Glavni sadržaj
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj
Informativni članak23. svibnja 2024.Predstavništvo u HrvatskojPredviđeno vrijeme čitanja: 3 min

Novo istraživanje Eurobarometra odražava mišljenje i očekivanja građana EU-a uoči europskih izbora

Najnovije standardno istraživanje Eurobarometra koje je danas objavljeno pokazuje da Europljani žele da EU bude snažniji i neovisniji, posebno s obzirom na trenutačne globalne izazove, ali i da optimističnije gledaju na budućnost.

Standardni Eurobarometar 101.

Očekivanja u pogledu snažnijeg, neovisnijeg i otpornijeg EU-a

Više od tri četvrtine Europljana (77 %) podržava zajedničku obrambenu i sigurnosnu politiku država članicama EU-a, a 71 % slaže se da EU treba ojačati svoje kapacitete za proizvodnju vojne opreme. Usto se 69 % građana EU-a izjasnilo za zajedničku vanjsku politiku država članica. Više od dvije trećine građana slaže se da je EU mjesto stabilnosti u turbulentnom svijetu (67 %) te da EU ima dovoljno ovlasti i instrumenata za obranu gospodarskih interesa Europe u globalnom gospodarstvu (69 %).

Europljani smatraju da su srednjoročno prioritetna područja djelovanja EU-a sigurnost i obrana (34 %) te odmah zatim klima i okoliš (30 %). Zdravlje (26 %) zauzima treće mjesto, a gospodarstvo i migracije četvrto (oboje po 25 %). Istodobno, gotovo polovina (46 %) svih građana smatra da će osiguravanje mira i stabilnosti kratkoročno imati najveći pozitivan učinak na njihov život, nakon čega slijede opskrba hranom, zdravlje i industrija u EU-u (28 %), otvaranje novih radnih mjesta i upravljanje migracijama (26 %).

Kontinuirana velika potpora odgovoru EU-a na rat u Ukrajini 

Uslijed agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine 87 % građana podržava pružanje humanitarne pomoći ljudima pogođenima ratom, a njih 83 % podržava prihvat osoba koje bježe od rata u EU. 72 % građana EU-a podupire gospodarske sankcije protiv ruske vlade, poduzeća i pojedinaca, a 70 % slaže se s pružanjem financijske potpore Ukrajini. Uz to se 60 % ispitanika slaže da EU Ukrajini dodijeli status zemlje kandidatkinje te da financira kupnju i isporuku vojne opreme Ukrajini.

Od najnovijih kriza, na predodžbu građana EU-a o budućnosti najviše je utjecala ruska invazija na Ukrajinu (42 %), zatim pandemija i druge zdravstvene krize (34 %) pa gospodarska i financijska kriza (23 %). 

Rat u Ukrajini smatra se jednim od dvaju najvažnijih pitanja s kojima se EU suočava, s ukupno 35 %, što je sedam postotnih bodova više nego u studenome prošle godine. Slijede useljavanje (24 %), međunarodna situacija (22 %) i inflacija (19 %). Inflacija je i dalje najčešći problem s kojim se zemlje suočavaju s 38 %, što je za šest postotnih bodova manje nego u prethodnom istraživanju.

Raste optimizam u pogledu gospodarstva

Percepcija stanja europskog gospodarstva poboljšala se od jeseni 2023., pri čemu 47 % ispitanika smatra da je „dobro”, što je najviša ocjena od 2019. Velik broj građana (45 %) smatra da će europsko gospodarsko stanje ostati stabilno u sljedećih 12 mjeseci. Pozitivan trend vidljiv je i iz kontinuirano visoke potpore euru, u EU-u u cjelini (70 %) i u europodručju (78 %).

Pozitivna predodžba o EU-u i građanstvu EU-a

Prije europskih izbora gotovo tri četvrtine ispitanika (74 %) izjavilo je da se osjećaju građanima EU-a, što je ponovno najviša razina u više od dva desetljeća. Povrh toga, 62 % građana, nešto više nego u prethodnom istraživanju, iz jeseni 2023., optimistično je u pogledu budućnosti EU-a. Povećalo se i njihovo povjerenje u EU i sada iznosi 49 %, dok povjerenje u nacionalne vlade iznosi 33 %.

Gotovo 60 % građana EU-a zadovoljno je načinom na koji demokracija funkcionira u EU-u (57 %) i u njihovoj zemlji (58 %). 

Osnovne informacije

Standardno istraživanje Eurobarometra br. 101. (proljeće 2024.) provedeno je od 3. do 28. travnja 2024. u 27 država članica. Intervjuirano je 26 399 građana EU-a.

Za daljnje informacije

Standardno istraživanje Eurobarometra br. 101.

Pojedinosti

Datum objave
23. svibnja 2024.
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj