Europska povjerenica za tržišno natjecanje Margrethe Vestager rekla je: „Države članice ne smiju davati porezne povlastice odabranim poduzećima – to je protivno pravilima EU-a o državnim potporama. U Komisijinoj istrazi zaključeno je da je Irska Appleu odobravala nezakonite porezne povlastice, što mu je omogućilo da dugi niz godina plaća bitno manji porez nego druga poduzeća. Konkretno, tim je selektivnim ponašanjem Appleu omogućeno plaćanje poreza na dobit ostvarenu u Europi po efektivnoj stopi poreza na dobit od 1 % 2003., koja se 2014. smanjila na 0,005 %.”
Nakon dubinske istrage državne potpore pokrenute u lipnju 2014. Europska komisija zaključila je da je dvama rješenjima koje je izdala Irska bitno i umjetno umanjen porez koji je Apple u Irskoj plaćao od 1991. Rješenjima je odobren način utvrđivanja oporezive dobiti u dvama irskim poduzećima grupe Apple (Apple Sales International i Apple Operations Europe) koji nije odgovarao ekonomskoj stvarnosti: gotovo sva dobit od prodaje evidentirana u tim dvama poduzećima interno je pripisana „sjedištu”. Komisijina procjena pokazala je da su ta „sjedišta” postojala samo na papiru i nisu mogla ostvariti takvu dobit. Ta dobit pripisana „sjedištima” nije podlijegala plaćanju poreza ni u jednoj zemlji u skladu s posebnim odredbama irskog poreznog zakona koje više nisu na snazi. Zbog metode raspodjele odobrene poreznim rješenjima Apple je porez na dobit platio po efektivnoj stopi poreza na dobit koja se sa 1 % 2003 u 2014. smanjila na samo 0,005 % dobiti Apple Sales International.
To selektivno porezno postupanje Irske prema Appleu nezakonito je prema pravilima EU-a o državnim potporama jer Appleu daje znatnu prednost nad drugim poduzećima koja podliježu istim nacionalnim poreznim pravilima. Komisija može naložiti povrat nezakonite državne potpore u desetogodišnjem razdoblju koje je prethodilo prvom zahtjevu Komisije za informacije u 2013. Irska sad od Applea mora vratiti porez koji u Irskoj nije plaćen za razdoblje od 2003. do 2014. u vrijednosti do 13 milijardi EUR, plus kamate.
Takav porezni tretman u Irskoj zapravo je Appleu omogućio izbjegavanje plaćanja poreza na gotovo svu dobit ostvarenu prodajom Appleovih proizvoda na cijelom jedinstvenom tržištu EU-a. Razlog je tomu Appleova odluka da svu prodaju evidentira u Irskoj umjesto u zemljama u kojima su proizvodi bili prodani, no ta struktura nije u nadležnosti kontrole državnih potpora EU-a. Ako druge zemlje u skladu sa svojim nacionalnim poreznim pravilima zatraže od Applea da plati više poreza na dobit dvaju poduzeća ostvarenu u istom razdoblju, time bi se smanjila ukupna svota povrata koji mora osigurati Irska.
Appleova porezna struktura u Europi
Apple Sales International i Apple Operations Europe dva su irska poduzeća u potpunom vlasništvu grupe Apple, pod krajnjom kontrolom matičnog poduzeća Apple Inc. iz Sjedinjenih Američkih Država. Nositelji su prava na korištenje Appleova intelektualnog vlasništva u cilju prodaje i proizvodnje Appleovih proizvoda izvan Sjeverne i Južne Amerike u okviru tzv. „sporazuma o podjeli troškova” s Apple Inc. Prema tom sporazumu Apple Sales International i Apple Operations Europe jedanput na godinu Appleu u SAD-u doznačuju sredstva za financiranje istraživačkih i razvojnih aktivnosti koji se u Sjedinjenim Državama poduzimaju u korist tih dvaju irskih poduzeća. Iznos tih plaćanja 2011. dosegnuo je oko 2 milijarde USD, a 2014. se znatno povećao. Tim troškovima, koje je većinom snosio Apple Sales International, financirano je više od polovine svih istraživačkih aktivnosti grupe Apple u SAD-u u cilju razvoja njezina intelektualnog vlasništva u svijetu. U skladu s primjenjivim pravilima ti se troškovi svake godine oduzimaju od dobiti koju su u Irskoj evidentirali Apple Sales International i Apple Operations Europe.
Oporeziva dobit Apple Sales International i Apple Operations Europe u Irskoj određuje se poreznim rješenjem koje je odobrila Irska 1991. i koje je 2007. zamijenjeno drugim sličnim poreznim rješenjem. To porezno rješenje prestalo je vrijediti kad su Apple Sales International i Apple Operations Europe 2015. promijenili svoju strukturu.
Apple Sales International
Apple Sales International zadužen je za kupnju Appleovih proizvoda od proizvođača opreme diljem svijeta i prodaju tih proizvoda u Europi (te na Bliskom istoku, u Africi i Indiji). Apple je svoj sustav prodaje u Europi uspostavio na način da su kupci temeljem ugovora proizvode kupovali od Apple Sales International u Irskoj umjesto od trgovina u kojima su se kupcima fizički prodavali proizvodi. Tako je Apple svu prodaju i dobit od te prodaje evidentirao izravno u Irskoj.
Dva porezna rješenja koje je izdala Irska odnosila su se na interno pripisivanje te dobiti unutar Apple Sales International (umjesto u širem Appleovu sustavu prodaje u Europi). Treba napomenuti da je rješenjima odobrena raspodjela dobiti zbog naplate poreza u Irskoj. Prema dogovorenoj metodi veći je dio dobiti bio interno pripisivan „sjedištu” unutar Apple Sales International izvan Irske. To „sjedište” nije bilo registrirano ni u jednoj zemlji, nije imalo zaposlenika ni vlastiti prostor. Jedine njegove aktivnosti bile su povremeni sastanci uprave. Irskoj podružnici Apple Sales International pripisivao se samo manji dio dobiti koji je podlijegao oporezivanju u Irskoj. Preostala velika većina dobiti pripisivala se „sjedištu”, gdje na nju porez nikad nije bio plaćen.
Stoga je u Irskoj porez plaćen tek na mali postotak dobiti Apple Sales International, dok na ostatak porez nije plaćen nigdje. Apple Sales International je, primjerice, 2011. (prema podacima objavljenima nakon javnih saslušanja u američkom Senatu) evidentirao dobit od 22 milijarde USD (oko 16 milijardi EUR[1]), ali se prema uvjetima poreznog rješenja samo oko 50 milijuna EUR smatralo oporezivima u Irskoj, što znači da na dobit od 15,95 milijardi EUR nije plaćen porez. Zbog toga je Apple Sales International 2011. platio manje od 10 milijuna EUR poreza na dobit u Irskoj, što odgovara efektivnoj stopi poreza na njegovu ukupnu godišnju dobit od oko 0,05 %. U godinama koje su slijedile evidentirana dobit Apple Sales International nastavila je rasti, ali dobit koja se u Irskoj smatra oporezivom nije. Stoga se efektivna porezna stopa dodatno smanjila na samo 0,005 % 2014.
Apple Operations Europe
Na temelju istih dvaju poreznih rješenja iz 1991. i 2007. Apple Operations Europe u istom je razdoblju ostvario korist od sličnog poreznog aranžmana. To je poduzeće bilo zaduženo za proizvodnju određenih linija računala za grupu Apple. Većina dobiti tog poduzeća također je interno pripisivana njegovu „sjedištu” i na nju nigdje nije plaćen porez.
Procjena Komisije
Porezna rješenja sama po sebi potpuno su zakonita. Riječ je o pismima namjere koje izdaju tijela vlasti kako bi poduzeću razjasnila kako će se izračunavati njegov porez na dobit ili kako se primjenjuju posebne porezne odredbe.
Uloga je kontrole državnih potpora EU-a poreznim rješenjima ili na drugi način osigurati da države članice ne daju bolji porezni tretman odabranim poduzećima nego ostalima. Konkretno, dobit među poduzećima određene korporacije i među različitim dijelovima istog poduzeća mora se pripisivati tako da odražava ekonomsku stvarnost. To znači da bi pripisivanje trebalo biti u skladu s režimom komercijalnih uvjeta između neovisnih poduzeća (tzv.„načelo transakcije po tržišnim uvjetima”).
Treba napomenuti da je Komisijina istraga o državnim potporama obuhvatila dva uzastopna porezna rješenja koja je izdala Irska kojima je odobrena metoda internog pripisivanja dobiti unutar dvaju irskih poduzeća Apple Sales International i Apple Operations Europe. Istragom se željelo procijeniti je li odobrenom metodom izračunavanja oporezive dobiti obaju poduzeća u Irskoj Appleu dana neopravdana prednost koja je nezakonita prema pravilima EU-a o državnim potporama.
