Digitalne tehnologije iz temelja mijenjaju naš svakodnevni život, način rada i poslovanja te načine na koji ljudi putuju, komuniciraju i povezuju se jedni s drugima.
Digitalna komunikacija, društveni mediji i interakcija na njima, e-trgovine i digitalna poduzeća mijenjaju naš svijet.
Oni stvaraju sve veće količina podataka koji, ako se objedinjuju i koriste, mogu dovesti do stvaranja potpuno novih resursa i novih vrijednosti.
Riječ je o transformaciji značaja gotovo jednakog industrijskoj revoluciji.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u svojim je političkim smjernicama istaknula da Europa mora predvoditi tranziciju prema zdravom planetu i novom digitalnom svijetu.
Taj dvostruki izazov zelene i digitalne transformacija mora ići ruku pod ruku.
Europa spremna za digitalno doba
Digitalno desetljeće Europe: digitalni ciljevi za 2030.
Europa nastoji poduzećima i građanima omogućiti da rade na ostvarenju održivije i prosperitetnije digitalne budućnosti u kojoj je na prvom mjestu čovjek.
Izgradnja digitalne budućnosti Europe
Digitalna rješenja po mjeri čovjeka:
- nude nove prilike poduzećima
- potiču razvoj pouzdanih tehnologija
- podupiru otvoreno i demokratsko društvo
- omogućuju dinamično i održivo gospodarstvo
- pomažu u borbi protiv klimatskih promjena i pomažu u zelenoj tranziciji
Financiranje digitalne budućnosti iz Proračuna EU-a
Hrvatska dobiva pristup sljedećoj generaciji širokopojasne infrastrukture
Ruralna i prigradska naselja širom Hrvatske uskoro će moći pristupiti internetskim uslugama velike brzine zahvaljujući projektu koji podržava EU. Izgradnja širokopojasne „agregacijske” infrastrukture sljedeće generacije, zajedno s priključivanjem krajnjih korisnika, podržavat će brzine pristupa od 100 megabita u sekundi (Mbps).
Ukupno ulaganje u projekt „Izgradnja nacionalne agregacijske širokopojasne infrastrukture sljedeće generacije i povezivanje ciljanih korisnika unutar tijela javne uprave (javnih korisnika) sa suvremenom elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom sljedeće generacije” iznosi 129 151 882 eura, od čega Europski fond za regionalni razvoj dodjeljuje 86 209 647 eura u sklopu operativnog programa „Konkurentnost i kohezija” za programsko razdoblje 2014. – 2020.
Ulaganje pripada prioritetu „Upotreba informacijskih i komunikacijskih tehnologija”.
Digitalna dimenzija u hrvatskom Planu oporavka i otpornosti
Hrvatski plan obuhvaća ukupna ulaganja od približno 6,3 milijarde eura, od čega digitalna ulaganja čine ukupno 1,285 milijarde eura (20,4 % sredstava u okviru plana).
Digitalni izazovi pred Hrvatskom uključuju digitalizaciju javne uprave i pružanje internetskih javnih usluga te povećanje fiksne i bežične digitalne povezivosti kako bi se olakšala ulaganja u digitalnu infrastrukturu u udaljenim ruralnim područjima koja zaostaju u pogledu tih usluga.
Ključne mjere za digitalnu tranziciju
Hrvatski plan podupire digitalnu tranziciju ulaganjima i reformama u području digitalizacije javne uprave, visokog obrazovanja i digitalne povezivosti ruralnih područja.
U sklopu plana uložit će se 283 milijuna eura u digitalnu tranziciju javne uprave digitalizacijom pravosudnog sustava, uvođenjem digitalne osobne iskaznice i uspostavom jedinstvene kontaktne točke za sve internetske usluge javne uprave.
Osim toga, 130 milijuna eura uložit će se u povećanje nacionalne širokopojasne pokrivenosti u ruralnim područjima i izgradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture za 5G mreže, čime će se povećati digitalna povezanost ruralnih područja.
Također, s 84 milijuna eura poduprijet će se digitalizacija visokog obrazovanja ulaganjem u e-učenje i digitalne alate za poučavanje.
Što je Akt o digitalnim uslugama (DSA)?
Akt o digitalnim uslugama (Digital Services Act – DSA) je zakon Europske unije koji donosi jasna pravila za digitalne platforme i internetske pružatelje usluga. DSA se primjenjuje na sve digitalne platforme, društvene mreže, internetske trgovine, aplikacijske trgovine i platforme za dijeljenje sadržaja, neovisno o tome gdje je sjedište kompanije, ako djeluju u EU-u. U cijelosti se primjenjuje od 17. veljače 2024. Cilj Akta je učiniti online okruženje sigurnijim, pravednijim i transparentnijim za sve korisnike.
