EU otvara Slavoniji nove prilike za razvoj

EU otvara Slavoniji nove prilike za razvoj

Autor: Dijana Pavlović

1. Pred nama je trogodišnjica hrvatskog članstva – kako je ocjenjujete
a) S pozicije dužnosnika Europske komisije b) S pozicije hrvatskog državljanina

Teško mi je razdvojiti ta dva pitanja, jer ne samo da sam istovremeno dužnosnik EK i hrvatski državljanin nego sam i u prošlosti bio voditelj misije RH u Bruxellesu. Hrvatska se po svom pristupanju Europskoj uniji odmah uključila u rad svih institucija Europske unije i aktivno sudjeluje u njihovom radu. Na izborima za Europski parlament, hrvatski su građani izabrali svoje zastupnike koji su sada članovi raznih parlamentarnih odbora, ima i svog povjerenika u Europskoj komisiji zaduženog za međunarodnu suradnju i razvoj koji sukladno ovlastima koje povjerenici imaju sudjeluje u donošenju svih odluka komisije te ima utjecaj na kreiranje novih europskih politika.
Naravno, predsjednik vlade sudjeluje na sjednicama Europskog vijeća dok ministri pojedinih resora također sudjeluju na ministarskim sastancima na kojima se donose ključne odluke iz određenih područja. Predstavnici hrvatskog civilnog društva, socijalnih partnera i predstavnici regija su isto integrirani u tijela Europske unije, možda hrvatska javnost još nije dovoljno upoznata s njihovom ulogom ali sigurno možemo govoriti da je Hrvatska integrirana u svim institucijama Europske unije i da kroz svoje predstavnike utječe na sve procese koji se odvijaju u Europskoj uniji.
Kao hrvatski građanin očekujem da će članstvo u Europskoj uniji donijeti i potreban napredak na svim poljima. Ovdje prije svega mislim na gospodarstvo i na bolju iskorištenost europskih fondova ali i na podizanje standarda u nizu područja od zaštite potrošača do zaštite okoliša, kružnog gospodarstva, itd. Isto tako kao hrvatski građanin iskreno se nadam da ćemo se i mi kao hrvatsko društvo mijenjati te biti aktivni dionici novih procesa. Moramo biti svjesni da članstvo u Europskoj uniji donosi mnogobrojne povlastice ali uz ta nova prava idu i obveze. Stoga se i mi sami moramo mijenjati i biti još bolji.

2) Koja je uloga Osijeka odnosno istoka Hrvatske u promicanju EU politika prema susjednim zemljama odnosno Srbiji I Bosni I Hercegovini?

Hrvatska je okružena zemljama koje se nalaze u raznim fazama postupka pridruživanja EU. Mislim da je hrvatski proces pridruživanja model na koji se susjedne zemlje mogu ugledati i koristiti hrvatska iskustva. Svakako da građani susjednih područja mogu najbolje vidjeti postignuti napredak koji je Hrvatska postigla te stremiti istom.
EU naglašava regionalnu suradnju koja je temelj dobrosusjedskih odnosa. Postoje brojni programi Europske unije koji se realiziraju kroz regionalne projekte. Hrvatska je i prije pristupanje EU sudjelovala u takvim projektima s Mađarskom, Srbijom, Italijom i BiH te vjerujem da će se slični projekti nastaviti. Istočna Slavonija kao granično područje kako prema Srbiji, a tako i prema BiH sigurno može biti važan partner u tim projektima koji će ne samo osigurati prepoznatljivost istočne Slavonije kao regije nego biti ogledni primjer za regije zemalja u okruženju. Dodao bih da je Osječko – baranjska županija vrlo uspješna po apsorpciji sredstava iz EU fondova te je primjer dobre organizacije u tom pogledu. Od regionalnih projekata spomenu bih projekte u okviru INTERREG-a, a uključuju programe sa Srbijom te s BiH i Crnom Gorom. U okviru novog Interreg –IPA prekograničnog programa usvojenog 2015.g. investirat će se u prekogranične regije Hrvatske i Srbije, a financiranje će biti vezano za kvalitetu socijalnih i zdravstvenih usluga, razvoj prekograničnog turizma, kao i poboljšanje regionalne konkurentnosti kroz povezivanje poslovnih i znanstvenih subjekata. Osječko -baranjska županija će biti uključena u te programe pa je to naravno dobra prilika i za grad Osijek kao županijsko središte.
Spomenuo bih i Dunavsku makro-regiju u koju svojim geografskim položajem spada i Osječko- baranjska županija. Naime, u okviru postojećeg makro-regionalnog pristupa EU je razvila i Strategiju za dunavsku regiju. Mnogi problemi ove regije nemaju granice - poplave, transportna i energetska povezanost, zaštita okoliša i sigurnosni izazovi zahtijevaju jedinstven pristup. EU će u nastojanju stvaranja uspješne regije za 115 milijuna stanovnika alocirati značajna sredstva kroz razne programe i tu vidim prostor za daljnji napredak Osječko-baranjske županije kao i za daljnje korištenje bogatih potencijala ovog kraja.

3) Ovom prilikom govorimo o mobilnosti , no Hrvatska, a posebice njezin istok se susreće s pravim odljevom radno sposobnog stanovništva, što kulminira s ukidanjem ograničenje za radnika RH u većini zemalja EU, kako to zaustaviti?
4) S druge strane Hrvatska se zapravo pribojavala dolaska stranaca iz Rumunjske i Bugarske, kao zemalja nižeg standarda od našeg, a to se nije dogodilo

Sloboda kretanja ljudi jedna je od temeljnih sloboda Europske unije, a zajedničko tržište najvažniji dio identiteta te unije. Mobilnost radne snage posljedica je upravo tih principa i nju trebamo shvatiti i razumjeti kao mogućnost i priliku, a ne samo promatrati je kroz prizmu mogućeg odljeva radne sposobnog stanovništva.
Ako na mobilnost gledamo s aspekta odljeva radno sposobnog stanovništva, s tim su se procesom suočile i ostale zemlje EU koje su bile slabijeg gospodarskog statusa u odnosu na tzv. stare članice. S obzirom na postojeću stopu nezaposlenosti u Hrvatskoj, mislim da nije bilo za očekivati da će Rumunji odnosno Bugari doći u Hrvatsku, oni su se odlučili za zemlje EU koje su prve izašle iz recesije i koje godinama imaju manju stopu nezaposlenosti. Moram naglasiti da u okviru mobilnosti ne odlaze samo ljudi koji su nezaposleni nego da ljudi odlaze u zemlje odnosno regije gdje su prihodi veći. Međutim siguran sam da će se promjenom gospodarske situacije u Hrvatskoj ti procesi preokrenuti i da će Hrvatska a pogotovo njezin istok ponovo postati atraktivno mjesto za rad i život općenito ne samo njenim građanima nego i građanima drugih zemalja Europske unije. Vjerujem da će se i promjenom gospodarskih tokova i oni hrvatski građani koji su se zaposlili u zemljama zapadne Europe vraćati, a njihovo iskustvo rada u razvijenim gospodarstvima bit će značajan doprinos radnim procesima u Hrvatskoj. Naglasio bih da mobilnost nije jednosmjerni proces i to će biti vidljivo u narednim godinama. Mobilnost je ciklički proces i rado u ovom kontekstu spominjem primjer Irske. Prije svega nekoliko godina Irska je bila u velikoj gospodarskoj krizi i tisuće mladih Iraca napustilo je Irsku u potrazi za zaposlenjem odnosno bolje plaćenim poslom. Danas, u trenucima velikog oporavka i rasta irskog gospodarstva, svjedoci smo obrnutog procesa, ne samo da se mladi Irci vraćaju u svoju domovinu nego je Irska kao što je svima poznato i odredište mnogih hrvatskih državljana. Mobilnost je dobrodošla jer jamči fleksibilnost i propulzivnost tržišta rada te doprinosi konkurentnosti, a time jačanju jedinstvenog tržišta Europske unije, a kao što sam rekao ti pozitivni aspekti će tek biti vidljivi u godinama koje dolaze.

5) Provedba politike prijema izbjeglica

Prošlu godinu u Europskoj uniji zasigurno je obilježila izbjeglička kriza, a EU se suočila s ogromnim brojem novih pitanja na koje je trebalo dati odgovor. Neka važna pravila vezana uz azil i prijam izbjeglica su se trebala redefinirati. Postalo je jasno da zemlje kao Grčka i Italija koje su prve na udaru izbjegličkog vala, ne mogu same nositi s izbjegličkom krizom. Trebala se kreirati nova politika Europske unije prema ovoj humanitarnoj katastrofi uz očuvanje temeljnih vrijednosti Europske unije. Stoga se traže sveobuhvatna rješenja na europskoj razini. Napravljeno je mnogo koraka, a spomenut ću samo neke od njih jer se doista radi o složenom izazovu: redefiniran je sustav azila, pristupilo se odgovarajućim izmjenama Dublinskih pravila te sveobuhvatnim analizama sistema zaštite vanjskih i unutarnjih granica Europske unije. EU je pristupila pregovorima s Turskom u cilju sprečavanja daljnjeg izbjegličkog vala. Također usvojen je akcijski plan za integraciju izbjeglica te usvojena nova pravila koja se tiču sustava azila, prihvata i relokacije izbjeglica, definirane su kvote izbjeglica koje će svaka zemlja članica Europske unije, pa tako i Hrvatska primiti. Hrvatska u skladu sa preuzetim obvezama očekuje prihvat prvih izbjeglica iz te kvote. Vjerujem da će Hrvatska kao i do sada postupati humano i u skladu s najvišim standardima međunarodnog prava i dati svoj doprinos europskom rješenju ovog trenutno najvećeg europskog izazova.

Izvor: Glas Slavonije