Komisijina je istraga pokazala da je poreznim rješenjima koje je izdala Irska odobrena umjetna interna raspodjela dobiti unutar Apple Sales International i Apple Operations Europe, za koje ne postoji činjenično ili ekonomsko opravdanje. Zbog tih poreznih rješenja većina dobiti koju je Apple Sales International ostvario prodajom bila je pripisivana njegovu „sjedištu” iako to „sjedište” nije imalo operativnih kapaciteta za vođenje i upravljanje poslovima distribucije, a ni bilo kojim drugim stvarnim poslom. Samo je irska podružnica Apple Sales International bila sposobna ostvariti bilo kakvu dobit od trgovine, odnosno distribucije Appleovih proizvoda. Stoga se dobit Apple Sales International od prodaje trebala evidentirati u irskoj podružnici i tamo je na nju trebao biti plaćen porez.
„Sjedište” nije imalo nijednog zaposlenika niti vlastiti prostor. Jedine aktivnosti koje se mogu povezati sa „sjedištima” ograničene su odluke njihovih direktora (od kojih su mnogi istodobno radili na rukovodećim položajima u Apple Inc. u punom radnom vremenu) o raspodjeli dividendi, administrativnim mjerama i upravljanju gotovinom. Tim je aktivnostima ostvarena dobit u obliku kamata i to je, na temelju Komisijine procjene, jedina dobit koja se može pripisati „sjedištima”.
Isto je tako samo irska podružnica Apple Operations Europe bila sposobna ostvariti bilo kakvu dobit od trgovine, odnosno proizvodnje određenih linija računala za Apple grupu. Stoga se dobit Apple Operations Europe od prodaje trebala evidentirati u irskoj podružnici i tamo je na nju trebao biti plaćen porez.
Komisija je na temelju toga zaključila da se poreznim rješenjima koje je izdala Irska odobrila umjetna raspodjela dobiti Apple Sales International i Apple Operations Europe od prodaje njihovim „sjedištima”, gdje na nju nije plaćen porez. Stoga su porezna rješenja omogućila Appleu plaćanje bitno manjeg poreza od drugih poduzeća, što je protivno pravilima EU-a o državnim potporama.
Tom se odlukom ne dovodi u pitanje opći porezni sustav u Irskoj niti njezina stopa poreza na dobit.
Nadalje, pravilima EU-a o državnim potporama nisu pokrivena pitanja poput same Appleove porezne strukture u Europi i toga je li dobit mogla biti evidentirana u zemljama u kojima je prodaja doista ostvarena. Međutim, da je dobit evidentirana u drugim zemljama, to bi moglo utjecati na iznos povrata koji mora osigurati Irska (vidi više detalja u nastavku).
apple_graph_hr.pdf English (693.41 KB - PDF)
Povrat
Pravilima EU-a o državnim potporama u načelu se propisuje da se državna potpora koja nije dodijeljena u skladu s pravilima mora vratiti kako bi se ispravila narušenost tržišnog natjecanja prouzročena dodjelom te državne potpore. Pravilima EU-a o državnim potporama nisu predviđene novčane kazne, a postupkom povrata ne sankcionira se poduzeće o kojem je riječ, nego se samo ponovno uspostavlja jednak tretman u odnosu na druga poduzeća.
U odluci Komisije navedena je metodologija za izračun vrijednosti neopravdane konkurentske prednosti pružene Appleu. Potrebno je napomenuti da Irska svakoj podružnici mora pripisati svu dobit koja je prije bila neizravno dodijeljena „sjedištima” Apple Sales International i Apple Operations Europe i primijeniti redovnu stopu poreza na dobit u Irskoj na tu preraspoređenu dobit. U odluci se ne traži preraspoređivanje prihoda dvaju poduzeća od kamata koji se mogu povezati s aktivnostima „sjedišta”.
Komisija može naložiti povrat nezakonite državne potpore samo u desetogodišnjem razdoblju koje je prethodilo prvom zahtjevu Komisije za informacije u tom predmetu, koji je iznesen 2013. Irska stoga od Applea mora vratiti neplaćeni porez za razdoblje od 2003., koji iznosi do 13 milijardi EUR, plus kamate. Oko 50 milijuna EUR neplaćenog poreza odnosi se na neopravdanu raspodjelu dobiti „sjedištu” Apple Operations Europe. Ostatak proizlazi iz neopravdane dodjele dobiti „sjedištu” Apple Sales International. Razdoblje za koje se traži povrat završava 2014. jer je 2015. Apple promijenio svoju strukturu u Irskoj i rješenje iz 2007. prestalo se primjenjivati.
Iznos neplaćenog poreza koji irska porezna tijela moraju naplatiti smanjio bi se kad bi druge zemlje od Applea zatražile da plati više poreza na dobit koju su u tom razdoblju evidentirali Apple Sales International i Apple Operations Europe. To bi se moglo dogoditi ako, s obzirom na informacije koje je otkrila Komisijina istraga, one procijene da su Appleovi poslovni rizici, prodaja i druge aktivnosti trebali biti evidentirani u njihovim jurisdikcijama. Razlog tomu je činjenica da bi se oporeziva dobit Apple Sales International u Irskoj smanjila da se dobit evidentirala i oporezivala u drugim zemljama umjesto da se evidentirala u Irskoj.
Iznos neplaćenog poreza koji moraju vratiti irske vlasti smanjio bi se i kad bi američke vlasti od Applea zatražile da za navedeno razdoblje svojem matičnom poduzeću u SAD-u plati veće svote novca za financiranje istraživačkih i razvojnih aktivnosti koje Apple poduzima u korist Apple Sales International i Apple Operations Europe,za što ta dva poduzeća već godinama izdvajaju sredstva.
Konačno, sve odluke Komisije podliježu sudskom nadzoru u EU-u. Država članica mora osigurati povrat nelegalne državne potpore čak i ako se odluči žaliti na odluku Komisije, ali može, na primjer, do završetka sudskog postupka u EU-u položiti vraćeni iznos na založni račun.
Kontekst
Komisija od lipnja 2013. provodi istragu o praksi izdavanja poreznih rješenja u državama članicama. U prosincu 2014. tu je istragu o informacijama proširila na sve države članice. U listopadu 2015. Komisija je zaključila da su Luksemburg i Nizozemska odobrili selektivne porezne povlastice Fiatu i Starbucksu. Usiječnju 2016. Komisija je zaključila da su selektivne porezne povlastice koje je u okviru svojeg sustava naplate poreza na „višak dobiti” Belgija odobrila za najmanje 35 multinacionalnih poduzeća, većinom iz EU-a, nezakonite prema pravilima EU-a o državnim potporama. U tijeku su i dvije dubinske Komisijine istrage zbog zabrinutosti da bi porezna rješenja za Amazon i McDonald'su Luksemburgu mogla otvoriti pitanje državnih potpora.
Komisija provodi dalekosežnu strategiju u cilju pravednog sustava naplate poreza i veće transparentnosti te smo nedavno primijetili veliki napredak. Nakon naših prijedloga o poreznoj transparentnosti iz ožujka 2015. države članice već su u listopadu 2015. postigle politički dogovor o automatskoj razmjeni informacija o poreznim rješenjima. Ti će propisi pomoći u postizanju mnogo većeg stupnja transparentnosti i biti sredstvo odvraćanja od zloporabe poreznih rješenja kao instrumenta za poreznu prijevaru. U lipnju 2015. predočili smo svoj Akcijski plan za pravednu i učinkovitu naplatu poreza: niz inicijativa kojima je cilj učiniti sustav naplate poreza na dobit u EU-u pravednijim i učinkovitijim. Ključne aktivnosti uključivale su izradu okvira za osiguranje učinkovite naplate poreza tamo gdje se dobit ostvaruje i strategiju za ponovno pokretanje zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit, za što se tijekom godine očekuje novi prijedlog. Komisija je 27. siječnja ove godine pokrenula novi paket inicijativa za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza na dobit u EU-u i diljem svijeta. Izravan je rezultat toga dogovor koji su države članice već postigle oko toga da počnu rješavati najčešće praznine u nacionalnim propisima koje omogućuju izbjegavanje plaćanja poreza i toga da automatsku razmjenu informacija prošire na izvješćivanje svake pojedinačne zemlje o financijskim informacijama u području oporezivanja multinacionalnih kompanija. Razmatra se i prijedlog da se javnosti omogući pristup dijelu informacija. Sav naš rad počiva na jednostavnom načelu da sva poduzeća, velika i mala, moraju plaćati porez tamo gdje ostvaruju dobit.
Verzija ovih odluka koja nije povjerljiva bit će dostupna pod brojem predmeta SA.38373 u registru državnih potpora na webmjestu GU-a za tržišno natjecanje nakon što budu riješena sva pitanja povjerljivosti podataka. Tjedne e-novosti o državnim potporama sadržavaju popis novih objava odluka o državnim potporama na internetu i u Službenom listu EU-a.
[1] Temeljeno na povijesnim tečajnim stopama
Pojedinosti
- Datum objave
- 30. kolovoza 2016.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj