Proračun Europske unije za Hrvatsku
Države članice EU-a od 1960-ih udružuju resurse kako bi financirale projekte koji pozitivno utječu na život građana Europe. Danas ti projekti obuhvaćaju poticanje rasta, stvaranje radnih mjesta, zaštitu okoliša, smanjenje gospodarskih razlika među europskim regijama te borbu protiv terorizma i organiziranog kriminala.
Proračun EU-a omogućuje i znatna ulaganja u istraživanje i inovacije kako bi Europa mogla konkurirati drugim globalnim akterima, što je puno lakše nego da svaka država članica to pokuša sama.
Svrha financiranja sredstvima EU-a ulaganje je uglavnom u dugoročne projekte. Udruživanjem sredstava na europskoj razini države članice mogu postići više nego što bi postigle djelujući samostalno. Na primjer, EU će pokriti 85 % troškova izgradnje Pelješkog mosta (357 milijuna eura), koji će znatno povećati kvalitetu života tamošnjih stanovnika jer će skratiti trajanje putovanja između Dubrovnika i Splita.
Kako proračun EU-a funkcionira u Hrvatskoj
Proračun EU-a nadopunjuje hrvatski nacionalni proračun i upotrebljava se u situacijama kad je učinkovitije trošiti novac na razini EU-a nego na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini.
Ulaganja EU-a u Hrvatsku 2018. obuhvaćala su:
- 552 milijuna eura za regionalnu politiku,
- 480 milijuna eura za poljoprivredu i
- 72 milijuna eura za rast, radna mjesta te sigurnost i građanstvo.
Osim ulaganja u Hrvatsku, proračun EU-a pruža pomoć i u drugim područjima, kao što su:
- pomoć u slučaju prirodnih katastrofa
- ulaganja u istraživanje i razvoj
Koja su glavna područja ulaganja EU-a za Hrvatsku?
Jedinstveno tržište olakšava poslovanje u EU-u. Omogućuje poduzećima u Hrvatskoj i drugim zemljama da slobodno trguju u EU-u uz pristup tržištu od oko 500 milijuna potrošača.
Procjenjuje se da je gospodarska korist jedinstvenog tržišta za svaku državu članicu 5 do 10 puta veća od njihova godišnjeg doprinosa proračunu EU-a.
Proračun EU-a osim toga potiče konkurentnost hrvatskog gospodarstva podupiranjem inovativnih tehnologija, kao što su tehnologije poduzeća Rimac Automobili, ili financiranjem znanstvenika s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kako bi razvili nove načine ekstrakcije korisnih bioaktivnih spojeva iz otpada od proizvodnje vina te kako bi ih pretvorili u vrijedne sastojke koji su korisni lokalnim vinarima, proizvođačima hrane i okolišu.
Informativni članak: proračun EU-a u Hrvatskoj
Proračun EU-a za razdoblje 2021. – 2027.
Zbog pandemije bolesti COVID-19 Europska unija povećala je svoj tekući dugoročni proračun za razdoblje 2021. – 2027. Zajedno s privremenim instrumentom za oporavak NextGenerationEU, stavljeno je na raspolaganje 2,018 bilijuna eura kako bi se ublažila šteta uzrokovana pandemijom i pomoglo Europi da iz krize izađe jača i otpornija.
Komisija i Vijeće odobrili su hrvatski plan za oporavak i otpornost, što je omogućilo isplatu bespovratnih sredstava EU-a u iznosu od 5,5 milijardi eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.
Ta će sredstva biti iskorištena za provedbu ključnih mjera u području ulaganja i reformi koje će uvelike pomoći Hrvatskoj da iz pandemije bolesti COVID-19 izađe jača.
Zbog potresa Hrvatska je 2020. bila suočena s izvanrednom situacijom. Kako bi podržala oporavak i obnovu nakon katastrofe uzrokovane razornim potresom u Zagrebu i okolici, Komisija je predložila da se Hrvatskoj iz Fonda solidarnosti EU-a isplati potpora u ukupnom iznosu od 683,7 milijuna eura, što je drugi najveći iznos ikada isplaćen iz Fonda za hitne operacije i operacije oporavka nakon prirodne katastrofe.
