Glavni sadržaj
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj
Informativni članak6. lipnja 2024.Predstavništvo u HrvatskojPredviđeno vrijeme čitanja: 5 min

Europski izbori: Institucije EU-a spremne za borbu protiv dezinformacija

Institucije EU-a sudjeluju u zaštiti europskih izbora koji se održavaju od 6. do 9. lipnja od dezinformacija i manipulacija informacijama usmjerenih protiv demokracije u Europi.

Europski izbori

Europski izbori temelj su europske demokracije. Kao što je dokumentirao Europski opservatorij za digitalne medije, akteri dezinformiranja iz EU-a i izvan njega nastoje ugroziti integritet izbornog procesa, povjerenje u demokratske procese u cjelini te sijati razdor i polarizaciju u našim društvima. Na temelju rezultata Eurobarometra 81 % građana EU-a slaže se da su vijesti ili informacije koje pogrešno prikazuju stvarnost ili su lažne problem za demokraciju.

 

Pokušaji obmanjivanja građana

Institucije, nadležna tijela, akteri civilnog društva i provjeravatelji činjenica kao što su Europski opservatorij za digitalne medije, Europska mreža za standarde za provjeru činjenica i EUvsDisinfo posljednjih su mjeseci razotkrili brojne pokušaje zavaravanja glasača manipuliranim informacijama.

Akteri dezinformiranja pronašli su lažne informacije o tome kako glasovati, obeshrabrili građane od glasovanja, pokušali sijati razdor i potaknuti polarizaciju prije glasovanja manipulacijom istaknutim ili kontroverznim temama. Ponekad se ti pokušaji obmane sastoje od preplavljivanja informacijskog prostora obiljem lažnih i obmanjujućih informacija kako bi se zloupotrijebila javna rasprava. Kampanje manipulacije informacijama često ciljaju vodeće političare i čelnike. Dezinformiranje također cilja i nekoliko europskih politika: potporu Ukrajini, europski zeleni plan, migracije.

Akteri dezinformiranja također su upotrebljavali sustave lažnih računa te lažne medijske kuće ili medijske kuće koje se lažno prikazuju kako bi manipulirali informacijskim okruženjem. Nedavna otkrića ESVD-a i nacionalnih tijela država članica EU-a uključuju operacije False Facade, Portal Kombat i Doppelgänger.

U nedavnom izvješću finskog softverskog poduzeća Check First pod nazivom Operation Overload zabilježeno je kako su sumnjivi računi stupili u kontakt s više od 800 provjeravatelja činjenica i medija u više od 75 zemalja kako bi ih se preopteretilo lažnim informacijama, iscrpilo njihove resurse i pokušalo ih uvjeriti da šire lažne informacije razotkrivanjem članaka.

 

Institucije EU-a: Povećani napori za zaštitu EU-a od manipulacije informacijama

Prijetnje postoje, a postoje i zajednički odgovori EU-a. Na temelju jasnog mandata političkog vodstva institucije EU-a godinama se suočavaju s izazovom koji proizlazi iz višegodišnjih vanjskih manipulacija informacijama i uplitanja.

Ti se napori odvijaju u bliskoj suradnji i koordinaciji među institucijama te uz sudjelovanje brojnih drugih dionika, kao što su države članice EU-a, mediji i provjeravatelji činjenica te civilno društvo, radi razmjene uvida, iskustava i najboljih praksi te koordinacije odgovora.

Budući da je globalni predvodnik u rješavanju prijetnji povezanih sa stranim manipuliranjem informacijama i uplitanjem, EU blisko surađuje sa partnerima istomišljenicima izvan EU-a putem platformi kao što je, među ostalim, mehanizam za brzi odgovor skupine G7. Kako bi se povećala otpornost na pokušaje vanjskog uplitanja, EU je razvio namjenski paket instrumenata za borbu protiv vanjske manipulacije informacijama, uključujući skup alata u rasponu od informiranosti i izgradnje otpornosti do zakonodavstva i diplomatskih poluga. Svi ti napori uvijek se odvijaju uz potpuno poštovanje temeljnih europskih vrijednosti kao što su sloboda izražavanja i sloboda mišljenja.

Naš sveobuhvatan odgovor na dezinformacije temelji se na sljedećim elementima:

  • Razvoj politika za jačanje naših demokracija te zaštita novinara i medijskog pluralizma, čime se akterima u području dezinformiranja otežava zloupotreba internetskih platformi;
  • Podizanje svijesti o dezinformacijama te našoj pripravnosti i odgovoru;
  • Izgradnja otpornosti društva na dezinformacije s pomoću medijske pismenosti i provjere činjenica;
  • Suradnja s drugim institucijama, nacionalnim tijelima ili trećim stranama.

Institucije EU-a promiču nekoliko aktivnosti, uključujući kampanje za podizanje svijesti i inicijative za medijsku pismenost, kako bi se povećala otpornost društva na dezinformacije i manipulaciju informacijama. Primjeri uključuju:

  • Službene internetske stranice europskih izbora s odjeljkom „Slobodni i pošteni izbori”;
  • Videozapisi Europskog parlamenta (na 24 službena jezika EU-a) s informacijama o tehnikama koje akteri dezinformiranja upotrebljavaju za obmanjivanje ljudi;
  • Letak Europskog parlamenta s 10 savjeta za borbu protiv dezinformacija;
  • Priručnik Europske komisije za nastavnike o tome kako uočiti dezinformacije i boriti se protiv njih;
  • Zajedničku kampanju Komisije i Europske skupine regulatora za audiovizualne medijske usluge s videozapisom na društvenim mrežama diljem EU-a, čime se podiže svijest o rizicima od dezinformacija i manipulacije informacijama uoči europskih izbora;
  • Poseban niz članaka i uvida o inozemnoj manipulaciji informacijama i uplitanju pod nazivom EUvsDisinfo Europske agencije za okoliš ( EUvsDisinfo).

 

Novo zakonodavstvo EU-a na snazi

Suzakonodavci su u svom mandatu donijeli važno zakonodavstvo, kao što su Akt o digitalnim uslugama, Akt o umjetnoj inteligenciji i Akt o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju. Tijekom prethodnog mandata Posebni odbor Europskog parlamenta za vanjsko uplitanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje (i njegov nasljednik), također je ukazao na pitanje vanjskog uplitanja, uključujući dezinformacije, te preporučio da cijelo društvo sudjeluje, među ostalim i nezakonodavnim mjerama, u borbi protiv tog uplitanja.

Aktom o digitalnim uslugama od platformi se zahtijeva da procijene i smanje rizike povezane sa zaštitom izbornih postupaka, kao što su dezinformacije, među ostalim sadržaje koje stvara umjetna inteligencija. Akt o digitalnim uslugama već se u potpunosti primjenjuje i Komisija ga provodi na „vrlo velike internetske platforme” (tj. one koje obuhvaćaju najmanje 45 milijuna korisnika u EU-u ili 10 % stanovništva EU-a). U tom je kontekstu Komisija već pokrenula postupke protiv X -a i Mete – i za Instagram i Facebook – zbog mogućih kršenja Akta o digitalnim uslugama povezanih s integritetom izbora. Kad je riječ o prevenciji, Komisija je u ožujku 2024. donijela izborne smjernice i podsjetila na mjere koje platforme moraju donijeti kako bi se osigurala usklađenost. Komisija je u travnju 2024. organizirala i dobrovoljno testiranje otpornosti na stres s tim platformama, civilnim društvom i nacionalnim tijelima. Komisija je u stalnom dijalogu s platformama kako bi osigurala učinkovitu provedbu i usklađenost s Aktom o digitalnim uslugama.

Više informacija potražite u osnovnim informacijama.

 

Dodatne informacije

Internetske stranice Europskog parlamenta o dezinformacijama

Internetske stranice Europske komisije o dezinformacijama

Internetske stranice ESVD-a i projekt EUvsDisinfo

Europski opservatorij za digitalne medije (EDMO) okuplja provjeravatelje činjenica, stručnjake za medijsku pismenost i akademske istraživače radi analize i suzbijanja dezinformacija. EDMO ima centre koji pokrivaju sve države članice EU-a.

Popis nacionalnih provjeravatelja činjenica: Europska mreža za standarde za provjeru činjenica (EFCSN)

Pojedinosti

Datum objave
6. lipnja 2024.
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj