Civilna zaštita: EU utvrđuje ciljeve u pogledu otpornosti na katastrofe

Europska komisija danas je donijela Preporuku i Komunikaciju u kojima se utvrđuju zajednički ciljevi za jačanje otpornosti na katastrofe u području civilne zaštite. To uključuje načine za povećanje pripravnosti europskih zemalja na prirodne katastrofe, među ostalim potrese, poplave i šumske požare. U kontekstu stalnog javljanja novih rizika, europski ciljevi otpornosti na katastrofe utvrđeni su kako bi se poboljšao kapacitet EU-a, njegovih država članica i zemalja sudionica Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu da predviđaju i nose se s učincima budućih katastrofa i hitnih situacija. U uskoj suradnji s državama članicama Europska komisija utvrdila je pet ciljeva na kojima treba raditi zajednički.

To je sljedećih pet europskih ciljeva u pogledu otpornosti na katastrofe:

1. Predviđanje – poboljšanje procjene rizika, predviđanja i planiranja kontrole rizika od katastrofa. Zbog složenosti i međuovisnosti rizika s kojima se EU suočava važno je utvrditi slabe točke u ključnim sektorima i moći predviđati opasnosti i prijetnje.
2. Priprema – povećanje informiranosti i pripravnosti stanovništva u pogledu rizika. Povećanje informiranosti i pripravnosti stanovništva pomaže u ublažavanju posljedica katastrofa.
3. Uzbuna – poboljšanje ranog upozoravanja. Jačanjem sustava za rano upozoravanje osigurava se da poruke upozorenja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini pravodobno dopru do ljudi.
4. Odgovor – jačanje kapaciteta za odgovor Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu. Zahvaljujući dodatnom jačanju kapaciteta za odgovor Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu EU-u će još bolje pomagati u uklanjanju ključnih nedostataka i sprečavanju pogoršanja stanja u slučajevima u kojima je zemlja koja se suočava s katastrofom preopterećena.
5. Sigurnost – osiguravanje kvalitetnog sustava civilne zaštite. Sustavi civilne zaštite moraju ostati operativni tijekom i nakon katastrofe, kad su najpotrebniji. Ažuriranje planova i postupaka za osiguranje kontinuiteta poslovanja i osiguravanje međusektorske koordinacije i razmjene informacija, uključujući pružatelje ključne infrastrukture, pomoći će održati funkcioniranje sustava civilne zaštite.

Kako bi pokrenula provedbu tih ciljeva, Europska komisija pokreće pet vodećih inicijativa, po jednu za svaki cilj. Na primjer, jedna od tih inicijativa bit će pokretanje programa „preparEU”, paneuropskog programa za informiranje u svrhu otpornosti na katastrofe usmjerenog na europske građane.

Kontekst

Ako zemlja koju je pogodila katastrofa nema dovoljne kapacitete za odgovor, može zatražiti pomoć putem Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu. Nakon što se aktivira, Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije koordinira i financira pomoć koju su države članice EU-a i osam dodatnih država sudionica (Albanija, Bosna i Hercegovina, Island, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška, Srbija i Turska) stavile na raspolaganje putem spontanih ponuda. U okviru ciljeva Unije za otpornost na katastrofe utvrđuju se prioritetna područja i povezani specifični ciljevi za jačanje otpornosti Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu i država članica na katastrofe. Ti su ciljevi neobvezujuće su zajedničko polazište za potporu mjerama prevencije i pripravnosti u slučaju katastrofa koje istodobno pogađaju dvije ili više zemalja.

Više informacija

Preporuka Komisije o ciljevima Unije u pogledu otpornosti na katastrofe

Komunikacija Komisije „Ciljevi Europske unije u pogledu otpornosti na katastrofe: zajednička priprema za buduće krize”

Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu

Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije

Informativni članak

Izjave

„Već više od 20 godina Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu osigurava brzu i učinkovitu hitnu pomoć u svakoj katastrofi koja preoptereti nacionalne kapacitete. Potpora pomoći koja se pruža u tim operacijama solidarnosti zbilja je impresivna, ali katastrofe, prirodne ili one koje uzrokuje čovjek, nažalost postaju sve češće, teže i složenije, a njihovi učinci prelijevaju se preko granica sektora i zemalja. Oporavljamo se od posljedica pandemije bolesti COVID-19, ali smo pod sve većim pritiskom klimatske krize u obliku strašnih sezona šumskih požara, suša i poplava, koji zahvaćaju razne dijelove Europe. Istovremeno u Europi i šire osjećamo posljedice ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine. Kako bismo se nosili s tim pritiscima, moramo ojačati svoju kolektivnu otpornost, biti spremni na nove rizike i znati čemu zajedno težimo. Zahvaljujući ovom europskom programu za otpornost na katastrofe EU i njegove države članice moći će uspješnije sprečavati, pripremiti se i odgovarati na posljedice velikih katastrofa. Tako ćemo spasiti više života i bolje zaštititi građane, životne uvjete i okoliš u EU-u.”

Janez Lenarčič, povjerenik za upravljanje kriznim situacijama