Europski plan oporavka i NextGenerationEU za Hrvatsku
Proračun EU-a za provedbu europskog plana oporavka
Više informacija o hrvatskom proračunu (i proračunima drugih država članica)
Osnovne informacije
Kako funkcionira proračun na razini EU-a?
Budući da je proračun EU-a uglavnom predviđen za ulaganja, donosi se dugoročni plan potrošnje poznat kao Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje od pet do sedam godina. U VFO-u se utvrđuju najviši godišnji iznosi (gornje granice) koje će EU potrošiti na svaku od kategorija rashoda (naslovi).
Proračun EU-a koristan je za sve zbog dodane vrijednosti koja proizlazi iz sudjelovanja na jedinstvenom tržištu i zajedničkog rada u području borbe protiv klimatskih promjena, jačanja digitalne suverenosti i odgovora na krizu uzrokovanu pandemijom bolesti COVID-19.
O godišnjem proračunu EU-a odlučuje se demokratski, uz sudjelovanje Europske komisije, država članica (koje su zastupljene u Vijeću) i Europskog parlamenta.
- Europska komisija predlaže nacrt godišnjeg proračuna.
- Nacionalne vlade (Vijeće EU-a) i Europski parlament (koji predstavlja građane EU-a) mogu ga izmijeniti.
Nacionalne vlade (Vijeće EU-a) i Europski parlament (koji predstavlja građane EU-a) moraju ga odobriti.
Otkuda dolazi novac?
Izvori prihoda za proračun EU-a:
- Udio bruto nacionalnog dohotka svake države članice razmjerno njezinu bogatstvu
- Carine na uvoz iz područja izvan EU-a
- Mali udio poreza na dodanu vrijednost koji prikupi svaka država članica
- Od 2021. doprinos na temelju količine nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada u svakoj državi
- Drugi prihodi, uključujući doprinose zemalja koje nisu članice EU-a, zatezne kamate i novčane kazne te višak od prethodne godine
Europska komisija financirat će NextGenerationEU prikupljanjem sredstava na tržištima kapitala, koje će dugoročno otplaćivati do 2058.
Tko odlučuje o tome kako se novac troši?
U razdoblju 2021. – 2027.:
- Nacionalna tijela zajedno s Europskom komisijom upravljaju s otprilike tri četvrtine proračunskih sredstava (podijeljeno upravljanje)
- Europska komisija i njezine agencije i delegacije upravljaju s oko 18 % proračuna EU-a (izravno upravljanje)
- Druge međunarodne organizacije, nacionalne agencije ili treće zemlje upravljaju s 8 % proračuna EU-a (neizravno upravljanje)
- Za instrument NextGenerationEU 90 % sredstava bit će usmjereno putem Mehanizma za oporavak i otpornost. Mehanizam za oporavak i otpornost instrument je za dodjeljivanje bespovratnih sredstava i zajmova za pomoć u provedbi reformi i ulaganja u državama članicama EU-a u ukupnoj vrijednosti od 723,8 milijardi eura.
Krajnju odgovornost za izvršenje proračuna snosi Komisija, koja se mora pobrinuti za to da se svaki potrošeni euro evidentira i opravda.
- Komisija, nacionalne vlade i druge organizacije zatim provode reviziju računovodstvene dokumentacije i poduzimaju mjere za uklanjanje slabih točaka ili pogrešaka.
Napokon, Europski parlament (uime građana EU-a) glasuje o davanju razrješnice odnosno odobrenju načina na koji je Komisija izvršila proračun.
Kako funkcionira godišnji ciklus proračuna EU-a
EU ima i brojna tijela i alate za transparentnu komunikaciju i otkrivanje, istragu i kažnjavanje zlouporabe sredstava EU-a, korupcije, utaje povezanih poreza i pristojbi ili ozbiljnih povreda dužnosti u institucijama EU-a.
Pretražite bazu podataka o primateljima financijskih sredstava EU-a u Hrvatskoj