Budućnost hrane i poljoprivrede – za fleksibilnu, pravednu i održivu zajedničku poljoprivrednu politiku

To su osnovne ideje Komunikacije „Budućnost hrane i poljoprivrede” koju je danas donijela Europska komisija, a u kojoj su ukratko navedeni načini kojima će se osigurati da najstarija zajednička politika EU-a i u budućnosti ostane stabilna. Misao vodilja je da se državama članicama omogući više prostora za odlučivanje o tome kako i gdje će ulagati financijska sredstva u okviru ZPP-a radi ispunjenja ambicioznih zajedničkih ciljeva koji se odnose na okoliš, klimatske promjene i održivost.

Jyrki Katainen, potpredsjednik Komisije zadužen za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost, izjavio je: „ Naš je prijedlog važan korak prema modernizaciji i pojednostavnjenju zajedničke poljoprivredne politike koji je uslijedio nakon što su dobiveni rezultati opsežnog savjetovanja s dionicima. Novi model koji je Komisija predstavila osigurat će državama članicama veću supsidijarnost te ih poziva na donošenje strateških planova ZPP-a u kojima će biti obuhvaćene njihove mjere u okviru prvog i drugog stupa za pojednostavnjenje, veću usklađenost i bolje praćenje rezultata.”

Phil Hogan, povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj, izjavio je: „Današnjom se komunikacijom osigurava da će zajednička poljoprivredna politika pridonijeti novim ciljevima kao što su poticanje pametnog i otpornog poljoprivrednog sektora, poticanje brige za okoliš i mjera za zaštitu klime te jačanje socioekonomske strukture ruralnih područja. Isto tako, u njoj se najavljuje značajna promjena u provedbi ZPP-a. Umjesto postojećeg sustava uvest će se novi sustav provedbe kojim će se državama članicama i regijama pružiti mnogo veći stupanj supsidijarnosti.”

Zadržat će se postojeća struktura s dva stupa, a istovremeno će se jednostavnijim i fleksibilnijim pristupom utvrditi detaljne mjere za postizanje ciljeva dogovorenih na razini EU-a. Svaka država članica EU-a izradit će svoj vlastiti strateški plan, koji će odobravati Komisija, a u njemu će navesti kako namjerava ispuniti ciljeve. Umjesto na sukladnost, više pažnje pridavat će se praćenju napretka i osigurati da se financijska sredstva usmjere na konkretne rezultate. Prelazak s pristupa jednakog za sve na pristup po mjeri znači da će politika i njezine utjecaj na stvarni život biti bliže onima koji je provode u praksi. Potpora poljoprivrednicima i dalje će se pružati kroz sustav izravnih plaćanja.

Ostali prijedlozi:

• Poticati primjenu moderne tehnologije koja poljoprivrednicima pruža potporu u praksi i omogućuje veću transparentnost tržišta i sigurnost.
• Više poticati mlade ljude na bavljenje poljoprivredom, u koordinaciji s državama članicama, koje bi u tu svrhu trebale iskoristiti svoje ovlasti u područjima kao što su oporezivanje zemljišta, planiranje i razvoj vještina.
• Riješiti pitanja koja kod građana izazivaju zabrinutost, a odnose se na održivu poljoprivrednu proizvodnju, uključujući zdravlje, prehranu, rasipanje hrane i dobrobit životinja.
• Težiti usklađenom djelovanju svih politika u skladu s globalnom dimenzijom, osobito trgovinom, migracijama i održivim razvojem.
• Stvoriti platformu na razini EU-a za upravljanje rizicima, u okviru koje će se razmotriti kako najbolje pomoći poljoprivrednicima da se nose s neizvjesnom klimom, nestabilnošću tržišta i drugim rizicima.

Komisija će odgovarajuće zakonodavne prijedloge za postizanje ciljeva navedenih u Komunikaciji predstaviti prije ljeta 2018. nakon prijedloga višegodišnjeg financijskog okvira.