Komisija poboljšava kvalitetu pripravništva u EU-u

Kvalitetna pripravništva mladima mogu pomoći da steknu praktično radno iskustvo, nove vještine i u konačnici pronađu kvalitetan posao. Poslodavcima su prilika za privlačenje, osposobljavanje i zadržavanje talenata. Kvalitetno pripravništvo iziskuje pravedne i transparentne radne uvjete te odgovarajući obrazovni sadržaj. U kvalitativnom okviru EU-a za pripravništvo iz 2014. utvrđeno je 21 načelo za uvjete učenja i rada visoke kvalitete. Međutim, evaluacija Komisije iz 2023. pokazala je da ima prostora za napredak, a i Konferencija o budućnosti Europe i Europski parlament pozvali su Komisiju da poboljša kvalitetu pripravništva.

Europska komisija danas po tom pitanju predlaže poboljšanje radnih uvjeta pripravnika, a to se, među ostalim, odnosi na plaću, uključivost i kvalitetu pripravništva u EU-u. Inicijativa obuhvaća:

• prijedlog direktive o poboljšanju i provedbi radnih uvjeta pripravnika i sprečavanju lažnog prikazivanja radnih odnosa kao pripravništva i   
• prijedlog revizije Preporuke Vijeća iz 2014. o kvalitativnom okviru za pripravništvo kako bi se riješila pitanja kvalitete i uključivosti, kao što su pravedna plaća i socijalna zaštita.

Na temelju najnovijih dostupnih pouzdanih podataka procjenjuje se da je 2019. u EU-u bio 3,1 milijun pripravnika. Otprilike polovina svih pripravnika (1,6 milijuna) odrađivalo je plaćeno pripravništvo.

Jačanje prava pripravnika

Prijedlog direktive pomoći će državama članicama da poboljšaju i provedu kvalitetne radne uvjete pripravnika te da sprečavaju lažno prikazivanje radnih odnosa kao pripravništva.

Glavni elementi prijedloga direktive obuhvaćaju:

• načelo nediskriminacije, kojim se osiguravaju jednaki radni uvjeti pripravnika i redovitih zaposlenika, uključujući plaću, osim ako je razlika opravdana objektivnim razlozima, kao što su različiti zadaci, manja odgovornost, intenzitet rada ili zahtjevnost učenja i osposobljavanja
• sprečavanje lažnog prikazivanja radnih odnosa kao pripravništva provođenjem kontrola i inspekcija, pri čemu države članice kao jedan od aspekata za procjenu koriste trajanje te od poduzeća zahtijevaju informacije o broju pripravnika, njihovim radnim uvjetima i trajanju pripravništva
• mogućnost da predstavnici radnika predstavljaju pripravnike kako bi zaštitili njihova prava
• obvezu država članica da pripravnicima omoguće kanale za prijavljivanje povreda pravila i loših radnih uvjeta.

Pravednija i uključivija pripravništva

Pojačana Preporuka Vijeća primjenjuje se na sve pripravnike bez obzira na njihov radni status, uključujući pripravništva koja su dio kurikuluma formalnog obrazovanja i osposobljavanja te ona potrebna za pristup određenim zanimanjima.

Glavni elementi revidirane Preporuke Vijeća obuhvaćaju:

• pravednu plaću pripravnika
• primjerenu socijalnu zaštitu pripravnika, uključujući odgovarajuću pokrivenost prema nacionalnom zakonodavstvu države članice
•  imenovanje mentora koji će pripravnicima pružati ciljanu potporu i savjete
• promicanje jednake pristupačnosti pripravništva za osobe u ranjivom položaju i osiguravanje pristupačnosti radnih mjesta za pripravnike s invaliditetom
• mogućnost hibridnog rada i rada na daljinu osiguravanjem potrebne opreme pripravnicima
• povećanje zapošljivosti dodatnim profesionalnim usmjeravanjem i poticajima pružateljima pripravništva da pripravnicima nakon pripravništva ponude redovno radno mjesto.

Ti su novi elementi dodatak već navedenome u Preporuci o kvalitativnom okviru za pripravništvo iz 2014., kao što su jasni oglasi za slobodna radna mjesta, pisani ugovor prije početka pripravništva u kojem se utvrđuju uvjeti, osiguravanje da pripravništvo ne traje predugo ili da se ne ponavlja te da je učenje temeljni dio pripravništva, jamčenje zdravstvenih i sigurnosnih aspekata te promicanje kasnijeg priznavanja pripravništva.

Sljedeći koraci

Europski parlament i države članice raspravljat će o Komisijinom prijedlogu direktive. Nakon što suzakonodavci donesu Direktivu, države članice imat će dvije godine da je uključe u nacionalno pravo.

Preporuka Vijeća podnijet će se Vijeću na razmatranje i donošenje. Nakon toga Komisija će podupirati države članice u provedbi Preporuke i pozvati ih da dostave ažurirane informacije o nacionalnim inicijativama, reformama, uspješnim praksama i statističkim podacima.

Kontekst

U kvalitativnom okviru EU-a za pripravništvo iz 2014. utvrđuje se 21 načelo kvalitete pripravništva za uvjete učenja i rada visoke kvalitete kao preporuka državama članicama. Evaluacija kvalitativnog okvira za pripravništvo koju je Komisija provela 2023. pokazala je da ima prostora za napredak u primjeni, praćenju i provedbi načela kvalitete iz tog okvira.

Procjenjuje se da u EU-u ima oko 3,1 milijun pripravnika (među njima 1,6 milijuna plaćenih pripravnika), a očekuje se da će potražnja za pripravništvom do 2030. porasti za najmanje 16 %. Prema istraživanju Eurobarometra iz 2023. 78 % mladih Europljana odradilo je najmanje jedno pripravništvo, a 68 % izjavilo je da su nakon pripravništva pronašli posao. 21 % ispitanika odradilo je pripravništvo u drugoj državi članici, što je znatno povećanje u odnosu na 2013. (9 %).

Današnji paket nadovezuje se na Rezoluciju Europskog parlamenta iz lipnja 2023., u kojoj je Komisija pozvana da ažurira okvir za kvalitetu iz 2014., Konferenciju o budućnosti Europe, na kojoj su građani EU-a od Komisije zatražili da osigura kvalitetna pripravništva i Europsku godinu mladih. Pridonosi i provedbi Europske godine vještina te nadopunjuje ojačanu Garanciju za mlade i druge inicijative Komisije kojima se podupire zapošljavanje mladih.

 

Dodatne informacije

Prijedlog direktive

Prijedlog preporuke Vijeća

Procjena učinka

Komisijina evaluacija iz 2023. Preporuke o kvalitativnom okviru za pripravništvo iz 2014.

Stranica Komisije o pripravništvu

Europska godina vještina

Istraživanje Eurobarometra o pripravništvu

Pretplatite se na Komisijin bilten o zapošljavanju, socijalnim pitanjima i uključivanju

Današnjim paketom promicat će se kvalitetna pripravništva u cijelom EU-u, mladima ponuditi bolje prilike za prelazak iz obrazovanja u svijet rada i poduzećima pomoći u pronalaženju, osposobljavanju i zapošljavanju mladih talenata. Želimo stvoriti više prilika na svim razinama i svim mladima, bez obzira na njihov socioekonomski položaj, moći ponuditi plaćena pripravništva. Poboljšanjem pristupačnosti i kvalitete pripravništva nastojimo ublažiti nedostatak radne snage i vještina te pomoći poduzećima da napreduju, a mladima da pronađu posao koji odgovara njihovim vještinama i interesima. To će s druge strane doprinijeti uključivosti i dinamičnosti tržišta rada za mlade u EU-u., Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik za gospodarstvo u interesu građana

 

Pripravništva mogu biti odlična prilika za mlade da steknu prvo radno iskustvo, nove vještine i poznanstva. Međutim, ona moraju biti kvalitetna, što znači da mora postojati jasan cilj učenja i da pripravnici trebaju dobiti odgovarajuću plaću, mentora i smjernice kao pomoć za uključivanje u svijet rada. Osim toga, moramo se zalagati za pristupačnost i uključivost pripravništva. Ona ne smiju biti namijenjena samo manjem broju privilegiranih jer svaka mlada osoba u Europi zaslužuje kvalitetan početak radnog vijeka., Nicolas Schmit, povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava

Komisijine mjere za rješavanje problema nedostatka radne snage i vještina u EU-u

Komisija je danas predstavila akcijski plan za rješavanje problema nedostatka radne snage i vještina i predlaže suradnju s državama članicama i socijalnim partnerima na rješavanju tih problema u predstojećim mjesecima i godinama. Akcijski plan dio je strategije EU-a za poticanje konkurentnosti i jačanje gospodarske i socijalne otpornosti.  

U posljednjem desetljeću problem nedostatka radne snage i vještina povećava se u svim državama članicama. On je posljedica demografskih promjena, potražnje za novim vještinama povezanima s tehnološkim razvojem i usporednom zelenom i digitalnom tranzicijom, daljnjeg razvoja naših industrijskih sektora, obrambenih i sigurnosnih potreba te zahtjevnih radnih uvjeta u nekim sektorima i područjima. Komisija je utvrdila 42 deficitarna zanimanja, uz određene razlike među državama članicama. Akcijski plan je ujedno i glavni rezultat Europske godine vještina. Temelji se na brojnim mjerama politike i financiranja koje su već na snazi na razini EU-a, kao što su pakt za vještine, u okviru kojeg je dosad omogućeno osposobljavanje za 3,5 milijuna radnika, ciljevi u pogledu zapošljavanja i vještina do 2030. utvrđeni na socijalnom samitu u Portu, direktive o primjerenim minimalnim plaćama i radu putem platformi te 65 milijardi EUR sredstava EU-a dostupnih za ulaganje u vještine. Akcijski plan nadovezuje se na sastanak na vrhu socijalnih partnera u Val Duchesseu održan u siječnju 2024., a Komisija ga je predstavila u suradnji sa socijalnim partnerima, čija je uloga ključna za rješavanje utvrđenih problema. U planu se iznose mjere u pet područja politika koje će se uskoro uvesti na razini EU-a te na nacionalnoj razini i razini socijalnih partnera:

