Komisija predlaže hitnu intervenciju na europskim energetskim tržištima radi rješavanja problema nedavnog dramatičnog porasta cijena EU se suočava s posljedicama ozbiljne neusklađenosti između potražnje i opskrbe energijom, ponajprije zbog toga što Rusija i dalje upotrebljava svoje energetske resurse kao oružje. Kako bi se ublažio povećani pritisak na europska kućanstva i poduzeća, Komisija sad poduzima sljedeći korak u rješavanju tog pitanja predlaganjem izvanrednih mjera za smanjenje potražnje za električnom energijom, čime će se pridonijeti smanjenju troškova električne energije za potrošače, i mjera za preraspodjelu viška prihoda energetskog sektora krajnjim kupcima. To se nadovezuje na prethodno dogovorene mjere za skladištenje plina i smanjenje potražnje za plinom radi pripreme za nadolazeću zimu. Komisija nastavlja raditi i na poboljšanju likvidnosti operatora na tržištu, snižavanju cijene plina i dugoročnoj reformi modela tržišta električne energije.
Prvi odgovor na problem visokih cijena je smanjenje potražnje. To može utjecati na cijene električne energije i pridonijeti ukupnom smirivanju tržišta. Kako bi se usmjerilo na najskuplje sate potrošnje električne energije, kad proizvodnja električne energije na plin znatno utječe na cijenu, Komisija predlaže obvezu smanjenja potrošnje električne energije za najmanje 5 % tijekom odabranih sati vršnih cijena. Države članice morat će utvrditi 10 % sati s najvišom očekivanom cijenom i smanjiti potražnju tijekom tih vršnih sati. Komisija također predlaže da države članice nastoje smanjiti ukupnu potražnju za električnom energijom za najmanje 10 % do 31. ožujka 2023. Same mogu odabrati odgovarajuće mjere za postizanje tog smanjenja potražnje, što može uključivati financijsku naknadu. Smanjenje potražnje u razdobljima vršnog opterećenja dovelo bi do smanjenja potrošnje plina za 1,2 milijarde kubičnih metara tijekom zime. Povećanje energetske učinkovitosti također je ključan dio ispunjavanja naših klimatskih obveza u okviru europskog zelenog plana.
Komisija predlaže i privremenu gornju granicu prihoda za „inframarginalne” proizvođače električne energije, odnosno za tehnologije s nižim troškovima kao što su obnovljivi izvori energije, nuklearna energija i lignit, koji mreži isporučuju električnu energiju po cijeni nižoj od cijene koju su odredili skuplji „marginalni” proizvođači. Ti inframarginalni proizvođači ostvaruju iznimne prihode uz relativno stabilne operativne troškove, jer su skupe elektrane na plin povećale veleprodajnu cijenu električne energije koju primaju. Komisija predlaže određivanje gornje granice prihoda inframarginalnih proizvođača u iznosu od 180 EUR/MWh. Time će se proizvođačima omogućiti da pokriju svoje troškove ulaganja i operativne troškove bez narušavanja ulaganja u nove kapacitete u skladu s našim energetskim i klimatskim ciljevima za 2030. i 2050. Prihode iznad gornje granice prikupljat će vlade država članica, a iskoristit će se za pomoć potrošačima energije da smanje svoje račune. Države članice koje trguju električnom energijom potiču se da u duhu solidarnosti sklope bilateralne sporazume o podjeli dijela inframarginalnih prihoda koje je država proizvodnje prikupila u korist krajnjih korisnika u državi članici s niskom razinom proizvodnje električne energije. Takvi sporazumi trebaju se sklopiti do 1. prosinca 2022. ako neto uvoz električne energije u državu članicu iz susjedne zemlje iznosi najmanje 100 %.
Kao treću mjeru Komisija predlaže privremeni solidarni doprinos za višak dobiti ostvarene djelatnostima u sektorima nafte, plina, ugljena i rafinerija koje nisu obuhvaćene inframarginalnom gornjom granicom prihoda. Taj vremenski ograničen doprinos zadržao bi poticaje za ulaganja u zelenu tranziciju. Države članice prikupile bi ga na temelju dobiti iz 2022. koja je za najmanje 20 % veća od prosječne dobiti iz prethodne tri godine. Prihode bi prikupljale države članice i preusmjerile na potrošače energije, posebno na ranjiva kućanstva, teško pogođena poduzeća i energetski intenzivne industrije. Države članice mogu financirati i prekogranične projekte u skladu s ciljevima programa REPowerEU ili dio prihoda iskoristiti za zajedničko financiranje mjera za zaštitu radnih mjesta ili promicanje ulaganja u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost.
U okviru daljnje intervencije u pravila tržišta električne energije Komisija predlaže i proširenje paketa instrumenata za cijene energije koji je dostupan za pomoć potrošačima. Prijedlozima bi se prvi put omogućile regulirane cijene električne energije niže od razine troškova, a regulirane cijene proširile bi se i na mala i srednja poduzeća.
Kao što je predsjednica Komisije von der Leyen najavila u srijedu 7. rujna, Komisija će nastaviti raditi i na drugim načinima snižavanja cijena za europske potrošače i industriju te smanjenja pritiska na tržištu. Komisija će detaljno raspravljati s državama članicama o najboljim načinima smanjenja cijena plina, uz analizu različitih ideja o gornjim granicama cijena i jačanju uloge energetske platforme EU-a u poticanju sklapanja sporazuma o nižim cijenama s dobavljačima putem dobrovoljne zajedničke nabave. Komisija će nastaviti raditi i na alatima za poboljšanje likvidnosti na tržištu energetskih komunalnih poduzeća te preispitati privremeni okvir za državne potpore u kriznim situacijama kako bi se osiguralo da se njime i dalje omogućuje državama članicama da pružaju potrebnu i razmjernu potporu gospodarstvu uz istodobno osiguravanje ravnopravnih uvjeta. Na izvanrednom sastanku Vijeća za energetiku 9. rujna ministri energetike država članica podržali su tekući rad Komisije u tim područjima.
Kontekst
Komisija je radila na rješavanju pitanja rasta cijena energije u protekloj godini, a države članice uvele su brojne mjere na nacionalnoj razini koje je Komisija pružila u okviru paketa instrumenata za cijene energije koji je donesen u listopadu 2021. i proširen u proljeće 2022. Komunikacijom Komisije o kratkoročnim intervencijama na tržištu energije i dugoročnim poboljšanjima modela tržišta električne energije te Planom REPowerEU. Stanje na energetskom tržištu znatno se pogoršalo od ruske invazije na Ukrajinu i daljnjeg ruskog ucjenjivanja Europe energetskim resursima, što je dodatno pogoršalo ionako otežanu opskrbu nakon pandemije bolesti COVID-19. Komisija je već predložila nove minimalne obveze skladištenja plina i ciljeve smanjenja potražnje kako bi se olakšala ravnoteža između ponude i potražnje u Europi, a države članice brzo su do ljeta donijele te prijedloge.
Kontinuirano rusko manipuliranje opskrbom plinom i prekid isporuke u Europu iz neopravdanih razloga pooštrili su napeto stanje na tržištima, a cijene su dodatno porasle tijekom ljetnih mjeseci, koje su obilježili ekstremni vremenski uvjeti uzrokovani klimatskim promjenama. Suše i ekstremna toplina posebno su utjecali na proizvodnju električne energije iz hidroelektrana i nuklearnih elektrana, čime se dodatno smanjila opskrba. Zbog toga Komisija u obliku uredbe Vijeća na temelju članka 122. Ugovora sada predlaže hitnu intervenciju na tržištu električne energije s pomoću zajedničkih europskih alata za rješavanje problema visokih cijena i neravnoteže u sustavu između opskrbljivača i krajnjih korisnika električne energije, uz istodobno očuvanje sveukupnog funkcioniranja unutarnjeg energetskog tržišta i sprečavanje rizika za sigurnost opskrbe.
Izjave članova Kolegija povjerenika
Predsjednica Ursula von der Leyen izjavila je: Ruska agresija i manipulacija utječu na globalna i europska energetska tržišta na što moramo odlučno odgovoriti. Danas Komisija iznosi daljnje prijedloge koje države članice mogu brzo donijeti i provesti kako bi se smanjio pritisak na kućanstva i poduzeća. I dalje se ujedinjeno suočavamo s Putinovim korištenjem plina kao oružjem i pobrinut ćemo se da utjecaj visokih cijena plina na naše troškove električne energije u ovim iznimnim vremenima svedemo na najmanju moguću mjeru.
Izvršni potpredsjednik Komisije Frans Timmermans izjavio je: Te mjere bez presedana nužan su odgovor na nestašice u opskrbi energijom i visoke cijene energije koje pogađaju Europu. Smanjenje potražnje ključno je za ukupni uspjeh tih mjera: njime se smanjuju računi za energiju, onemogućuje Putinovo korištenje energetskih resursa kao oružja, smanjuju emisije i pomaže u ponovnoj uspostavi ravnoteže na energetskom tržištu. Ograničenje prekomjernih prihoda omogućit će energetskim poduzećima s neuobičajeno visokom dobiti da pruže solidarnost kupcima u poteškoćama. No ova kriza prije svega naglašava da je kraj doba jeftinih fosilnih goriva i da moramo ubrzati prelazak na domaću obnovljivu energiju.
Povjerenica za energetiku Kadri Simson izjavila je: Danas poduzimamo hitnu intervenciju u oblikovanju našeg tržišta električne energije ograničavanjem prihoda proizvođača električne energije s nižim troškovima i omogućavanjem izvanrednih mjera za reguliranje cijena za poduzeća i kućanstva. Time će se državama članicama omogućiti da u ovom teškom razdoblju prikupe i preusmjere prihode onima kojima je to potrebno, a da se pritom ne ugrozi dugoročno funkcioniranje tržišta.
Povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni izjavio je: Naš prijedlog za solidarni doprinos industrija fosilnih goriva osigurat će da se trenutačna energetska kriza riješi u duhu pravednosti. U ovim za mnoge iznimno teškim vremenima poduzeća koja se bave fosilnim gorivima ostvaruju neuobičajeno visoke dobiti. Stoga je ključno da plaćaju svoj dio potpore za ranjiva kućanstva i teško pogođene sektore, kao i za ogromna ulaganja koja nas čekaju u području obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Na Putinovo korištenje energije kao oružja moramo odgovoriti ujedinjeno u međusobnoj solidarnosti kako bismo mogli izgraditi sigurniju i održiviju Europu.
Više informacija
Prijedlog uredbe Vijeća o hitnoj intervenciji za rješavanje problema visokih cijena energije
Govor predsjednice von der Leyen o stanju Unije 2022.
Uvodne napomene izvršnog potpredsjednika Timmermansa i povjerenice Simson
Pojedinosti
- Datum objave
- 14. rujna 2022.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj