Demografija

Upravljanje demografskim promjenama ključno je za izgradnju pravednijeg i otpornijeg društva. Zbog toga je rješavanje izazova koje predstavljaju demografske promjene prioritet Europske komisije. Komisija je potpredsjednici Dubravki Šuici povjerila zadaću „odgovora na izazove i u najvećoj mogućoj mjeri korištenja mogućnosti koje donose demografske promjene”.

Komisija zagovara holistički pristup demografiji. Tim pristupom se razmatraju posljedice promjena povezanih sa sastavom stanovništva po različita područja kao što su financijska održivost mirovinskih sustava i sustava skrbi, nedostatak radne snage, prilagodbe potrebama tržišta rada, razvoj gospodarstva, potreba za posebnim vrstama infrastrukture i usluga itd.

Porast broja stanovnika do 2020. godine

Populacija EU-a porasla je s 354,5 milijuna u 1960. na 449,2 milijuna 1. siječnja 2024., što je povećanje od 94,7 milijuna ljudi. Nakon pada u 2020. i 2021. zbog COVID-19 pandemije, populacija EU tako je je porasla drugi uzastopni put, s 447,6 milijuna 1. siječnja 2023. na 449,2 milijuna 1. siječnja 2024. Njemačka, Francuska i Italija zajedno čine gotovo polovicu (47%) ukupne populacije Europske unije.

Najmnogoljudnija država članica EU-a je Njemačka (83,4 milijuna stanovnika), a najslabije naseljena država članica EU-a je Malta (600 tisuća stanovnika). Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, 2021. godine Republika Hrvatska imala je 3 878 981 stanovnika.

Udio osoba starijih od 80 godina gotovo se udvostručio između 2003. i 2023.

Stanovništvo EU-a stari. Tendencije su prema povećanju udjela starijih osoba u stanovništvu. Udio osoba starijih od 65 godina također je porastao s 16,2% na 21,3% na razini Europske unije, a predviđa se da će do 2070. u toj dobnoj skupini biti 30 % stanovništva.

Ako uzmemo u obzir skupinu u dobi od 80 godina i više, njezin je udio 2023. iznosio 6 %, dok je 2003. iznosio 3,7 %, što znači da se u tom razdoblju gotovo udvostručio. Udio građana starijih od 80 godina trebao bi se više no udvostručiti te se očekuje da će do 2070. dosegnuti 13 %.

U Republici Hrvatskoj se nastavlja se kontinuirano starenje stanovništva. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2021. godini prosječna starost stanovništva Republike Hrvatske iznosila je 44,3 godine (muškarci 42,5 godine, žene 45,9 godina), što Hrvatsku svrstava među najstarije nacije Europe. Prema istim podacima, u Hrvatskoj udio stanovništva u dobi od 65 i više godina iznosi 22,35% te 5,53% starijih od 80 godina.

Nadležnost za suočavanje s posljedicama starenja stanovništva u velikoj mjeri je u rukama država članica, dok je EU u idealnom položaju za utvrđivanje ključnih pitanja i trendova te za pružanje potpore djelovanjima u tom području na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Državama članicama i regijama Europska unija može pomoći osmisliti vlastite, prilagođene odgovore na starenje stanovništva.

Europska komisija donijela je Zelenu knjigu o starenju

kako bi pokrenula široku stratešku raspravu o starenju i mogućnostima koje su nam na raspolaganju za predviđanje i odgovor na izazove i prilike koje starenje donosi.

Smanjenje udjela stanovništva ispod 20 godina

Kad je riječ o djeci i adolescentima, njihov se udio u stanovništvu EU-a smanjio u posljednja dva desetljeća. U 2023. 14,9 % stanovništva bilo je mlađe od 14 godina, u usporedbi sa 16,4 % 2003. Za osobe u dobi od 15 do 19 godina njihov je udio 2021. iznosio 5 % stanovništva EU-a, u usporedbi sa 6 % 2001., što je smanjenje od 1 postotnog boda. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Republici Hrvatskoj udio stanovništva do 14 godina starosti je 14,27 %.

Na proces starenja u Hrvatskoj utječe višegodišnji pad udjela mladog stanovništva (0 – 19 godina) u ukupnom stanovništvu, koji u 2021. iznosi niskih 19,2%.

Veći udio radno sposobnih osoba u urbanim regijama

Ljudi u EU-u žive u različitim regijama, ruralnim, urbanim ili tzv. prijelaznim regijama. 2021. uočeni su različiti udjeli dobnih skupina u ukupnom stanovništvu: udio radno sposobnog stanovništva (u dobi od 20 do 64 godine) bio je veći u urbanim regijama (60 %) nego u ruralnim regijama (58 %). Za osobe u dobi od 65 do 79 godina uzorak je bio suprotan: udio u ruralnim regijama (16 %) bio je veći nego u urbanim regijama (14 %). Za osobe mlađe od 20 godina i za one u dobi od 80 godina ili više udio je jednak u različitim vrstama regija.

Prema Državnom zavodu za statistiku, u Republici Hrvatskoj čak 52,0% stanovništva živi u pet županija, najviše u Gradu Zagrebu (768 054 ili 19,8%) i u Splitsko-dalmatinskoj županiji (423 849 ili 10,9%), a najmanje stanovnika imaju Požeško-slavonska županija (64 384 ili 1,7%) te Ličko-senjska županija (42 931 ili 1,1%).

S obzirom na razmjer, brzinu i učinak demografskih trendova u društvu, važno je razmotriti nove pristupe i osigurati politike koje su svrsishodne za doba velikih promjena, od zelene i digitalne tranzicije u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost do novih oblika rada te opasnosti od pandemija.

Instrumenti za za upravljanje demografskim promjenama u Uniji

Komisija je u listopadu 2023. donijela komunikaciju u kojoj je predstavila niz instrumenata politike koji su državama članicama na raspolaganju za upravljanje demografskim promjenama i njihovim utjecajem na društvo i gospodarstvo Unije, uključujući njezinu globalnu konkurentnost. U Komunikaciji su navedeni brojni instrument i (uključujući regulatorne instrumente, okvire politika i financiranje) koji su državama članicama na raspolaganju u tu svrhu. Ti se instrumenti mogu učinkovito kombinirati s nacionalnim i regionalnim politikama kako bi osnažili i pružili potporu svima da se lakše nose s izazovima demografskih promjena i iskoriste njihove prednosti.

Poveznica na informativni članak