• potpora aktiviranju nedovoljno zastupljenih skupina na tržištu rada
• pružanje potpore razvoju vještina, osposobljavanju i obrazovanju
• poboljšanje radnih uvjeta u određenim sektorima
• poboljšanje pravedne mobilnosti radnika i polaznika osposobljavanja unutar EU-a
• privlačenje talenata iz zemalja izvan EU-a.

Rješavanje problema nedostatka radne snage i vještina ključno je za poticanje održivog rasta u EU-u, iskorištavanje mogućnosti zelene i digitalne tranzicije, poticanje otvaranja kvalitetnih radnih mjesta, povećanje naše gospodarske i socijalne otpornosti s obzirom na geopolitičke promjene te osiguravanje dostatnih sredstava za zapošljavanje i socijalne politike u EU-u.

Primjeri mjera

Komisija će:

• financirati nove projekte za postizanje nulte stope dugotrajne nezaposlenosti
• financirati nove projekte za aktiviranje i usavršavanje mladih koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih
• sufinancirati veći broj centara strukovne izvrsnosti, s ciljem od najmanje 100 novih centara do 2027.
• uspostaviti nova partnerstva za vještine u okviru pakta za vještine
• poboljšati svoje znanje o vještinama, odnosno utvrditi potrebe za vještinama danas i u budućnosti, u bliskoj suradnji s agencijama EU-a
• analizirati pristupe u pogledu bolovanja kako bi se utvrdile najbolje prakse za radnike i poduzeća
• ocijeniti učinak mirovinskih reformi kojima se uvodi više mogućnosti za fleksibilno umirovljenje i kombiniranje mirovinskih prihoda s plaćom
• stručno pregledati nacionalne pristupe smanjenju psihosocijalnih rizika na radnom mjestu.

Države članice pozivaju se da:

• revidiraju kurikulume obrazovanja i osposobljavanja radi boljeg usklađivanja s potrebama na tržištu rada
• provedu reforme socijalnih naknada kako bi se aktivirale određene skupine i pružila dostatna potpora onima koji mogu raditi da se postupno vrate na tržište rada
• provedu porezne reforme kojima bi se smanjilo porezno opterećenje za primatelje drugog dohotka i osobe s niskim dohotkom
• pruže daljnju potporu digitalizaciji koordinacije sustava socijalne sigurnosti kako bi se olakšala pravedna mobilnost radne snage
• brzo provedu Preporuku Vijeća „Europa u pokretu – prilike za mobilnost u svrhu učenja za sve”
• sklope dodatna partnerstva za privlačenje talenata kako bi se poboljšali zakoniti migracijski putovi.

Socijalni partneri namjeravaju:

• rješavati problem loših radnih uvjeta kolektivnim pregovaranjem u sektorima s neodgovarajućim radnim uvjetima
• pomoći u aktiviranju nedovoljno zastupljenih skupina i pronalaženju prilagođenih rješenja za promicanje zapošljavanja starijih radnika
• podupirati naukovanje i partnerstva između pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i poslodavaca 
• osposobljavati njegovatelje za dugotrajnu skrb s većim naglaskom na digitalizaciji i pristupu usmjerenom na osobu
• ažurirati višesektorske smjernice za borbu protiv nasilja i uznemiravanja u zdravstvenom sektoru 
• surađivati na uspostavi europskog okvira za poboljšanje radnih uvjeta profesionalnih vozača iz trećih zemalja
• svojim stručnim znanjem pridonijeti uspostavi baze talenata EU-a kako bi se privukli talenti iz trećih zemalja.

Sljedeći koraci

Komisija će pratiti napredak u provedbi akcijskog plana u okviru europskog semestra. Osim toga, Komisija će pozvati države članice u Odboru za zapošljavanje i Odboru za socijalnu zaštitu da redovito održavaju trostrane razmjene mišljenja o tom pitanju, uz sudjelovanje europskih i nacionalnih socijalnih partnera.

Kontekst

Očekuje se da će manjak radne snage i vještina i dalje rasti u idućim desetljećima, ponajprije zbog demografskih promjena i veće potražnje za radnicima s posebnim vještinama, primjerice onima potrebnima za digitalnu i zelenu tranziciju. U nedavnom istraživanju Eurobarometra gotovo dvije trećine (63 %) malih i srednjih poduzeća izjavilo je da ne mogu pronaći radnike s odgovarajućim kvalifikacijama. Očekuje se da će se do 2030. otvoriti 3,5 milijuna novih radnih mjesta samo u sektoru energije iz obnovljivih izvora. Osim toga, Komisija je utvrdila 42 zanimanja koja smatra deficitarnima na razini EU-a. Istodobno je 21 % osoba u dobi od 20 do 64 godine u EU-u trenutačno neaktivno i za ulazak na tržište rada trebaju ciljanu pomoć. Ulaganje u vještine građana pomaže u rješavanju problema nedostatka radne snage, provedbi zelene i digitalne tranzicije te osiguravanju buduće konkurentnosti Europe. Zbog toga je 2024. proglašena Europskom godinom vještina; tom se inicijativom nastoji pomoći ljudima da steknu odgovarajuće vještine za kvalitetna radna mjesta i pružiti potpora poduzećima u rješavanju problema nedostatka vještina u EU-u.

Akcijski plan za rješavanje problema nedostatka vještina i radne snage konkretan je sljedeći korak u tim nastojanjima. Najavljen je na sastanku na vrhu socijalnih partnera u Val Duchesseu, koji su 31. siječnja sazvali predsjednica von der Leyen i belgijsko predsjedništvo Vijeća EU-a, nakon najave u govoru o stanju Unije 2023. Plan se temelji na brojnim inicijativama koje su već u tijeku na razini EU-a i država članica, a provode ih i socijalni partneri s kojima se savjetovalo o planu. Osim toga, temelji se na inicijativama iz Akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava, smjernicama politike u okviru europskog semestra i financijskoj potpori EU-a. Provedba tog akcijskog plana ključna je za postizanje glavnih ciljeva EU-a za 2030. u pogledu vještina i zapošljavanja, među ostalim postizanja stope zaposlenosti od 78 % i da barem 60 % odraslih svake godine pohađa neki oblik osposobljavanja.

EU ulaže oko 65 milijardi eura u programe za vještine, uglavnom u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost i Europskog socijalnog fonda plus (ESF+).

Dodatne informacije

Informativni članak: Akcijski plan za rješavanje problema nedostatka radne snage i vještina u EU-u

Komunikacija: Akcijski plan za rješavanje problema nedostatka radne snage i vještina u EU-u

Izvješće o zapošljavanju i socijalnoj politici u Europi za 2023.

Pretplatite se na Komisijin bilten o zapošljavanju, socijalnim pitanjima i uključivanju

 

Europsko tržište rada nalazi se na prijelomnici: poduzeća teško pronalaze radnike kako bi popunila slobodna radna mjesta, što sprečava daljnji rast. Imamo priliku dovesti više ljudi na tržište rada, pripremiti ih za radna mjesta za kojima postoji potražnja i potaknuti konkurentnost Europe. Komisija je uvela niz mjera za povećanje osposobljavanja, poboljšanje radnih uvjeta i osnaživanje socijalnih partnera, no možemo i trebamo učiniti više. Zajedničkim nastojanjima možemo smanjiti problem nedostatka vještina i radne snage te izgraditi gospodarstvo u interesu građana., Nicolas Schmit, povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava

 

Danas nastojimo riješiti problem kritičnog manjka radne snage u Europi. Gotovo dvije trećine od 25 milijuna MSP-ova u Europi tvrdi da ne mogu pronaći radnike s odgovarajućim vještinama. Kako bismo zadovoljili tu goruću potrebu u različitim sektorima i na različitim razinama, danas predlažemo suradnju s državama članicama i socijalnim partnerima na uključivanju većeg broja ljudi na tržište rada, podupiranju razvoja vještina i boljih radnih uvjeta te privlačenju kvalificiranih radnika iz zemalja izvan EU-a. Istodobno želimo promicati veću unutarnju mobilnost na tržištu rada EU-a i pritom očuvati prava radnika i regionalni razvoj. Naša sposobnost da ostanemo konkurentni i poboljšamo gospodarsku i socijalnu otpornost ovisi o prevladavanju tih izazova., Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik za gospodarstvo u interesu građana

 

Nedostatak radne snage i vještina postaje endemski problem koji moramo riješiti kako bismo očuvali našu otpornost. U danas donesenom planu zalažemo se za konkretne mjere kojima će se omogućiti gospodarski rast EU-a, poduprijeti njegova konkurentnost i svima pružiti bolji izgledi za budućnost. U tome nismo sami: surađujemo sa socijalnim partnerima i državama članicama kako bismo ostvarili konkretne rezultate., potpredsjednik Europske komisije za promicanje europskog načina života Margaritis Schinas