Čvrsta, ali pravedna europska politika azila

Čvrsta, ali pravedna europska politika azila

Jednog dana o ovom će se trenutku europske povijesti čitati u udžbenicima i u njima bi trebalo stajati da su Europljani bili ujedinjeni i suosjećajni, te da smo se u izbjegličkoj krizi ponijeli humano. Ukupno gledajući, Europska unija je napredovala u reakcijama na neposredne učinke krize, no sada moramo uspostaviti instrumente za bolje srednjoročno i dugoročno upravljanje migracijskim tokovima.

Rješavanje problema izbjegličke krize najviši je prioritet ove Komisije otkad smo u studenome 2014. godine preuzeli dužnost. Prošle smo godine poduzeli neposredne korake za upravljanje krizom: utrostručili smo prisutnost na Sredozemlju i time pridonijeli spašavanju života. Mobilizirali smo više od 10 milijardi EUR iz proračuna EU za podršku migracijskim politikama. Suzbijali smo kriminalne mreže krijumčara i trgovaca ljudima. Pokazali smo solidarnost složivši se s time da u svoje države članice premjestimo one osobe kojima je međunarodna zaštita bila najpotrebnija. Sada smo počeli preseljavati izbjeglice koje su došle iz zemalja izvan Europe, te blisko surađujemo s Turskom, koja u toj regiji ima ključnu ulogu. Pokrenuli smo i novo partnerstvo s Afrikom kako bismo uklonili izvorne uzroke migracija. Naš prijedlog o uspostavljanju europske granične i obalne straže prihvaćen je u rekordno kratkom vremenu te ćemo sad zahvaljujući njemu ojačati europske vanjske granice kako bi ljudi mogli nastaviti slobodno živjeti i kretati se unutar Europske unije.

Osim odgovaranja na neposredne izazove, počeli smo uspostavljati i okvire održive europske migracijske politike. Ovaj tjedan dovršavamo izmjene zajedničkog europskog sustava azila. Europski standardi azila najviši su u svijetu. Ta su načela sastavni dio naših zakonodavnih akata i osnivačkih ugovora, ali se na nacionalnoj razini primjenjuju loše i neujednačeno, potičući time migrante na potragu za 'najboljom ponudom'. Trenutačna pravila nastala su kada je bilo značajno manje osoba koje su željele ući u EU, te se u nekim slučajevima pokazalo da su stoga zastarjela.

Reformama će se omogućiti brza identifikacija osoba kojima je doista potrebna međunarodna zaštita i vraćanje onih koji nemaju pravo dobiti zaštitu u EU. Ambicija nam je ostvariti zajednički sustav azila koji je povoljan za najranjivije, ali strog prema onima koji ga žele zloupotrijebiti. Tim se zakonodavstvom i zajedničkim standardima u pogledu načina na koji države članice EU postupaju sa zahtjevima za azil, stvara pravedan sustav i sprječava veliki priljev ljudi na jednom mjestu.

Kako ne bismo imali utrku prema dnu u kojoj bi nacionalne vlade pogoršavale svoje sustave azila, činivši ih tako manje privlačnima od sustava susjedne države, uspostavit ćemo čvrst ali pravedan standard na razini Europske unije.

Ovdje je riječ o stvaranju migracijske politike i politike azila koja može funkcionirati za svih 28 država članica EU, kojom se štite interesi 500 milijuna građana Europe i koja je humanija prema tražiteljima azila, kao što je to slučaj s 1,2 milijuna osoba koje su prošle godine zatražile azil u EU.

To utječe na sve države članice EU. Hrvatska nije iznimka - nalazi se na vanjskim granicama naše Unije, među državama na koje migracije duž tzv. zapadnobalkanske rute najviše utječu. Hrvatska je pokazala svoj europski duh aktivnim sudjelovanjem u zapadnobalkanskoj suradnji, kao i sudjelovanjem u EU-sustavu premještaja.

Izvor: Večernji list