Ažuriranje Industrijske strategije iz 2020.: prema jedinstvenom tržištu za oporavak Europe

U ažuriranoj Strategiji potvrđuju se prioriteti navedeni u Komunikaciji iz ožujka 2020., koja je objavljena dan prije nego što je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju COVID-a 19, te se u svjetlu novih spoznaja koje su proizišle iz te krize nastoji pospješiti oporavak i ojačati otvorena strateška autonomija Europe. Stoga se predlažu nove mjere za jačanje otpornosti našeg jedinstvenog tržišta, posebno u kriznim vremenima. Naglasak je na boljem razumijevanju naših ovisnosti u ključnim strateškim područjima i stavljanju na raspolaganje novih alata za njihovo izbjegavanje, te na novim mjerama za ubrzavanje zelene i digitalne tranzicije. Uz to, ona je i odgovor na pozive da se identificiraju i prate glavni indikatori konkurentnosti gospodarstva EU-a u cjelini: integracija jedinstvenog tržišta, rast produktivnosti, međunarodna konkurentnost, javna i privatna ulaganja te ulaganja u istraživanja i razvoj.

Mala i srednja poduzeća su u središtu ažurirane Strategije, uz prilagođenu financijsku potporu i mjere za omogućavanje da mala, srednja i novoosnovana poduzeća iskoriste tu dvostruku tranziciju. Komisija namjerava imenovati g. Vazila Hudáka izaslanikom za mala i srednja poduzeća, i njegovo je imenovanje u ovom trenutku u završnoj fazi.

Komisija je danas donijela i prijedlog Uredbe o stranim subvencijama koje narušavaju jedinstveno tržište. Riječ je o ključnom elementu industrijske strategije EU-a kojim se osiguravaju ravnopravni uvjeti i promiče pošteno natjecanje na jedinstvenom tržištu.

U danas objavljenoj ažuriranoj Industrijskoj strategiji naglasak je na sljedećim područjima:

Jačanje otpornosti jedinstvenog tržišta

Jedinstveno tržište bilo je na velikoj kušnji nakon izbijanja pandemije COVID-a 19 i posljedičnih ograničenja opskrbe, zatvaranja granica i opće fragmentacije. Kriza je pokazala da je neophodno održati slobodno kretanje osoba, robe, usluga i kapitala na jedinstvenom tržištu te surađivati kako bi ono bilo otporno na poremećaje. Stoga će Komisija, među ostalim:

• predložiti Instrument za izvanredne situacije za jedinstveno tržište kao strukturno rješenje za osiguravanje slobodnog kretanja osoba, robe i usluga u slučaju kriza u budućnosti. Time će se omogućiti veća transparentnost i solidarnost te pomoći izbjeći nestašice kritičnih proizvoda njihovim stavljanjem na raspolaganje u kraćem roku i intenzivnijom suradnjom u javnoj nabavi;
• inzistirati na potpunoj provedbi Direktive o uslugama kako bi osigurala da države članice poštuju svoje postojeće obveze, uključujući obvezu obavješćivanja kako bi se uočile i uklonile moguće nove prepreke;
• intenzivirati nadzor tržišta proizvoda, i to potporom nacionalnim tijelima u jačanju njihovih kapaciteta i ubrzavanjem digitalizacije inspekcija proizvoda i prikupljanja podataka;
• mobilizirati znatna ulaganja za potporu malim i srednjim poduzećima; osmisliti i provesti mehanizme za alternativno rješavanje sporova kako bi riješila problem kašnjenja pri plaćanju malim i srednjim poduzećima te iznijeti mjere za smanjivanje opasnosti od nesolventnosti kojoj su takva poduzeća izložena.

Rješavanje EU-ova problema strateške ovisnosti

Otvorenost za trgovinu i ulaganje je prednost te omogućuje rast i stabilnost EU-a kao velikog uvoznika i izvoznika. Ipak, pandemija je ukazala na potrebu da se analiziraju i eliminiraju strateške ovisnosti, i to na tehnološkom i na industrijskom planu. S obzirom na to, Komisija:

• je provela detaljnu analizu na temelju trgovinskih podataka: početna je analiza 5200 proizvoda koji se uvoze u EU pokazala da je 137 od njih (6 % vrijednosti uvoza robe u EU) osjetljiva roba o kojoj je EU jako ovisan – većinom u energetski intenzivnim granama industrije (među ostalim riječ je o sirovinama) i zdravstvu (na primjer sastojci za farmaceutsku industriju), te u drugim područjima bitnima za potporu zelenoj i digitalnoj transformaciji. 34 proizvoda (0,6 % vrijednosti uvoza robe u EU) potencijalno su još osjetljiviji s obzirom na vjerojatnu malu mogućnost daljnje diverzifikacije i zamjene proizvodnjom u EU-u. Analiza je ukazala i na probleme i ovisnosti u području naprednih tehnologija;
• je predstavila rezultate šest dubinskih studija na temu sirovina, baterija, aktivnih sastojaka u farmaceutskim proizvodima, vodika, poluvodiča te tehnologija računalstva u oblaku i najsuvremenijih tehnologija, u kojima su detaljnije mapirane strateške ovisnosti i njihov utjecaj;
• će pokrenuti drugu fazu pregleda potencijalnih ovisnosti u ključnim područjima, s naglaskom na proizvode, usluge i tehnologije koji su ključni za dvostruku tranziciju, poput obnovljivih izvora, pohrane energije i kibersigurnosti, te razviti sustav praćenja u okviru Komisijina Opservatorija za ključne tehnologije.
• će raditi na diverzifikaciji međunarodnih sustava opskrbe i razvijati međunarodna partnerstva kako bi Europa bila bolje pripremljena za budućnost;
• podupire nove industrijske saveze u strateškim područjima kada je to potrebno da bi se ubrzalo aktivnosti koje se inače ne bi razvijale. Industrijski savezi poticat će se kada privlače privatne ulagače te će se o novim poslovnim partnerstvima i modelima raspravljati otvoreno, transparentno i u potpunosti u skladu s načelima tržišnog natjecanja, u područjima gdje mogu poboljšati potencijal za inovacije i stvaranje radnih mjesta velike vrijednosti. Takvi savezi funkcioniraju kao široka i u načelu otvorena platforma te će posebno biti usmjereni na novoosnovana te mala i srednja poduzeća.
• Komisija priprema pokretanje Saveza za procesore i poluvodičke tehnologije te Saveza za industrijske podatke, računalstvo u oblaku i najsuvremenije tehnologije; a razmatra i pripremu Saveza za rakete-nosače za lansiranje u svemir te za zrakoplovstvo s nultom stopom emisija;
• podupire nastojanja država članica da udruže javne resurse u okviru Važnih projekata od zajedničkog europskog interesa (IPCEI) u područjima gdje tržište samo ne može dovesti do revolucionarnih inovacija, uz moguću potporu iz proračuna EU-a;
• najavljuje strategiju i moguće promjene zakonodavstva za više inicijativa u normizaciji, uključujući u području poslovnih usluga, te transparentno surađuje s drugim akterima u područjima od zajedničkog interesa.

Ubrzavanje dvostruke tranzicije

U Industrijskoj strategiji iz 2020. najavljena su djelovanja kojima se podupire zelena i digitalna tranzicija industrije EU-a, no pandemija je drastično utjecala na brzinu i razmjere te transformacije. Stoga Komisija predlaže nove mjere za potporu poslovnim modelima zelene i digitalne tranzicije, i to uključuje:

• suradnju u planiranju tranzicije s industrijom, javnim tijelima, socijalnim partnerima i drugim dionicima, svugdje gdje je to potrebno, a najprije u turizmu i energetski intenzivnim industrijama. Takvim se pristupom omogućuje bolje praktično razumijevanje razmjera, troškova i uvjeta za potrebna djelovanja u cilju dvostruke tranzicije u najrelevantnijim sustavima te izrada plana djelovanja za održivu konkurentnost;
• pružanje dosljednog regulatornog okvira kako bi se ostvarili ciljevi digitalnog desetljeća Europe i „spremnosti na 55”, uključujući ubrzavanje iskorištavanja obnovljive energije i osiguravanje pristupa dostatnoj, povoljnoj i dekarboniziranoj električnoj energiji;
• dostupnost savjetnika za održivost za mala i srednja poduzeća te potporu poslovnim modelima utemeljenima na podacima, kako bi se ostvarila maksimalna korist u zelenoj i digitalnoj tranziciji;
• ulaganja u usavršavanje i prekvalifikaciju za dvostruku tranziciju.

Jedan od ciljeva temeljitog preispitivanja propisa EU-a u području tržišnog natjecanja koje je u tijeku također je osiguravanje da ti propisi pomažu u zelenoj i digitalnoj tranziciji u korist građana Europe u vremenu temeljitih promjena u globalnom tržišnom okruženju.

Izjave članova Kolegija

Izvršna potpredsjednica Margrethe Vestager, odgovorna za Europu spremnu za digitalno doba: Današnja ažurirana Industrijska strategija ima za cilj osiguravanje da naše industrije mogu predvoditi zelenu i digitalnu transformaciju našeg gospodarstva te da budu konkurentne, među ostalim i u kontekstu oporavka od krize izazvane pandemijom koronavirusa. Za to su potrebna nova ulaganja sada - i to u ljude, tehnologije i odgovarajući regulatorni okvir kojim se jamči pravednost i učinkovitost. Naša potpora ključnim alatima koji su nam već na raspolaganju i njihovo proširivanje rezultat su nedavnih pouka te ovim potvrđujemo našu predanost da surađujemo sa svim gospodarskim akterima širom Europe.

Izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis, nadležan za gospodarstvo u interesu građana: Globalni sustavi opskrbe otporni na poremećaje ključni su u kriznim vremenima te pomažu u ublažavanju šokova i ubrzavanju oporavka. Nakon pandemije Covid-a 19, našom ažuriranom Industrijskom strategijom želimo iskoristiti položaj Europe kao jednog od globalnih industrijskih predvodnika i osigurati konkurentnost u digitalnim i zelenim tehnologijama. Otvoreni smo, kad god je to moguće, za suradnju s partnerima sa sličnim stavovima, kako bismo podupirali otvorenu i poštenu trgovinu utemeljenu na poštovanju pravila; smanjivanje strateških ovisnosti; i razvijanje budućih standarda i propisa: to je od ključne važnosti za vitalnost našeg gospodarstva. Istovremeno, spremni smo djelovati samostalno kad god je to potrebno kako bismo se branili od nepoštenih praksi i zaštitili integritet jedinstvenog tržišta.

Povjerenik Thierry Breton, odgovoran za unutarnje tržište: Prava industrijska revolucija tek počinje – i bit ćemo njezin dio ako pravilno izaberemo ulaganja u ključne tehnologije i uspostavimo uvjete u smislu odgovarajućeg okvira. Europa ovime pruža takve uvjete za inovativnu, čistu i žilavu industriju koja svojim građanima pruža kvalitetna radna mjesta i omogućuje svojim malim i srednjim poduzećima da prosperiraju, uključujući i u vremenu oporavka.

Kontekst

Ažuriranje Industrijske strategije iz 2020. najavila je predsjednica von der Leyen u svojem govoru o stanju Europske unije u rujnu 2020. Današnja Komunikacija odgovor je, među ostalim, i na poziv čelnika EU-a na ambiciozniju europsku industrijsku politiku kako bi industrija u Uniji bila održivija, zelenija, globalno konkurentnija i otpornija na poremećaje. Čelnici EU-a pozvali su Komisiju da mapira strateške ovisnosti, posebno u najosjetljivijim industrijskim sustavima, primjerice u zdravstvu, te da predloži mjere za smanjenje tih ovisnosti.

Današnja Komunikacija popraćena je s tri radna dokumenta službi Komisije: godišnjim izvješćem o jedinstvenom tržištu za 2021. u kojem se iznosi analiza stanja europskog gospodarstva na temelju pregleda 14 industrijskih sustava, ocjenjuje napredak u ostvarivanju industrijskog paketa 2020. te predstavlja skup ključnih pokazatelja uspješnosti za praćenje daljnjeg napretka; analizom strateških ovisnosti i kapaciteta Europe s dubinskom analizom u nizu strateških područja; i izvješćem o konkurentnom i čistom europskom čeliku u kojem se analiziraju izazovi za industriju i instrumenti koji su na raspolaganju EU-u.

Dodatne informacije

Pitanja i odgovori

Komunikacija „Ažuriranje nove industrijske strategije iz 2020.: prema jedinstvenom tržištu za oporavak Europe”

Godišnje izvješće o jedinstvenom tržištu za 2021.

Strateške ovisnosti i kapaciteti

Prema konkurentnom i čistom europskom čeliku

O ažuriranju europske industrijske strategije

O dubinskim analizama strateških područja za interese Europe

Nova industrijska strategija za Europu (ožujak 2020.)