Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Novinski članak24 siječanj 2018Predstavništvo u Hrvatskoj

Bez jedinstvenog digitalnog tržišta EU će zaostati za SAD-om, Kinom i Japanom

Europa si ne može priuštiti rizik da se podaci koji proizlaze iz istraživanja i industrije EU-a obrađuju negdje drugdje zbog nepostojanja kapaciteta superračunala, i to bi samo povećalo našu ovisnost o kapacitetima u trećim zemljama i potaknulo...

Komisija jača odgovor EU-a na kibernapade

Poduzeća koja su u stanju u potpunosti iskoristiti digitalne infrastrukture te obrađivati i širiti digitalne proizvode i usluge imat će najviše koristi od sadašnjeg podatkovnog gospodarstva i društva. No nijedan od trenutačnih divova digitalne industrije (Google, Apple, Facebook, Amazon, Microsoft) nije europsko poduzeće. To je jedan od razloga zbog kojih je jedinstveno digitalno tržište jedan od najvećih prioriteta Europske komisije.

To je ujedno i razlog zbog kojeg Europska unija treba, što je prije moguće, stvoriti najmodernije digitalne infrastrukture uključujući infrastrukturu prvoklasnih europskih superračunala, izgrađenu na temelju izuzetno snažnih i učinkovitih strojeva koji mogu obrađivati velike količine podataka i računati tisuće puta brže od običnog računala. Nadam se da će EU ostvariti znatan napredak tijekom bugarskog predsjedništva, koje je digitalnom sektoru dalo visoki prioritet na svojem programu rada u idućih šest mjeseci.Superračunala već sad našem društvu omogućuju upotrebu inovacija u području zdravstva, tehnike, održive energije, sigurnosti automobila, cyber sigurnosti i drugih tehnologija.

Neograničena primjena
Mogućnosti primjene neograničene su i drago mi je da europski građani već od njih mogu imati koristi. Računalstvo visokih performansi omogućuje nam, primjerice, osmišljavanje novih lijekova i simulaciju njihova učinka, brže dijagnosticiranje bolesti i njihovo bolje liječenje te predviđanje budućih epidemija. Slovenski su liječnici s pomoću infrastrukture superračunala znatno ubrzali genetičku dijagnostiku, skrativši je s više od mjesec dana na manje od nekoliko dana, a ponekad čak i na samo jedan dan.

Upotrebom superračunala omogućena je sveobuhvatnija analiza genetskog materijala, što je ključno za dijagnostiku bolesnika koji boluju od teške epilepsije, teško bolesne novorođenčadi, prenatalnu dijagnostiku i točno liječenje osoba s rijetkim bolestima. Superračunala se isto tako koriste za postizanje sve veće rezolucije simulacija o klimatskim promjenama, primjerice, za proučavanje ponašanja oceana, vremenske prognoze i razvoj zemaljskih resursa. Simulacije te vrste korisne su jer omogućuju rano upozoravanje na nadolazak oluja te izradu dugoročnih klimatskih scenarija i strategija prilagođavanja klimatskim promjenama.

Novi veliki korisnici
One su isto tako i resurs za poboljšavanje našeg znanja o geofizičkim procesima i strukturi unutrašnjosti Zemlje. U Italiji je, primjerice, međunarodni tim istraživača razvio model litosfere ispod cijele Italije na temelju izuzetno točne slike seizmičkih valova, što je omogućilo bolje razumijevanje potresa u tom području. Uvjerena sam da se tom tehnologijom mogu spasiti stotine života. Proizvođači automobila sada se usredotočuju na buduću pametnu mobilnost: automobile bez vozača. S obzirom na golemu količinu podataka koju će ti automobili razmjenjivati, koja se procjenjuje na više od četiri terabajta (otprilike količina podataka za čiju je pohranu potrebno 1000 DVD-a) za otprilike sat i pol vožnje, taj će sektor postati golemi korisnik superračunala.

To su samo neki od primjera koji pokazuju sve veći potencijal superračunala. Odgovarajući na eksponencijalni rast količine podataka, računalstvo visokih performansi već napreduje prema svojoj idućoj granici - prelasku s razine peta na razinu eksa - što je najmanje 10 puta brže od najbržih strojeva koji trenutačno postoje i više od 100 puta brže od najbržih strojeva koji su dostupni u EU-u.

No, nemaju sve države EU-a kapacitet za izgradnju i održavanje takve infrastrukture niti za razvoj tehnologija razine eksa. Nadalje, Europa u cjelini čak i gubi vodeće mjesto u pogledu kapaciteta infrastrukture u području računalstva visokih performansi i već zaostaje za Kinom, SAD-om i Japanom. Bez prvoklasnih kapaciteta u području superračunalstva Europa neće ostvariti svoj cilj stvaranja dinamičnog podatkovnog gospodarstva. Europa si ne može priuštiti rizik da se podaci koji proizlaze iz istraživanja i industrije EU-a obrađuju negdje drugdje zbog nepostojanja kapaciteta superračunala.

To bi povećalo našu ovisnost o kapacitetima u trećim zemljama i potaknulo inovatore na odlazak iz Europe. Tu se nalazi dodatna vrijednost Europske unije i to je razlog što su se Europska komisija i države članice 23. ožujka 2017. sastale u Rimu i donijele Deklaraciju EuroHPC. Toga je dana sedam država članica - Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal i Španjolska - potpisalo deklaraciju kojom podržavaju iduću generaciju računalne i podatkovne infrastrukture. Od tada je još šest država podržalo tu deklaraciju (Belgija, Slovenija, Bugarska, Švicarska, Grčka i Hrvatska).

Objedinjavanje ulaganja
Zahvaljujući tih 13 pionira sada možemo napraviti idući korak objedinjavanjem više ulaganja kako bismo uspostavili vodeću europsku infrastrukturu superračunala. Kao što je predložila Europska komisija, nova zakonska i financijska struktura - zajednički poduhvat EuroHPC - pribavit će, izgraditi i širom Europe rasporediti prvoklasna superračunala.

U ovoj će fazi doprinos EU-a iznositi otprilike 486 milijuna eura u okviru tekućeg višegodišnjeg proračuna EU-a, a sličan će iznos uložiti i države članice i pridružene zemlje. Ukupno bi se do 2020. uložilo otprilike 1 milijardu javnih sredstava, a privatni članovi inicijative bi dodali i doprinose u naravi. Osim tih 13 država, zajedničkom poduhvatu Euro HPC mogu se u bilo kojem trenutku priključiti bilo koje druge države članice i pridružene zemlje, uz uvjet financijskog doprinosa.

Namjera je da se tim novim zakonskim instrumentom podupre razvoj sustava utemeljenih na novoj tehnologiji EU-a čije će performanse do 2022./2023. biti na razini eksa (milijarda milijardi ili 1018 izračuna u sekundi). Europske superračunalske infrastrukture strateški su resurs za budućnost industrije EU-a, koja postaje sve više digitalna. One su isto tako odličan potencijalni izvor novih radnih mjesta. Brojnim su malim i srednjim poduzećima za poslovanje potrebni modeliranje i simulacije. Za mnoge od njih, ako ne i za sve, trošak posjedovanja i održavanja takvih tehnologija pretjerano je velik. Uloga je EU-a podržati njihovu kreativnost, inovativnost i konkurentnost.

Mariya Gabriel

Europska povjerenica zadužena za digitalno gospodarstvo i društvo

Pojedinosti

Datum objave
24 siječanj 2018
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj