Sastanak čelnika EU-a u Sofiji
Komunikacija koja se danas predstavlja doprinos je Komisije neformalnim raspravama čelnika EU-a na sutrašnjem sastanku u Sofiji.
Komisija smatra da je u zajedničkom interesu svih država članica da upravljaju digitalnom transformacijom primjenjujući europski pristup u kojem se ulaganja u digitalne inovacije povezuju sa strogim pravilima o zaštiti podataka. Time će se EU-u omogućiti da se djelotvorno nosi s izazovima globalnoga gospodarstva koje se sve više temelji na podacima.
Potpredsjednik Andrus Ansip, zadužen za jedinstveno digitalno tržište, rekao je: Podaci su okosnica našega gospodarstva i društva. Njihov protok mora biti neometan i siguran. Europska komisija iznijela je sve prijedloge za jedinstveno digitalno tržište; sada su ključevi za otvaranje prilika koje ono nudi u rukama čelnika EU-a. To novo regulatorno okruženje trebalo bi ići ukorak s velikim ulaganjima u područja kibersigurnosti, mreža 5G, umjetne inteligencije i računalstva visokih performansi.
Věra Jourová, povjerenica EU-a za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova, dodala je: Nedavna otkrića o sprezi Facebooka i poduzeća Cambridge Analytica potvrđuju da je odluka EU-a da uspostavi stroga pravila zaštite podataka bila ispravna. Ubiranje podataka u cilju manipulacije javnog mijenja neprihvatljivo je. Ponosni smo što uspostavljamo novi globalni standard za zaštitu osobnih podataka. To je presudno za povjerenje potrošača u gospodarstvo i društvo koji se sve više digitaliziraju.
Mariya Gabriel, povjerenica za digitalno gospodarstvo i društvo, izjavila je: Uspostava odgovarajućeg regulatornog okvira ključna je za stjecanje povjerenja i razvoj poslovanja na internetu. Zajedno s Općom uredbom o zaštiti podataka, Uredbom o e-privatnosti osigurat će se elektroničke komunikacije naših građana. U Sofiji će čelnici EU-a imati jedinstvenu priliku da odlučno podrže preostale ključne digitalne prijedloge o kojima se još pregovara.
Tri godine nakon donošenja strategije jedinstvenog digitalnog tržišta jedinstveno digitalno tržište ostvarilo je napredak jer su Europski parlament i Vijeće postigli dogovor o 12 zakonodavnih prijedloga od ukupno 29 prijedloga koje je Komisija podnijela od svibnja 2015. Važni novi propisi o zaštiti podataka, kibersigurnosti i ukidanju naknada za mobilni roaming već su na snazi ili će stupiti na snagu za nekoliko dana ili tjedana. Države članice moraju se sada pobrinuti da se ti propisi primjenjuju u praksi.
Veća zaštita osobnih podataka u EU-u
Opća uredba o zaštiti podataka Dvije trećine Europljana kažu da su zabrinuti jer nemaju nadzor nad informacijama koje ostavljaju na internetu, a polovina se brine da bi mogli postati žrtve prijevara. Nedavni skandal s Facebookom i poduzećem Cambridge Analytica pojačao je svijest o tome da se podaci mogu zloupotrijebiti ako nisu na odgovarajući način zaštićeni.
Zahvaljujući Općoj uredbi o zaštiti podataka građani će imati sljedeće koristi od bolje zaštite osobnih podataka:
- veći nadzor nad time kako poduzeća i javna tijela obrađuju njihove osobne podatke, uključujući obvezu jasnog pristanka korisnika na obradu njihovih osobnih podataka;
- jasnija politika poduzeća u pogledu zaštite podataka;
- brže obavješćivanje o zlonamjernim povredama podataka.
Sljedeći koraci: Komisija poziva čelnike EU-a da osiguraju da nacionalna tijela hitno poduzmu sve preostale korake koji su potrebni za pripremu na primjenu novih propisa u svim državama članicama.
Uredba o e-privatnosti U Europskom parlamentu i Vijeću trenutačno se raspravlja o prijedlogu Uredbe o e-privatnosti iz siječnja 2017. Ona je uz Opću uredbu o zaštiti podataka ključna za zaštitu povjerljivosti internetske komunikacije Europljana od povreda. Nova će se pravila primjenjivati na tradicionalne telekomunikacijske operatore i na internetske usluge kao što su e-pošta, usluge trenutačne razmjene poruka i internetske glasovne usluge. To znači da bez pristanka korisnika ni jedan pružatelj usluga neće moći pristupiti uređajima kojima se koriste.