Koje su glavne obveze?
DSA uvodi niz pravila za različite vrste platformi – od manjih pružatelja internetskih usluga do najvećih digitalnih divova. Poseban fokus stavlja se na vrlo velike internetske platforme (VLOPS – very large online platforms) i vrlo velike internetske tražilice (VLOSE – very large online search engines), s više od 45 milijuna mjesečno aktivnih korisnika u EU-u, koje imaju, između ostalog, i sljedeće obveze:
- Procjena i upravljanje rizicima: Platforme su dužne redovito procjenjivati, izvještavati i umanjivati sistemske rizike vezane uz nezakonit sadržaj, zaštitu temeljnih prava, javnu sigurnost, dezinformacije, zaštitu maloljetnika te utjecaj na javno zdravlje i izborne procese;
- Neovisna unutarnja funkcija usklađenosti: Platforme moraju uspostaviti posebnu funkciju za osiguranje sukladnosti s DSA-om koja je neovisna o svakodnevnim operacijama, tzv. compliance officer;
- Provedba neovisnih revizija: Platforme su dužne provesti neovisnu reviziju svojih sustava, procesa i mjera za upravljanje rizicima i poštivanje zahtjeva DSA-a, te utvrđene nedostatke adresirati kroz konkretne korektivne mjere i javno ih objaviti;
- Dodatni zahtjevi za transparentnost o načinu na koji internetske platforme moderiraju objavljeni sadržaj;
- Javna baza oglasa: Svi prikazani oglasi na platformama moraju biti upisani u javno dostupni repozitorij oglasa
- Transparentnost i dostupnost podataka: Platforme su dužne omogućiti pristup svojim podacima Europskoj komisiji, nadležnim tijelima država članica i provjerenim istraživačima (tzv. vetted researchers) radi procjene rizika i praćenja usklađenosti s DSA-om;
- Opcija preporučivanja bez profiliranja i zabrana ciljanog oglašavanja maloljetnicima: algoritmi koji preporučuju sadržaj moraju imati mogućnost rada bez oslanjanja na profiliranje korisnika.
Zašto je to važno?
Zahvaljujući DSA-u, stvoren je okvir za sigurnije i transparentnije digitalno okruženje prilikom korištenja usluga posredovanja (intermediary services), što uključuje, primjerice internetske platforme (online platforms), usluge smještaja informacija na poslužitelju (mere conduit, caching, hosting) ili internetske tražilice (online search engines).
Na internetske platfore se stavila veća odgovornost za spriječavanjem zlouborabe u digitalnom okruženju, osiguravanjem veće transparentnosti u njihovom radu, moderiranju sadržaja i digitalnom oglašavanju.
Što to znači za korisnike?
Za građane EU-a to znači veću sigurnost u digitalnom prostoru, transparentnije okruženje i jasnija pravila te bržu reakciju na štetan i nezakonit sadržaj. Jasno propisane obveze osiguravaju građanima EU-a zaštitu od nezakonitog sadržaja, manipulacija, dezinformacija, zloupotrebe osobnih podataka i zaštitu maloljetnika, čime se izravno doprinosi zaštiti privatnosti, slobodi izražavanja i drugim temeljnim pravima.
Regulatorni nadzor
Nadzor nad provedbom DSA-a provode koordinatori za digitalne usluge (Digital Services Coordinators – DSC), druga nacionalna nadležna tijela imenovana u državama članicama, te Europska komisija koja neposredno provodi nadzor nad VLOPs i VLOSEs.
U Hrvatskoj dužnost koordinatora za digitalne usluge obavlja Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM). Zakonom o provedbi Uredbe (EU) 2022/2065 (Narodne novine, br. 67/2025), koji je stupio na snagu 17. travnja 2025., imenovana su i tijela nadležna za nadzor i provedbu DSA u Hrvatskoj.
Povezane vijesti
Europska komisija danas je preliminarno utvrdila da i TikTok i Meta krše svoju obvezu prema istraživačima u omogućavanju odgovarajućeg pristupa javnim podacima u skladu s Aktom o digitalnim uslugama.
Europska komisija danas je pokrenula prve istražne mjere na temelju Smjernica o zaštiti maloljetnika u kontekstu Akta o digitalnim uslugama.
10. listopada 2025.