Borba protiv dezinformiranja na internetu

Nedavni slučaj Facebook – Cambridge Analytica pokazao je kako se osobni podaci mogu iskoristiti u kontekstu izbora i ta su otkrića pravodobni podsjetnik da je potrebno činiti više kako bi se osigurala otpornost demokratskih procesa. Europska komisija danas je poduzela daljnje korake u borbi protiv dezinformiranja kako bi zaštitila europske vrijednosti i sigurnost.

Potpredsjednik Komisije za jedinstveno digitalno tržište Andrus Ansip izjavio je: Dezinformiranje nije novo sredstvo političkog utjecaja. Nove tehnologije, posebno digitalne, omogućuju njegovo širenje putem interneta na načine koji ugrožavaju našu demokraciju i društvo. Budući da je povjerenje u internetskom okruženju lako izgubiti, a teško ponovno izgraditi, potrebno je zajednički s industrijom raditi na rješavanju tog problema. Internetske platforme imaju važnu ulogu u borbi protiv kampanja dezinformiranja koje organiziraju pojedinci i države s namjerom da ugroze našu demokraciju.

Povjerenica za digitalno gospodarstvo i društvo Mariya Gabriel izjavila je: Pozivamo sve aktere, posebno platforme i društvene mreže koje nose jasnu odgovornost, da postupaju u skladu s akcijskim planom i zajedničkim europskim pristupom kako bi se građanima pružila učinkovita zaštita i sredstva samozaštite od dezinformiranja. Pomno ćemo pratiti ostvareni napredak i ako rezultati ne budu zadovoljavajući, do prosinca možemo predložiti daljnje mjere.

Povjerenik za sigurnosnu uniju Sir Julian King izjavio je: Pretvaranje lažnih vijesti i dezinformacija na internetu u oružje čini ozbiljnu sigurnosnu prijetnju našem društvu. Subverzivna upotreba pouzdanih kanala za širenje destruktivnog i razdornog sadržaja zahtijeva lucidan odgovor koji se temelji na većoj transparentnosti, sljedivosti i odgovornosti. Internetske platforme čeka važna uloga u sprečavanju neprijateljske zloupotrebe njihovih infrastruktura te zaštiti njihovih korisnika i društva.

Na temelju neovisnog izvješća koje je u ožujku 2018. objavila skupina na visokoj razini za lažne vijesti i dezinformiranje na internetu te šireg raspona savjetovanja održanih tijekom posljednjih šest mjeseci, Komisija definira dezinformacije kao „provjerljivo lažne ili zavaravajuće informacije koje se stvaraju, iznose i šire radi ekonomske koristi ili namjernog obmanjivanja javnosti te koje mogu prouzročiti javnu štetu”.

U posljednjem ispitivanju Eurobarometra 83 % ispitanika izjavilo je da lažne vijesti ugrožavaju demokraciju. Posebno ih je zabrinjavalo dezinformiranje s namjerom utjecanja na izbore i imigrantske politike. U ispitivanju je naglasak bio i na važnosti kvalitetnih medija: ispitanici tradicionalne medije doživljavaju kao najvjerodostojnije izvore vijesti (radio 70 %, TV 66 %, tisak 63 %). Najnevjerodostojniji su izvor informacija internetski izvori i web-mjesta za videohosting, kojima vjeruje 26 % odnosno 27 % ljudi.

Zajednički istraživački centar Europske komisije objavio je studiju o lažnim vijestima i dezinformiranju. U njoj se ističe da dvije trećine čitatelja vijestima na internetu radije pristupa putem algoritamskih platformi, kao što su pretraživači i servisi za prikupljanje vijesti, te web-mjesta društvenih medija. Prema istoj studiji, operatori platformi koji s pomoću podataka povezuju čitatelje, članke i oglase sada imaju veću tržišnu snagu i izvore prihoda od novinskih izdavača.

Mjere za borbu protiv dezinformiranja na internetu

Na te probleme i trendove Komisija je reagirala prijedlogom niza mjera za borbu protiv dezinformiranja na internetu. Te mjere uključuju:

• kodeks prakse za borbu protiv dezinformiranja: kao prvi korak, internetske platforme trebale bi do srpnja izraditi i poštovati zajednički kodeks prakse kako bi se:

  • osigurala transparentnost u pogledu sponzoriranog sadržaja, posebno oglašavanja političkog karaktera, ograničile opcije usmjeravanja takvog oglašavanja i smanjili prihodi promicatelja dezinformacija

  • bolje objasnilo funkcioniranje algoritama i omogućavanje provjere trećih osoba

  • korisnicima olakšalo otkrivanje različitih izvora vijesti s drukčijim stajalištem i pristup njima

  • uvele mjere za prepoznavanje i zatvaranje lažnih računa i rješavanje problema automatiziranih botova

  • provjeravateljima činjenica, istraživačima i javnim tijelima omogućilo da stalno prate internetske dezinformacije.

• stvaranje neovisne europske mreže provjeravatelja činjenica koja će utvrditi zajedničke radne metode, razmjenjivati najbolju praksu i raditi na ostvarivanju što veće zastupljenosti činjeničnih ispravaka u EU-u; odabirat će se iz redova članstva Međunarodne mreže provjeravatelja činjenica, koja primjenjuje strogi Kodeks načela Međunarodne mreže provjeravatelja činjenica.

• sigurnu europsku internetsku platformu o dezinformiranju s pomoću koje će se mreži provjeravatelja činjenica i relevantnim akademskim znanstvenicima osigurati prekogranično prikupljanje i analiza podataka te pristup podacima iz cijelog EU-a.

• poboljšanje medijske pismenosti: viša razina medijske pismenosti europskim će građanima omogućiti da prepoznaju internetske dezinformacije i kritički pristupaju internetskom sadržaju. Komisija će u tu svrhu poticati provjeravatelje činjenica i organizacije civilnog društva da škole i nastavnike opskrbe obrazovnim materijalom i organiziraju Europski tjedan medijske pismenosti.

• pružanje podrške državama članicama u osiguravanju otpornosti izbora na sve složenije kiberprijetnje, uključujući dezinformiranje na internetu i kibernapade.

• promicanje dobrovoljnih sustava internetske identifikacije radi boljeg praćenja i identificiranja davatelja informacija i povećanja povjerenja i pouzdanosti u interakcijama na internetu te informacija i izvora informacija.

• promicanje kvalitete i raznolikosti informacija: Komisija poziva države članice da pojačaju svoju potporu kvalitetnom novinarstvu kako bi osigurale pluralističko, raznoliko i održivo medijsko okruženje. Komisija će u 2018. objaviti poziv na podnošenje prijedloga za proizvodnju i širenje kvalitetnog informativnog sadržaja na temu EU-a putem informativnih medija temeljenih na podacima

• koordiniranu stratešku komunikacijsku politiku, koju su sastavile službe Komisije i kojom se objedinjuju postojeće i buduće inicijative EU-a i država članica za borbu protiv dezinformiranja na internetu te utvrđuju aktivnosti informiranja radi suprotstavljanja lažnom diskursu o Europi i suzbijanja dezinformiranja u EU-u i šire.