Sljedeći koraci: Komisija poziva Vijeće da se što prije usuglasi o svojem pregovaračkom stajalištu u pogledu Uredbe o e-privatnosti kako bi pregovori s Europskim parlamentom mogli započeti do lipnja 2018. u cilju donošenja te uredbe do kraja 2018.
Koraci potrebni za dovršetak funkcionalnog jedinstvenog digitalnog tržišta
Od pokretanja strategije jedinstvenog digitalnog tržišta u svibnju 2015. Komisija je iznijela prijedloge za svih 29 inicijativa koje se smatraju neophodnima za funkcioniranje jedinstvenog digitalnog tržišta. Građani od njih već imaju koristi, o čemu svjedoči, primjerice, četverostruki porast korištenja podataka prilikom putovanja u druge države članice zahvaljujući ukidanju naknada za roaming. Jedinstveno digitalno tržište moglo bi našem gospodarstvu ukupno donijeti 415 milijardi EUR godišnje i stvoriti stotine tisuća novih radnih mjesta.
Komisija posebno poziva čelnike EU-a na raspravu i iskaz strateškog usmjerenja kako bi se ostvarili sljedeći ciljevi:
- poticanje potrebnih ulaganja privatnog i javnog sektora u uvođenje umjetne inteligencije, mreža povezivosti 5G i računalstva visokih performansi;
- dogovor suzakonodavaca o Uredbi o slobodnom protoku neosobnih podataka, osmišljenoj za daljnji razvoj europskog podatkovnog gospodarstva, do lipnja 2018.;
- isto tako, dovršetak Zakonika elektroničkih komunikacija, čiji je cilj poticanje ulaganja u mreže velike brzine i visoke kvalitete diljem EU-a, do lipnja 2018.;
- pomoć državama članicama da Europljanima omoguće stjecanje digitalnih vještina koje će im trebati u današnjem i sutrašnjem digitalnom gospodarstvu i društvu.
Općenito govoreći, o svim ostalim prijedlozima u pogledu jedinstvenog digitalnog tržišta o kojima se pregovara trebalo bi postići dogovor do kraja 2018. u skladu s pozivom Europskog vijeća iz listopada 2017. Među njima su, primjerice, modernizacija propisa EU-a o autorskim pravima za bolju zaštitu autora na internetu i za lakši prekogranični pristup europskim djelima.
Kontekst
Europska unija već je ukinula naknade za mobilni roaming u EU-u i omogućila Europljanima da putuju diljem EU-a neometano se služeći svojom internetskom pretplatom na filmove, TV serije, videoigre, glazbu, sportske programe ili e-knjige.
Od 9. svibnja 2018. države članice moraju primjenjivati prvi sveeuropski zakonodavni akt o kibersigurnosti – Direktivu o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava – koji će se nadopuniti širokim nizom mjera za veću kibersigurnost u EU-u. To uključuje i prijedlog o agenciji EU-a za kibersigurnost kako bi se državama članicama pomoglo da se obrane od kibernapada te novi europski program certifikacije kojim će se osigurati sigurnost proizvoda i usluga u digitalnom svijetu. Zahvaljujući novim propisima kojima se zabranjuje neopravdano geografsko blokiranje, od prosinca 2018. više neće biti prepreka za potrošače prilikom kupnje proizvoda ili usluga na internetu u EU-u. Za poduzeća to znači veću pravnu sigurnost u prekograničnom poslovanju.
U travnju 2018. Komisija je iznijela sve preostale mjere za jedinstveno digitalno tržište, pri čemu je predstavila europski pristup budućnosti umjetne inteligencije, mjere za borbu protiv dezinformiranja na internetu, uključujući sveeuropski kodeks prakse za borbu protiv dezinformiranja, te uvjete za pravičnost i transparentnost gospodarstva internetskih platformi osmišljene za stvaranje okruženja naklonjenog inovacijama za poduzeća EU-a.
Usporedno s time, u prosincu 2015. donesena je Opća uredba o zaštiti podataka s dvogodišnjim prijelaznim razdobljem kako bi se državama članicama i njihovim tijelima omogućilo da se u potpunosti pripreme do njezina stupanja na snagu 25. svibnja 2018. U siječnju 2018. Komisija je objavila i smjernice kako bi olakšala primjenu novih propisa o zaštiti podataka diljem EU-a.
Pojedinosti
- Datum objave
- 15. svibnja 2018.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj