Europska komisija danas je objavila izvješće u kojem se opisuje uspješnost država članica u ostvarivanju ciljeva vezanih uz razvoj usluga skrbi za djecu u Europi koje je 2002. postavilo Europsko vijeće (tzv. ciljevi iz Barcelone). U izvješću se navodi da je, općenito govoreći, EU dostigao cilj dostupnosti kvalitetne i ekonomične skrbi za svu djecu u dobi od 0 do 3 godine. Uz europski prosjek od 86,5 posto, europske zemlje blizu su postizanja i cilja od 90 posto djece u dobi od 3 godine do početka obaveznog školovanja obuhvaćene sustavom skrbi za djecu.
Ti su ciljevi jedna od ključnih točaka strategije Europske komisije kojom se ženama želi omogućiti puno sudjelovanje na tržištu rada.
Povjerenica Věra Jourová, zadužena za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova, izjavila je: „Proces ostvarivanja ciljeva vezanih uz skrb za djecu bio je vrlo spor. Iako su ostvarena poboljšanja kojima se usluge skrbi za djecu prilagođavaju potrebama suvremenih obitelji, ne smijemo posustati u svojim naporima. Nadamo se da ćemo ubrzati napredak u tom području kako bi se što brže uvele promjene koje će pomoći zaposlenim roditeljima.“
Marianne Thyssen, povjerenica zadužena za zapošljavanje i socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage, dodala je: „Pozdravljam napredak koje su države članice postigle u području usluga skrbi za djecu. Pristup visokokvalitetnim i cjenovno pristupačnim uslugama skrbi za djecu jedno je od temeljnih načela stupa socijalnih prava. Visokokvalitetnim i cjenovno pristupačnim uslugama skrbi za djecu ne pogoduje se samo razvoju djeteta, već se i roditeljima, a osobito ženama, pomaže da uđu ili se vrate na tržište rada.“
Iako je ostvaren napredak, iz izvješća su vidljive znatne razlike među državama članicama EU-a: 12 država članica ostvarilo je ili premašilo cilj, no njih 16 još uvijek nije, a u nekima se situacija čak i pogoršala. Najveća poboljšanja u odnosu na 2011. ostvarena su na Malti, u Rumunjskoj i u Estoniji. Ti rezultati dokaz su važnosti inicijativa kao što je prijedlog Komisije o ravnoteži između privatnog i profesionalnog života, kojim se očevima i majkama želi omogućiti ravnopravna podjela dužnosti putem minimalnih standarda za roditeljske dopuste, očinske dopuste, privremene pauze u karijeri i fleksibilne uvjete rada.
Prijedlogom se i države članice potiče na osmišljavanje prikladnih subvencija, primjerice putem Europskog socijalnog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj, za mjere kojima se stvara bolja ravnoteža između privatnog i profesionalnog života, uključujući usluge skrbi za djecu.
Pojedinosti
- Datum objave
- 8. svibnja 2018.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj