Plan oporavka

Oporavak Europe od gospodarskih, financijskih i socijalnih posljedica pandemije bolesti COVID-19 ključan je za ostvarivanje gospodarskih interesa Hrvatske.

Kao odgovor na poremećaje na energetskom tržištu uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu Komisija je pokrenula plan REPowerEU. Mehanizam za oporavak i otpornost u središtu je njegove provedbe i financiranja. U okviru plana REPowerEU, Hrvatska je, kao i druge zemlje Unije, ažurirala svoj plan za oporavak i otpornost novim mjerama za uštedu energije, poticanje obnovljivih izvora energije i diversifikaciju opskrbe energijom u EU-u.

Primjere reformi i investicija koje se provode kroz Planove oporavka i otpornosti možete pronaći i na interaktivnoj mapi. To nije iscrpna baza podataka o svim projektima i redovito se ažurira kako provedba napreduje. Prikazani iznosi financiranja odražavaju početne procjene troškova uključene u nacionalne planove oporavka i otpornosti.

Gospodarsko okruženje

Proljetna prognoza

Nakon opće stagnacije gospodarstva u 2023. početak 2024. donio je veći rast od očekivanog, što je, uz smanjenje inflacije, stvorilo uvjete za postupni rast aktivnosti u razdoblju prognoze.

U proljetnoj prognozi Europske komisije u 2024. predviđa se rast BDP-a od 1,0 % na razini EU-a i 0,8 % u europodručju, a on bi se u 2025. trebao povećati na 1,6 % u EU-u i na 1,4 % u europodručju. Očekuje se da će inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u EU-u pasti sa 6,4 % u 2023. na 2,7 % u 2024. i na 2,2 % u 2025, a u europodručju s 5,4 % u 2023. na 2,5 % u 2024. i na 2,1 % u 2025.

Pregled predviđanja za Hrvatsku

Europska gospodarska prognoza proljeće 2024.

Što plan oporavka donosi Hrvatskoj?

Privremeni instrument EU-a za oporavak NextGenerationEU veliki je financijski poticaj Hrvatskoj da provede ulaganja i reforme potrebne kako bi iz krize uzrokovane pandemijom izašla snažnija i spremnija za buduće izazove. Reforme i ulaganja iz hrvatskog plana pomažu joj da postane održivija, otpornija i bolje pripremljena za izazove i mogućnosti zelene tranzicije i digitalne tranzicije. Cilj reformi je ukloniti uska grla koja usporavaju trajni i održivi rast, a ulaganja su usmjerena na ubrzanje prelaska na održivo gospodarstvo s niskim emisijama ugljika koje je otporno na klimatske promjene, potporu oporavku od potresa, maksimalno iskorištavanje prednosti digitalne transformacije i osiguravanje socijalne kohezije.

Vijeće je 8. prosinca 2023. odobrilo ažurirani hrvatski plan za oporavak i otpornost, uključujući i dodano poglavlje o REPowerEU.

Sve mjere moraju se provesti u kratkom roku jer se Uredbom o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost zahtijeva da sve mjere u okviru nacionalnih planova budu dovršene do kolovoza 2026.

Hrvatski plan za oporavak i otpornost:

sadrži 157 investicija i 78 reformi.
39% plana poduprijet će klimatske ciljeve.
20% plana potaknut će digitalnu tranziciju.

U području klimatskih politika i politika za zaštitu okoliša, Plan za oporavak i otpornost podupire obnovu nakon potresa i energetsku obnovu zgrada, potiče ulaganja i reforme na područjima obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovitost, gospodarenja otpadom i vodama te potiče održivost i inovaciju u sustavu prometa. Prioriteti pokrivaju i očuvanje bioraznolikosti i ekosustavâ te prijelaz na zelena radna mjesta i kružno gospodarstvo. Planirana su ulaganja od skoro 2 milijarde eura u energetsku učinkovitost i obnovu zgrada nakon potresa i 723 milijuna eura u održivu mobilnost, posebno u nadogradnju željezničkih pruga, autonomne električne taksije s pomoćnom infrastrukturom prilagođenom osobama s invaliditetom, postavljanje postaja za punjenje električnih vozila i uvođenje vozila i plovila s nultom stopom emisija. Plan za oporavak i otpornost sa 658 milijuna eura potiče prelazak na niskougljično gospodarstvo kroz modernizaciju energetske infrastrukture i proizvodnju naprednih biogoriva i vodika iz obnovljivih izvora energije. Dodatnih 542 milijuna eura uložit će se u potporu poduzećima za zelenu tranziciju i energetsku učinkovitost, potporu njihovim projektima za poticanje zelenog gospodarstva, održivog turizma i ulaganja u zelene tehnologije.

Hrvatsko poglavlje o REPowerEU vrijedno je 2,9 milijardi eura. Mjerama iz REPowerEU poglavlja dodatno će se povećati kapaciteti elektroenergetske mreže, uspostaviti gospodarstvo utemeljeno na vodiku putem doline sjevernog Jadrana, pojačati upotreba obnovljivih izvora energije u prometu, povećati kapacitet LNG terminala na Krku i ojačati mreža za transport plina prema Sloveniji i Mađarskoj. Povećanim ulaganjima nastoji se poduprijeti održivi promet, energetska učinkovitost i obnova zgrada nakon potresa te energetsko siromaštvo. Mjere će potaknuti i zelene vještine te sposobnosti radnika iz trećih zemalja u građevinskom sektoru, dok se uvođenjem novog sustava potrošnje i samoopskrbe iz proizvodnog postrojenja (npr. vlastite sunčane elektrane) potiče proizvodnja iz obnovljivih izvora energije. Planiraju se i nove aktivnosti kojima se doprinosi podizanju svijesti građana o zelenoj tranziciji te osiguravaju dodatna sredstva za razvoj strategija zelene urbane obnove.

Na području digitalne tranzicije, Plan za oporavak i otpornost podupire reforme i ulaganja u digitalizaciju javne uprave, pružanje internetskih javnih usluga i povećanje fiksne i bežične digitalne povezivosti kako bi se olakšala ulaganja u digitalnu infrastrukturu u ruralnim područjima koja nemaju signala. Neke od ključnih mjera za digitalnu tranziciju uključuju 283 milijuna eura ulaganja u digitalnu tranziciju javne uprave putem digitalizacije pravosudnog sustava, uvođenja digitalne osobne iskaznice i stvaranja jedinstvene kontaktne točke za sve internetske usluge javne uprave. Plan također predviđa 130 milijuna eura za povećanje nacionalne širokopojasne pokrivenosti gigabitnom povezivošću u ruralnim područjima i izgradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture za 5G mreže, čime će se povećati digitalna povezivost ruralnih područja. 84 milijuna eura bit će uloženo i u digitalizaciju visokog obrazovanja kroz ulaganje u e-učenje i digitalne alate za poučavanje.

Plan potiče i gospodarsku i socijalnu otpornost Hrvatske. Skoro 2 milijarde eura bit će uloženo u obrazovanje i istraživanje, prvenstveno kroz izgradnju i nadogradnju škola i vrtića kako bi se olakšao pristup ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju i omogućio jednosmjenski rad u školama. 277 milijuna eura bit će uloženo u aktivne politike tržišta rada radi poticanja zapošljavanja i samozapošljavanja, prekvalifikacije i usavršavanja te poboljšanja pružanja i primjerenosti socijalnih naknada i usluga. 739 milijuna eura dodijelit će se za mjere za poboljšanje poslovnog okruženja kroz smanjenje administrativnog opterećenja i regulatornih zahtjeva za profesionalne usluge te olakšavanjem financiranja poduzeća. Za povećanje učinkovitosti javnog sektora i pravosudnog sustava osigurano je 200 milijuna EUR.

Ostvarivanje hrvatskog plana oporavka

Prvi nacrt plana podnesen je u prosincu 2020. Konačni plan službeno je dostavljen Europskoj komisiji 17. svibnja 2021. Komisija je hrvatski plan pozitivno ocijenila 8. srpnja 2021. Ažurirani plan, uključujući i dodano poglavlje o REPowerEU, Europska komisija pozitivno je ocijenila 21. studenog 2023.

Hrvatskoj je do sada isplaćeno ukupno 3.7 milijardi eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost. To uključuje predfinanciranje (818 milijuna eura), prvu uplatu (700 milijuna eura), drugu uplatu (700 milijuna eura), treću uplatu (700 milijuna eura) i četvrtu uplatu (162,5 milijuna eura). Osim toga Hrvatskoj je isplaćeno i 585,1 milijun eura u obliku predfinaciranja za plan REPowerEU.

Komisija je od Hrvatske primila zahtjev za peto plaćanje iz Mehanizma za oporavak i otpornost, 15. travnja 2024. Zahtjev u iznosu 821,7 milijuna eura (bez pretfinanciranja) od čega 555,7 milijuna eura u bespovratnim sredstvima i 266 milijuna eura u zajmovima, obuhvaća ukupno 25 ključnih etapa i 12 ciljnih vrijednosti. Komisija će ocijeniti zahtjev, a zatim će Gospodarskom i financijskom odboru Vijeća poslati preliminarnu ocjenu ostvarenja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti potrebnih za plaćanje.

Osnovne informacije

Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF) privremeni je instrument koji je okosnica instrumenta NextGenerationEU – plana EU-a da iz trenutačne krize izađe snažnija i otpornija.

U okviru Mehanizma, Europska Komisija prikuplja sredstva zaduživanjem na tržištima kapitala (izdavanje obveznica u ime EU-a). One su zatim dostupne državama članicama kako bi provele ambiciozne reforme i ulaganja kojima će:

učiniti svoja gospodarstva i društva održivijima, otpornijima i spremnijima za zelenu i digitalnu tranziciju, u skladu s prioritetima EU-a;
adresirati izazove definirane u preporukama državama članicama u okviru europskog semestra za koordinaciju gospodarskih i socijalnih politika.

Mehanizam za oporavak i otpornost ključan je i za provedbu plana REPowerEU – Komisijina odgovora na socioekonomske poteškoće i poremećaje na globalnom energetskom tržištu uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu.