Plan oporavka

Kao odgovor na poremećaje na energetskom tržištu uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu Komisija je pokrenula plan REPowerEU. Mehanizam za oporavak i otpornost u središtu je njegove provedbe i financiranja. U okviru plana REPowerEU, Hrvatska je, kao i druge zemlje Unije, ažurirala svoj plan za oporavak i otpornost novim mjerama za uštedu energije, poticanje obnovljivih izvora energije i diversifikaciju opskrbe energijom u EU-u.

Primjere reformi i investicija koje se provode kroz Planove oporavka i otpornosti možete pronaći i na interaktivnoj mapi. To nije iscrpna baza podataka o svim projektima i redovito se ažurira kako provedba napreduje. 

Gospodarsko okruženje

U svojoj proljetnoj prognozi, Europska komisija predviđa lagano usporavanje rasta hrvatskog gospodarstva sa 3.9% u 2024., na 3,2% u 2025. i 2,9% u 2026. godini.  Glavni pokretač rasta bit će potrošnja kućanstava, potaknuta rastom plaća i zaposlenosti, dok će nezaposlenost pasti ispod 5%. Inflacija bi, prema prognozama, trebala pasti na 2% do 2026. godine. Zbog relativno niske izloženosti američkom tržištu, očekuje se da će snažna domaća potražnja osigurati solidan rast BDP-a unatoč povećanoj neizvjesnosti povezanoj s trgovinskim tokovima.

Očekuje se da će investicije rasti sporije nego u 2024., no i dalje će biti snažno poduprte europskim sredstvima, posebno iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Državna potrošnja će rasti u skladu sa daljnjim povećanjem naknada zaposlenima u javnom sektoru, a izvoz roba nastavit će rasti solidnim tempom, unatoč rastućem protekcionizmu koji nepovoljno utječe na globalnu gospodarsku aktivnost i potražnju nekih od glavnih hrvatskih trgovinskih partnera. S druge strane, izvoz usluga će porasti blago budući da stalni rast cijena turističkih usluga negativno utječe na konkurentnost.

U 2026. očekuje se daljnje blago usporavanje potrošnje i ulaganja, ali i poboljšanje u vanjskoj trgovini zahvaljujući većoj potražnji i usporavanju rasta cijena turističkih usluga.

Nakon značajnog rasta deficita opće države sa 0.8% BDP-a u 2023 na 2.4% u 2024., uzrokovanog rastom izdataka za plaće u javnom sektoru i za socijalna davanja, većinom mirovine, očekuje se da će deficit opće države dosegnuti 2.7% BDP-a u 2025. i lagano se smanjiti na 2.6% u 2026.  Ipak, u kontekstu kontinuiranog rasta realnog BDP-a, očekuje se daljnje smanjenje udjela duga u BDP-u sa 57.6% u 2024. na 56,3%. u 2025. i 56.4% u 2026. 

Glavni rizici uključuju utjecaj neizvjesnosti na privatna ulaganja i potrošnju, moguće inflatorne pritiske i narušavanje konkurentnost izvoznika zbog većeg rasta plaća od očekivanog te moguća uska grla u građevinskom sektoru koji bi mogli usporiti korištenje EU fondova.

U prosincu 2023. odobren je ažurirani hrvatski plan za oporavak i otpornost, uključujući i dodano poglavlje o REPowerEU.

Sve mjere moraju se provesti u kratkom roku jer se Uredbom o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost zahtijeva da sve mjere u okviru nacionalnih planova budu dovršene do kolovoza 2026.

Hrvatski plan za oporavak i otpornost:

• sadrži 157 investicija i 78 reformi.
• 39% plana poduprijet će klimatske ciljeve.
• 20% plana potaknut će digitalnu tranziciju.

U području klimatskih politika i politika za zaštitu okoliša, Plan za oporavak i otpornost podupire obnovu nakon potresa i energetsku obnovu zgrada, potiče ulaganja i reforme na područjima obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovitost, gospodarenja otpadom i vodama te potiče održivost i inovaciju u sustavu prometa. Prioriteti pokrivaju i očuvanje bioraznolikosti i ekosustavâ te prijelaz na zelena radna mjesta i kružno gospodarstvo. Planirana su ulaganja od skoro 2 milijarde eura u energetsku učinkovitost i obnovu zgrada nakon potresa i 723 milijuna eura u održivu mobilnost, posebno u nadogradnju željezničkih pruga, autonomne električne taksije s pomoćnom infrastrukturom prilagođenom osobama s invaliditetom, postavljanje postaja za punjenje električnih vozila i uvođenje vozila i plovila s nultom stopom emisija. Plan za oporavak i otpornost sa 658 milijuna eura potiče prelazak na niskougljično gospodarstvo kroz modernizaciju energetske infrastrukture i proizvodnju naprednih biogoriva i vodika iz obnovljivih izvora energije. Dodatnih 542 milijuna eura uložit će se u potporu poduzećima za zelenu tranziciju i energetsku učinkovitost, potporu njihovim projektima za poticanje zelenog gospodarstva, održivog turizma i ulaganja u zelene tehnologije. 

Hrvatsko poglavlje o REPowerEU vrijedno je 2,9 milijardi eura. Mjerama iz REPowerEU poglavlja dodatno će se povećati kapaciteti elektroenergetske mreže, uspostaviti gospodarstvo utemeljeno na vodiku putem doline sjevernog Jadrana, pojačati upotreba obnovljivih izvora energije u prometu, povećati kapacitet LNG terminala na Krku i ojačati mreža za transport plina prema Sloveniji i Mađarskoj. Povećanim ulaganjima nastoji se poduprijeti održivi promet, energetska učinkovitost i obnova zgrada nakon potresa te energetsko siromaštvo. Mjere će potaknuti i zelene vještine te sposobnosti radnika iz trećih zemalja u građevinskom sektoru, dok se uvođenjem novog sustava potrošnje i samoopskrbe iz proizvodnog postrojenja (npr. vlastite sunčane elektrane) potiče proizvodnja iz obnovljivih izvora energije. Planiraju se i nove aktivnosti kojima se doprinosi podizanju svijesti građana o zelenoj tranziciji te osiguravaju dodatna sredstva za razvoj strategija zelene urbane obnove.

Na području digitalne tranzicije, Plan za oporavak i otpornost podupire reforme i ulaganja u digitalizaciju javne uprave, pružanje internetskih javnih usluga i povećanje fiksne i bežične digitalne povezivosti kako bi se olakšala ulaganja u digitalnu infrastrukturu u ruralnim područjima koja nemaju signala. Neke od ključnih mjera za digitalnu tranziciju uključuju 283 milijuna eura ulaganja u digitalnu tranziciju javne uprave putem digitalizacije pravosudnog sustava, uvođenja digitalne osobne iskaznice i stvaranja jedinstvene kontaktne točke za sve internetske usluge javne uprave. Plan također predviđa 130 milijuna eura za povećanje nacionalne širokopojasne pokrivenosti gigabitnom povezivošću u ruralnim područjima i izgradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture za 5G mreže, čime će se povećati digitalna povezivost ruralnih područja. 84 milijuna eura bit će uloženo i u digitalizaciju visokog obrazovanja kroz ulaganje u e-učenje i digitalne alate za poučavanje.

Plan potiče i gospodarsku i socijalnu otpornost Hrvatske. Skoro 2 milijarde eura bit će uloženo u obrazovanje i istraživanje, prvenstveno kroz izgradnju i nadogradnju škola i vrtića  kako bi se olakšao pristup ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju i omogućio jednosmjenski rad u školama. 277 milijuna eura bit će uloženo u aktivne politike tržišta rada radi poticanja zapošljavanja i samozapošljavanja, prekvalifikacije i usavršavanja te poboljšanja pružanja i primjerenosti socijalnih naknada i usluga. 739 milijuna eura dodijelit će se za mjere za poboljšanje poslovnog okruženja kroz smanjenje administrativnog opterećenja i regulatornih zahtjeva za profesionalne usluge te olakšavanjem financiranja poduzeća. Za povećanje učinkovitosti javnog sektora i pravosudnog sustava osigurano je 200 milijuna EUR.

Ostvarivanje hrvatskog plana oporavka

Prvi nacrt plana podnesen je u prosincu 2020. Konačni plan službeno je dostavljen Europskoj komisiji 17. svibnja 2021. Komisija je hrvatski plan pozitivno ocijenila 8. srpnja 2021. Ažurirani plan, uključujući i dodano poglavlje o REPowerEU, Europska komisija pozitivno je ocijenila 21. studenog 2023.

Hrvatskoj je do sada isplaćeno ukupno 4.48 milijardi eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost. To uključuje predfinanciranje (818 milijuna eura), prvu uplatu (700 milijuna eura), drugu uplatu (700 milijuna eura), treću uplatu (700 milijuna eura), četvrtu uplatu (162,5 milijuna eura) i petu uplatu (821.7 milijun eura) . Osim toga, Hrvatskoj je isplaćeno i 585 milijuna eura u obliku predfinaciranja za plan REPowerEU. Europska komisija pozitivno je ocijenila hrvatski zahtjev za isplatom šeste tranše krajem srpnja ove godine, te se njezina isplata (835.6 milijuna eura) očekuje na jesen. Hrvatska je također podnijela zahtjev za isplatom sedme tranše iz Mehanizma za oporavak i otpornost (1.070 milijuna eura), koji je trenutačno u postupku ocjenjivanja od strane Europske komisije. 

Osnovne informacije

Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF) privremeni je instrument koji je okosnica instrumenta NextGenerationEU – plana EU-a da iz trenutačne krize izađe snažnija i otpornija.

U okviru Mehanizma, Europska Komisija prikuplja sredstva zaduživanjem na tržištima kapitala (izdavanje obveznica u ime EU-a). One su zatim dostupne državama članicama kako bi provele ambiciozne reforme i ulaganja kojima će:

• učiniti svoja gospodarstva i društva održivijima, otpornijima i spremnijima za zelenu i digitalnu tranziciju, u skladu s prioritetima EU-a;
• adresirati izazove definirane u preporukama državama članicama u okviru europskog semestra za koordinaciju gospodarskih i socijalnih politika. 

Mehanizam za oporavak i otpornost ključan je i za provedbu plana REPowerEU – Komisijina odgovora na socioekonomske poteškoće i poremećaje na globalnom energetskom tržištu uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu.

Proljetni paket europskog semestra 2025. godine: Smjernice za jačanje Europske konkurentnosti

Proljetni paket Europskog semestra analizira ključne gospodarske i socijalne izazove u Europskoj uniji te na osnovi njih daje smjernice državama članicama kako bi ojačale svoju konkurentnost, prosperitet i otpornost i doprinijele tim ciljevima na EU nivou, posebno u vrijeme nestabilnog trgovinskog i sigurnosnog okruženja. Izvješće za Hrvatsku nalazi se ovdje. 

Smjernice su usko povezane s Kompasom konkurentnosti, petogodišnjim planom Komisije za jačanje otpornosti EU-a i globalnog statusa. Kako bi se poduprla konkurentnost u svim sektorima, Kompasom je utvrđeno pet horizontalnih čimbenika koji se odražavaju i u preporukama za pojedine države članice. Države članice potiču se da povećaju svoju konkurentnost premošćivanjem inovacijskog jaza, unapređenjem dekarbonizacije u skladu s planom za čistu industriju, smanjenjem prekomjernih ovisnosti, povećanjem sigurnosti i otpornosti, među ostalim izgradnjom obrambenih sposobnosti i promicanjem vještina i kvalitetnih radnih mjesta uz istodobno osiguravanje socijalne pravednosti. 

Ukratko, za 2025. i 2026. godinu, Europska komisija preporučuje Hrvatskoj da: 

1. Poveća ukupnu potrošnju za obranu i pripravnost uz pridržavanje preporučenih maksimalnih stopa rasta neto rashoda i pritom iskoristiti mogućnost povećanja rashoda za obranu na temelju nacionalne klauzule o odstupanju.
2. Ubrza provedbu plana za oporavak i otpornost i programâ kohezijske politike te optimalno iskoristiti instrumente EU-a i mogućnosti koje nude InvestEU i Platforma za strateške tehnologije za Europu u cilju poboljšanja konkurentnosti.
3. Riješi problem fragmentacije javnih istraživačkih instituta i sveučilišta i promiče ulaganja u istraživanja i inovacije. Smjernice također preporučuju olakšavanje pristupa izvorima financiranja za poduzeća, promicanje tržišta kapitala, pojednostavljenje propisa, poboljšanje regulatornih alata, smanjenje administrativnog opterećenja kroz digitalizaciju te povećanje kapaciteta i učinkovitosti javne uprave na lokalnoj razini kroz spajanje funkcija i/ili općina.
4. Riješi pitanje visokih cijena električne energije za poduzeća ubrzavanjem pokretanja i priključivanja na mrežu projekata energije iz obnovljivih izvora, dodatno modernizira mreže za prijenos i distribuciju električne energije, uloži u skladištenje električne energije i unaprijedi uvođenje pametnih brojila. Smjernice također preporučuju da se pojednostavni izdavanje dozvola, među ostalim za energetske zajednice, i postupci za postavljanje solarnih fotonaponskih sustava u višestambenim zgradama te ubrza provedba mjera energetske učinkovitosti i smanji ovisnost o fosilnim gorivima u sektoru grijanja i prometa.
5. Smanji nedostatak radne snage i vještina uklanjanjem prepreka za sudjelovanje radne snage na tržištu rada, poboljša obrazovanje na svim razinama, pojača usavršavanje i prekvalifikaciju, bolje usmjeri aktivne politike tržišta rada na ranjive skupine i više radi na privlačenju, razvoju i zadržavanju talenata. Smjernice također preporučuju da se ojačaju politike tržišta rada i njihova koordinacija sa socijalnim službama te smanji siromaštvo i dohodovna nejednakost tako što će poboljšati primjerenost socijalnih naknada, uključujući mirovine, čuvajući pritom fiskalnu održivost. Također se preporuča poboljšati pristup formalnoj dugotrajnoj skrbi kod kuće i u zajednici te promicati uravnoteženu geografsku raspodjelu zdravstvenih radnika i ustanova, ulaganja u e-zdravstvo i bližu suradnju na svim razinama u području zdravstva.

Cjelovite preporuke za Hrvatsku nalaze se ovdje. 

Proljetni paket također po prvi put procjenjuje napredak država članica u okviru novog, revidiranog okvira gospodarskog upravljanja i njihovih fiskalno-strukturnih planova. Usred rastućih sigurnosnih izazova, također se po prvi put primjenjuje i nacionalna klauzula o odstupanju u okviru Pakta o stabilnosti i rastu. Njezin cilj je olakšati prijelaz na više razine troškova obrane uz očuvanje fiskalne stabilnosti.

Povezani sadržaji

Više informacija o europskom planu oporavka

Instrument NextGenerationEU

Europski zeleni plan

Programi financiranja i natječaji EU-a i postupci podnošenja zahtjeva

Tablica za oporavak i otpornost

Pregled predviđanja za Hrvatsku