Komisija promiče prava, vrijednosti i demokraciju

Europljani su svjesni više no ikad svojeg statusa građana Unije, a udio Europljana koji žele znati više o svojim pravima i dalje raste. Četiri od pet Europljana posebno cijeni pravo na slobodno kretanje kojim im je omogućeno da žive, rade, studiraju i posluju bilo gdje u EU-u (Eurobarometar, prosinac 2016). No nedostatak svijesti znači da građani EU-a ne iskorištavaju u potpunosti svoje glasačko pravo na europskim i lokalnim izborima, a mnogi nisu svjesni ni prava na konzularnu zaštitu u veleposlanstvima drugih država članica. U Izvješću o građanstvu EU-a za 2017. utvrđeni su prioriteti Komisije u pogledu daljnjeg podizanja svijesti o tim pravima i njihovu lakšem ostvarivanju u praksi.

Věra Jourová, povjerenica EU-a za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova odgovorna za prava građana EU-a, izjavila je: Najviše Europljana dosad – njih 87 % – svjesno je da su građani EU-a, no nisu uvijek svjesni prava koja im time pripadaju. Status građana EU-a donosi važna prava i slobode i mogućnost demokratskog sudjelovanja u postupku donošenja odluka u EU-u te aktivnog uključivanja u taj postupak. Želimo osnažiti građane kako bi doznali više o svojim pravima u EU-u i lakše ih ostvarivali.

Povjerenik za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos izjavio je: Europska unija postoji za europske građane i zbog njih. Kako bi se građanima EU-a omogućilo da u potpunosti uživaju ta prava i slobode u doba sve većih transnacionalnih izazova, predani smo daljnjem radu na jačanju sigurnosti unutar EU-a i povećanju zaštite zajedničkih vanjskih granica.

Izvješće je utemeljeno na odgovorima građana koji su sudjelovali u anketama i javnom savjetovanju i usmjereno je na četiri područja: promicanje prava povezanih s građanstvom EU-a i zajedničkih vrijednosti EU-a, povećanje sudjelovanja građana u demokratskom životu EU-a, pojednostavnjenje svakodnevnog života građana EU-a te jačanje sigurnosti i promicanje jednakosti.

Kako bi se ti ciljevi ostvarili, Komisija će poduzeti niz mjera, među ostalim:

• organiziranje informativne kampanje o pravima povezanima s građanstvom EU-a diljem EU-a kako bi građani bolje razumjeli svoja prava,
• jačanje dobrovoljnog sudjelovanja: Komisija želi stvoriti veći broj prilika za mlade u Europi kako bi oni mogli dati smislen doprinos društvu i pokazati solidarnost. Europske snage solidarnosti pokrenute su 7. prosinca 2016. te mladima daju priliku da steknu vrijedno iskustvo i istovremeno pokažu solidarnost s potrebitima.
• predlaganje „jedinstvenog digitalnog pristupnika” kako bi se građanima omogućio jednostavan pristup informacijama, uslugama za podršku i rješavanje različitih administrativnih pitanja ,
• intenziviranje dijaloga s građanima i javnih rasprava radi razmjene mišljenja s građanima EU-a i kako bi oni bolje razumjeli kakav utjecaj ima Unija na njihov svakodnevni život. Od početka mandata Junckerove Komisije organizirano je već 125 dijaloga s građanima.
• promicanje najboljih praksi kako bi se građanima olakšalo glasanje i kandidiranje na europskim izborima, posebno prije održavanja izbora 2019.

Kontekst

Svaka osoba koja ima državljanstvo države članice EU-a ujedno je i građanin EU-a. Građanstvo EU-a ne zamjenjuje nacionalno državljanstvo, nego ga nadopunjuje. Ono je važan status koji građanima pruža brojne slobode, primjerice pravo na slobodno kretanje, konzularnu zaštitu i biračko pravo te pravo kandidiranja na lokalnim izborima i izborima za Europski parlament bez obzira na to u kojoj državi EU-a žive.

Europska komisija svojim građanima jamči uživanje prava povezanih s građanstvom EU-a. Od 2010. svake tri godine objavljuje izvješće o glavnim inicijativama za promicanje i jačanje europskog građanstva. Izvješća se temelje na povratnim informacijama građana, podnesenim predstavkama, kao i na izravnim dijalozima povjerenika i građana. U Izvješće o građanstvu EU-a za 2017. uključeni su rezultati javnog savjetovanja te dvije ankete o građanstvu EU-a i izbornim pravima koje je Komisija provela 2015.