Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Novinski članak27 siječanj 2017Predstavništvo u Hrvatskoj

Dan sjećanja na žrtve nacističkog režima

Poruka predsjednika Jean-Claudea Junckera povodom Dana sjećanja na holokaust 2017.

Jean Claude Juncker

26. siječnja 2017.

Ove godine obilježavamo 75. godišnjicu konferencije na Wannseeu, kada su nacistički vođe hladnom birokratskom preciznošću iznijele plan istrebljenja europskih Židova. Što godine više prolaze i što se više udaljavamo od tih događaja, to nam je veća dužnost da zastanemo, prisjetimo se i promislimo. „Sjećanje je sveta dužnost svih ljudi dobre volje.” To smo naučili od dobitnika Nobelove nagrade Elieja Wiesela koji je prošle godine preminuo nakon što je život posvetio tome da bude glas onih koji su preživjeli strahote holokausta.

Kako je iz godine u godinu sve manje preživjelih i onih koji su svjedočili holokaustu, to je naša dužnost sve veća. Mladi naraštaji moraju preuzeti odgovornost prenošenja poruke koja ne smije izgubiti na svojoj snazi. Nikada nećemo prestati govoriti „Sjećamo se!”.

Ovo je također prvi put da se holokausta prisjećamo bez bivšeg njemačkog predsjednika Romana Herzoga, koji je nedavno preminuo. Upravo je on 1996. u njemački zakon uveo 27. siječnja kao Dan sjećanja na žrtve nacističkog režima. Tom je gestom pokrenut proces koji je na koncu doveo do toga da su Ujedinjeni narodi 2005. taj dan proglasili Međunarodnim danom sjećanja na holokaust, obilježivši tako 60. godišnjicu oslobađanja nacističkog koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau 27. siječnja 1945.

Europska unija projekt je koji je ukorijenjen u povijesti europskoga kontinenta, stoga je sjećanje u potpunosti i njezina dužnost. U ovim vremenima punima izazova, sjećanje nije samo podsjetnik na prošlost, ono nam je putokaz za budućnost u kojoj ne smijemo ponoviti iste pogreške i upasti u iste zamke, što činimo dopuštajući širenje diskriminacije i mržnje. Elie Wiesel prepoznao je opasno sjeme koje je zasijala rastuća mržnja. Bio je svjestan prijetnje koju stvara taj novi val i vrlo je rano, prije mnogih drugih, počeo upozoravati na antisemitizam koji u Europi u novim oblicima ponovno pokazuje svoje ružno lice.

Povijest nas upozorava da mržnja vrlo brzo može prerasti u nasilje. Stoga je EU borbu protiv mržnje i govora mržnje, gdje god se pojavili, proglasio svojim prioritetom. Europska komisija dogovorila je u svibnju 2016. s najvećim informatičkim poduzećima i platformama socijalnih medija nadzor i uklanjanje u roku od 24 sata nezakonitih govora mržnje. Time je nadopunjeno postojeće zakonodavstvo koje provodi Europska komisija i kojime se kriminalizira djelovanje i govor koji javno osuđuju, poriču ili uvelike banaliziraju holokaust.

Danas, kada se „lažne vijesti” lako šire, ne može se tolerirati nikakva vrsta popustljivosti u poricanju holokausta. To se odnosi na sve oblike poricanja, neovisno o tome kako bili prikriveni: bilo da je riječ o „teškom” poricanju holokausta kojim se poriče da je on ikad postojao, što je zakonski kažnjivo, ili da je riječ o opasnom navodno „blagom” poricanju koji ne priznaje razinu i jačinu zla počinjenog holokaustom ili pak dovodi u pitanje relevantnost holokausta u današnjem svijetu i umanjuje njegovo značenje uspoređujući ga s drugim događajima.

Suočena sa sve većim antisemitizmom i drugim oblicima mržnje te ponovnom pojavom izgreda izazvanih mržnjom, Europska komisija odlučno će sprječavati i suzbijati sve oblike antisemitizma te će Židovima osigurati život u Europi kakav žele. Europa će i dalje biti mjesto mira i tolerancije, mjesto na kojemu se grade mostovi i pruža otpor netoleranciji i diskriminaciji.



Jean-Claude Juncker

Predsjednik Europske komisije

Pojedinosti

Datum objave
27 siječanj 2017
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj