treba li produljiti rok njegove primjene.

Verzija ove odluke koja nije povjerljiva bit će objavljena pod brojem predmeta SA.63422-SA.63443 u registru državnih potpora na internetskim stranicama Komisije posvećenima tržišnom natjecanju kad se riješe moguća pitanja u pogledu povjerljivosti podataka.

Više informacija o Privremenom okviru i ostalim Komisijinim mjerama za ublažavanje gospodarskih posljedica pandemije koronavirusa možete pronaći ovdje.

Pojedinosti

Datum objave
16 kolovoz 2021
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj